Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Filters

Content Type

Keywords (268)

  • BiH (33)
  • human rights (16)
  • LGBT (13)
  • discrimination (11)
  • BiH (11)
  • legislation (6)
  • report (6)
  • transgender (6)
  • LGBT community (5)
  • education (5)
  • freedom of assembly (5)
  • media (5)
  • violence (5)
  • LGBT community (5)
  • human rights (5)
  • LGBT issues (4)
  • LGBT population (4)
  • equality (4)
  • gender identity (4)
  • health care (4)
  • homophobia (4)
  • law (4)
  • Croatia (3)
  • LGBTI (3)
  • Slovenia (3)
  • activism (3)
  • anti-discrimination (3)
  • authorities (3)
  • gender (3)
  • guide (3)
  • hate crimes (3)
  • hate speech (3)
  • institutions (3)
  • judiciary (3)
  • legal regulation (3)
  • media reporting (3)
  • practices (3)
  • research (3)
  • same-sex union (3)
  • sexual orientation (3)
  • transphobia (3)
  • Bosnia and Herzegovina (3)
  • rights and freedoms (3)
  • 2017 (2)
  • LGBT glossary (2)
  • LGBT rights (2)
  • LGBTI persons (2)
  • Montenegro (2)
  • NGO (2)
  • assembly ban (2)
  • banning public assemblies (2)
  • bisexual (2)
  • cantons (2)
  • civil society (2)
  • coming out (2)
  • demographic composition (2)
  • economic position (2)
  • elections 2014 (2)
  • findings analysis (2)
  • gay (2)
  • hate crime (2)
  • hate speach (2)
  • institution practices (2)
  • intersex (2)
  • intersex persons (2)
  • legal framework (2)
  • location and time of the assembly (2)
  • migration (2)
  • monitoring (2)
  • needs (2)
  • notification (2)
  • organization of assembly (2)
  • organizer obligations (2)
  • personal documents (2)
  • political ideology (2)
  • political participation (2)
  • political parties (2)
  • pride (2)
  • psychological well-being (2)
  • public administration (2)
  • More...

Subjects (56)

  • Gender Studies (65)
  • Human Rights and Humanitarian Law (55)
  • Law, Constitution, Jurisprudence (47)
  • Social Sciences (46)
  • Sociology (45)
  • Social differentiation (31)
  • Civil Law (18)
  • Evaluation research (14)
  • Politics / Political Sciences (12)
  • Politics (12)
  • Health and medicine and law (12)
  • Media studies (11)
  • Communication studies (10)
  • Criminal Law (9)
  • Civil Society (9)
  • Social Norms / Social Control (8)
  • Education (7)
  • Public Law (7)
  • EU-Legislation (7)
  • International Law (6)
  • Public Administration (6)
  • Criminology (5)
  • Government/Political systems (4)
  • Studies in violence and power (4)
  • Family and social welfare (4)
  • Demography and human biology (4)
  • Victimology (4)
  • Economy (3)
  • Governance (3)
  • Electoral systems (3)
  • Social development (3)
  • Socio-Economic Research (3)
  • Language and Literature Studies (2)
  • Psychology (2)
  • Constitutional Law (2)
  • Theoretical Linguistics (2)
  • Lexis (2)
  • Labor relations (2)
  • Security and defense (2)
  • Politics and law (2)
  • Migration Studies (2)
  • EU-Accession / EU-DEvelopment (2)
  • Ethnic Minorities Studies (2)
  • Identity of Collectives (2)
  • Geography, Regional studies (1)
  • Political Sciences (1)
  • International relations/trade (1)
  • Welfare systems (1)
  • Politics and communication (1)
  • Politics and society (1)
  • School education (1)
  • Clinical psychology (1)
  • Methodology and research technology (1)
  • Welfare services (1)
  • Sociology of Politics (1)
  • Sociology of Law (1)
  • More...

Authors (54)

  • Emina Bošnjak (37)
  • Vladana Vasić (22)
  • Saša Gavrić (13)
  • Lejla Huremović (7)
  • Jasmina Čaušević (6)
  • Edita Miftari (6)
  • Jozo Blažević (6)
  • Damir Banović (5)
  • Kristina Ljevak (5)
  • Darko Pandurević (5)
  • Aida Spahić (5)
  • Edina Sprečaković (4)
  • Naida Kučukalić (4)
  • Mariña Barreiro (4)
  • Mariña Barreiro Mariño (4)
  • Sandra Zlotrg (3)
  • Aida Spahić (3)
  • Boris Krešić (3)
  • Amila Kurtović (3)
  • Ajla Škrbić (2)
  • Amar Numanović (2)
  • Zlatiborka Popov-Momčinović (2)
  • Natalija Petrić (2)
  • Mia Slavik (2)
  • Jasenka Kapetanović (2)
  • Fedra Idžaković (2)
  • Delila Hasanbegović (2)
  • Dajana Cvjetković (2)
  • Amil Brković (2)
  • Nedim Seferović (2)
  • Author Not Specified (1)
  • Gordana Bosanac (1)
  • Jordan Maze (1)
  • Adelita Selmić (1)
  • Dalila Mirović (1)
  • Senita Džigal (1)
  • Slavoljupka Pavlović (1)
  • Saša Savičić (1)
  • Alexander Mennicke (1)
  • Sadžida Tulić (1)
  • Filip Andronik (1)
  • Predrag Govedarica (1)
  • Adnan Kadribašić (1)
  • Inela Hadžić (1)
  • Goran Selanec (1)
  • Uglješa Vuković (1)
  • Masha Durkalić (1)
  • Filip Kocevski (1)
  • Adorjan Kurucz (1)
  • Isidora Isakov (1)
  • Feđa Mehmedović (1)
  • Dina Bajraktarević Pajević (1)
  • Zvjezdana Savić (1)
  • Marija Šarić (1)
  • More...

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access

Series:SOC - Ljudska prava

Result 1-20 of 74
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • Next
Brojevi koji ravnopravnost znače 2 - Analiza rezultata istraživanja problema i potreba LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini u 2017. godini
0.00 €

Brojevi koji ravnopravnost znače 2 - Analiza rezultata istraživanja problema i potreba LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini u 2017. godini

Author(s): Amar Numanović / Language(s): Bosnian

Poštivanje i osiguravanje prava i sloboda LGBTI (lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i interspolne osobe) osoba u Bosni i Hercegovini (BiH) na izrazito su niskom nivou. U prilog takvoj tvrdnji govori i godišnji izvještaj Internacionalne lezbijske, gej, biseksualne, transeksualne i interspolne asocijacije (ILGA-Europe) za 2017. godinu (Rainbow Europe Index 2017), gdje je na, procentualno izraženoj, skali poštivanja LGBTI ljudskih prava od 0 (najniža razina poštivanja LGBTI ljudskih prava) do 100 procenata (najviša razina poštivanja LGBTI ljudskih prava), institucionalni i pravni okvir u Bosni i Hercegovini ocijenjen sa 31%. Kada je riječ o zemljama regiona, Hrvatska (62%), Crna Gora (39%) i Albanija (33%) bolje su ocijenjene od BiH, a lošije su rangirane Srbija (30%), Kosovo (30%) i Makedonija (16%)1 .

More...
Brojevi koji ravnopravnost znače. Analiza rezultata istraživanja potreba LGBT osoba u Bosni i Hercegovini
0.00 €

Brojevi koji ravnopravnost znače. Analiza rezultata istraživanja potreba LGBT osoba u Bosni i Hercegovini

Author(s): Jasmina Čaušević / Language(s): Bosnian

Sarajevski otvoreni centar je od februara do jula 2013. godine radio na istraživanju problema i potreba LGBT osoba u Bosni i Hercegovini. Inicijalni cilj ovog istraživanja je bio locirati stvarne probleme i procijeniti konkretne potrebe LGBT osoba u BiH kako bi se moglo, argumentirajući preciznim podacima, dalje raditi na rješavanju tih problema kroz konkretni rad sa institucijama, kroz zagovaranje, edukaciju, sastanke i savjetovanja, za koje se pokaže da diskriminiraju LGBT osobe, ne obavljaju svoj posao u skladu sa etikom ili na bilo koji drugi način ne zaustavljaju politiku selektivnog branjenja ljudskih prava. Interdisciplinaran teorijski pristup u uvodu u analizu bio nam je neophodan kako bi se iz nekoliko perspektiva osvijetlila sva složenost socioloških fenomena, te kako bi se napravio prostor za smještanje konkretnih podataka bosanskohercegovačkog konteksta u širi teorijski okvir. Upitnicima se ispitivalo kako osobe neheteronormativnog rodnog i spolnog identiteta, te seksualne orijentacije žive u BiH – koje osobe iz njihovog okruženja znaju za njihove LGBT identitete i da li podržavaju, da li su i gdje doživjele diskriminaciju i nasilje, kako su se odnosile prema takvom vidu ugrožavanja svojih ljudskih prava, kako je društvo i pravni sistem reagovao, šta misle o Paradi ponosa i imaju li povjerenje u policiju, da li njihovo psihičko zdravlje strada tvog straha i homofobije koju trpe zbog svoje seksualnosti ili rodnog izražavanja, te kako se zdravstveni radnici_e odnose prema njima. Također, ispitivali su se stavovi LGBT osoba o njihovim društvenim potrebama, o tome šta zajednica misli o samoj zajednici, o radu Sarajevskog otvorenog centra, i na kraju o političkoj participaciji LGBT osoba. Podaci prikupljeni upitnicima obrađeni su u SPSS statističkom programu. Deskriptivna analiza je pisana na osnovu statističke analize i bazirana je na interdisciplinarnom pristupu oblastima i temama kojima se bavi. Kroz analizu nam je, prije svega, bilo važno da interpretiramo pitanja koja smo postavili kao ciljeve istraživanja. Ova analiza će poslužiti kao platforma za dalje zagovaranje, kod vladinih i drugih institucija – policija, zdravstvo, resorna ministarstva, pravosuđe itd, promjena u korist LGBT osoba. Istraživanjem je obuhvaćeno 545 osoba, starosti od 54 do 15 godina. Osoba ženskog spola je bilo 275, muškog 246, interseksualnog 14, transeksualnog 9, a 1 osoba je označila da se ne identificira po spolu. Od ovog broja, 252 osobe su se identificirale kroz ženski rod, 235 kroz muški, kroz transrodnost se 9 osoba identificiralo, 42 osobe se ne identificiraju rodno, dok se njih 7 izjasnilo kroz sopstvenu samokreaciju roda. Što se seksualne orijentacije tiče, 338 je homoseksualne orijentacije, 151 osoba je biseksualne, 25 je panseksualne, 7 osoba se izjasnilo kao aseksualno, 9 kao heteroseksualno, a 15 osoba je odgovorilo „drugo“ i dopisalo kako razumiju svoju seksualnost. S obzirom na nezanemarivu brojnost trans* i interseks osoba koje su učestvovale u istraživanju, u jednom poglavlju se posebno bavimo njima. Kroz pitanje koje osobe iz Vašeg okruženja znaju/ne znaju da ste LGBT osoba, pokazalo se da za čak 90,4% LGBT osoba prijatelji_ce znaju i da ih velika većina podržava – od ukupnog broja prijatelja_ica koje znaju, 89,2% podržava svoje LGBT prijatelje_ice. Također, i kolege_ice sa posla/iz škole/sa fakulteta češće znaju da je osoba LGBT nego članovi porodica. Naime, za 46,4% osobe okruženje sa posla, iz škole ili fakulteta zna da su LGBT i dvije trećine (66,6%) ih podržava. Sestra/sestre u 44,7% prilika znaju da im je brat/ sestra LGBT osoba, i 86,7% pružaju podršku, što ih čini grupom koja poslije prijatelja_ica najviše podržava LGBT osobe. Na četvrtom mjestu su majke/starateljice – za 40,7% LGBT osoba majke znaju, ipak samo 61% majki podržava svoju djecu. Brat/braća u 37,1% znaju, ali ih većina podržava, 75,9%. Za svaku treću osobu poznanici_e znaju (36,8%) i većina ih podržava (67%). Svakoj petoj LGBT osobi otac/staratelj zna za seksulanu orijentaciju ili rodni identitet (22,7%) i manje od polovine podržava svoju djecu (41,8%), što očeve/ staratelje stavlja na posljednje mjesto kada je uža porodica i davanje podrške u pitanju, a zatim slijedi šira familija (za samo 15,2% LGBT osoba šira familija zna, ali ih zato dvije trećine ovih koji znaju - 65,7% - podržava). Na pitanje da li ste doživjeli neki vid diskriminacije zato što ste LGBT osoba, pozitivno je odgovorilo 35,8%, a negativno 63,1%. Jasno je da osobe koje nisu autirane u široj javnosti – na poslu, na fakultetu, poznanicima itd – ne mogu ni biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije. Istraživanje pokazuje da kolege_ice sa posla/iz škole/sa fakulteta u 40,7% znaju da je osoba LGBT ali ih gotovo polovina ne podržava. Također, za svaku treću LGBT osobu poznanici_e znaju koje je seksualne orijentacije. Sve ovo zajedno se uklapa u dobijenu sliku da je malo više od trećine LGBT osoba autovano širem krugu ljudi, te zato diksriminaciju i trpi otprilike svaka treća LGBT osoba. Diskriminacija se ne prijavljuje u 93,8%. Samo su 3 slučaja diskriminacije bila procesuirana, 1 slučaj je završio uspješno, a 23 slučaja koja su bila prijavljena nisu bila procesuirana nikada. Zbog svog rodnog izražavanja ili seksualnog identiteta 23,5% osoba je doživjelo nasilje, a 74,2% osoba nije nikada bilo žrtva nasilja. Fizičko nasilje je doživjela svaka treća osoba, a seksualno skoro svaka peta. Žrtve nasilja su gotovo uvijek autirane osobe. 130 osoba je doživjelo neki oblik nasilja, samo njih 17 je prijavilo to nasilje, a samo 3 slučaja su procesuirana na sudu, dok se 2 slučaja još procesuiraju. Ako se uzme u obzir dobijeni podatak da su samo 3 slučaja, od 17, prijavljenog nasilja procesuirana na sudu, zaista nije neobičan podatak da LGBT osobe nemaju povjerenja u institucije koje treba da ih štite. U policiju ima povjerenje 23,1% ispitanika_ca, dok čak 73,6% nema. Svaka treća osoba koja, trpeći posljedice homofobije, osjeća depresiju, strah, uznemirenost, potištenost, ili neke druge simptome, odlučuje se da potraži stručnu psihološku, psihijatrijsku ili terapeutsku pomoć, a razlozi se odnose ili na pretpostavljenu nekompetenciju osoba kojima bi se obratile, ili na strah da će se otkriti njihova seksualnost. Kao najveći problem, gotovo, 70% ispitanika_ca izdvojilo je nedovoljnu podršku porodice i prijatelja_ica. Iako 85,2% LGBT osoba ne mora pred prijateljima_cama da skriva svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, očigledno je da većina ne dobija emotivnu, psihološku i socijalnu podršku kakvu želi. Sa druge strane, kako je i pitanje o podržavanju (grafikon 10) pokazalo – porodica nije mjesto podrške, tako je težina ovog podatka samo potvrđena kroz pitanje o najvećim problemima. Gotovo isto tako veliki problem je i fizičko nasilje (napadi, uništavanje imovine i ostalo) – 68,9% osoba ga je označilo kao najveći problem. Psihičko/verbalno nasilje je označilo kao problem skoro isti broj osoba (68,7%). Kada problem nasilja, bilo fizičkog bilo psihičkog, povežemo sa nefunkcionisanjem institucija kada je riječ o kažnjavanju osoba koje vrše nasilje, problem procesuiranja i kažnjavanja nasilja se izdvaja kao najhitniji koji treba rješavati. Diskriminacija na radnom mjestu, u školi ili na fakultetu, predstavlja jedan od najvećih problema za čak 62,6% ispitanika_ca, što problem diskriminacije stavlja u gotovo istu ravan sa nasiljem. Problem nedostatka programa podrške od strane državnih institucija je 66,4% osoba izdvojilo. Policija, sudstvo ili pojedine oblasti zdravstva ne pružaju svoje usluge na profesionalan način, što zbog nedostatka znanja vezanog za LGBT pitanja, što zbog visokog stepena homofobije. Cilj istraživanja stepena aktivne i pasivne političke participacije LGBT osoba bio je osvijetliti činjenicu (koja se podrazumijeva, ali joj se ne pridaje nikakva važnost, a još manje se u njoj vidi izvjesni politički potencijal) da su LGBT osobe, također i, glasači_ice na izborima (više od polovine ispitanih LGBT osoba koristi svoje pravo glasa), da su oni i osobe koje su članovi_ice političkih stranaka u BiH (62 osobe su u političkim strankama), da se kandidiraju na različitim izborima, da imaju određene rezultate (13 od 62 osobe su se kandidirale na izborima i imale određene rezultate). Na osnovu analize dobijenih statističkih podataka i dodatnih komentara koje su ispitanici_e isticali, napisali smo opšte zaključke i preporuke za određene sektore - pojedine oblasti zdravstva, policija, ali i civilno društvo – jer se pokazalo da ne pružaju svoje usluge na profesionalan način, a razlozima i rješenjima ovakve situacije bavili smo se u posebnim preporukama.

More...
Cijena protesta: Prakse nadležnih institucija u oblasti slobode okupljanja u BiH
0.00 €

Cijena protesta: Prakse nadležnih institucija u oblasti slobode okupljanja u BiH

Author(s): Ajla Škrbić / Language(s): Bosnian

Ovim izvještajem se analizira pravo na slobodu okupljanja, s fokusom na praksi nadležnih organa: ministarstava unutrašnjih poslova u kantonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj te Policije Brčko distrikta. Istražena je i praksa drugih aktera koji u Bosni i Hercegovini mogu odlučivati o ostvarivanju prava na okupljanje (ministarstva saobraćaja, općinska tijela, privatne osobe). Iako je fokus na praksi, analizirani su i pozitivni propisi koji se odnose na prijavu i mogućnosti zabrane okupljanja, pri čemu je ispitana njihova usklađenost s međunarodnim standardima. Glavni cilj istraživanja je utvrditi da li je praksa institucija u Bosni i Hercegovini u pogledu prava na slobodu okupljanja restriktivna i koji su izazovi s kojima se susreću organizatori/organizatorice javnih okupljanja. Istraživanje je obuhvatilo cijeli teritorij Bosne i Hercegovine u vremenskom okviru od 1. 1. 2017. do 31.12.2019. godine. Rezultati istraživanja ukazuju da broj javnih okupljanja u Bosni i Hercegovini raste, kao i broj učesnika/učesnica okupljanja. Zakonski propisi, međutim , razlikuju se u različitim dijelovim a Bosne i Hercegovine, sa zajedničkom karakteristikom da nisu usklađeni s međunarodnim standardima. Loša zakonska regulativa, loša primjena te regulative u praksi i veliko diskreciono pravo koje je ostavljeno akterima u ovoj oblasti dovode do ograničavanja i diskriminacije u ostvarivanju prava na javno okupljanje u Bosni i Hercegovini. Praksa organa zavisi od cilja okupljanja, odnosno restriktivna je ukoliko su u pitanju okupljanja usmjerena na kritiku lokalne vlasti ili imaju u svom središtu prava žena i LGBTI osoba. Stoga je neophodno domaće zakone uskladiti u cijeloj državi, harmonizirati ih s međunarodnim standardima te kontinuirano obučavati državne organe u pogledu sadržaja i primjene međunarodnih standarda u ovoj oblasti. Imajući u vidu prethodno navedeno, ovaj izvještaj daje preporuke za razvoj kvalitetnog okvira za ostvarivanje prava na slobodu okupljanja u Bosni i Hercegovini, usklađenog s međunarodnim standardima.

More...
Diskriminacija. Jedan pojam, mnogo lica
0.00 €

Diskriminacija. Jedan pojam, mnogo lica

Author(s): / Language(s): Bosnian

Projekat Diskriminacija, jedan pojam – mnogo lica nastao je kao posljedica opservacija kroz koje je uočeno da u bosanskohercegovackom društvu postoje različiti oblici diskriminacija, koji traže kritičku refleksiju i aktivističku reakciju. Željeli smo da putem neformalnih predavanja i druženja na Filozofskom fakultetu Pale, koji nam je otvorio svoja vrata za ove aktivnosti, razmatramo različite oblike diskriminacije koji postoje u našem društvu. Analizirali smo kako sam pojam, tako i njegovu manifestaciju u političkom životu, obrazovanju, medijima i sl. Željeli smo da progovorimo u svoje ime, ali i ime onih koji nisu u poziciji da kažu svoje mišljenje, jer su lišeni mogućnosti da javno iznesu svoj problem, da ukažu na različite oblike sopstvene isključenosti iz društva, da progovore o obespravljenosti i diskriminaciji kojoj su izloženi, jer je njihova marginalizacija nevidljiva, a glas nečujan.

More...
Freedom of Assembly in a Maze of Laws: An Analysis of BiH Freedom of Assembly Legislation
0.00 €

Freedom of Assembly in a Maze of Laws: An Analysis of BiH Freedom of Assembly Legislation

Author(s): Amila Kurtović / Language(s): English

This analysis is organised in chapters that address the most important thematic areas for the exercise of the right to freedom of peaceful assembly. First, the paper presents the research implementation method and a summary of documents containing key international recommendations for regulating the freedom of peaceful assembly. As a starting point for the analysis, the definitions of public assembly protected by BiH legislation are discussed, and a special focus is placed on peaceful assembly and public protest as the most important forms of public assembly for the purposes of this research. Significant space is devoted to the notification requirement, an area with probably most contradictions among the provisions of all the laws on public assembly in force in BiH. This aspect of the exercise of the right to freedom of peaceful assembly has been analysed primarily in light of a comparison of the notification system and the authorisation system, which is explicitly criticised by all relevant international recommendations. This is followed by restrictions, as well as privileges that the legislative framework subjects assembly organisers to, depending on their affiliation with certain categories or groups (e.g. restrictions for foreign nationals as opposed to privileges for trade unions). This chapter also reflects on a special type of assembly - unorganised, spontaneous assemblies as an immediate response to an event or an occurrence in the society, making assembly notification unfeasible. National legislation requirements have also been analysed with respect to data requested for assembly notification and the (non-)harmonisation of the deadlines and international standards. The issue of assembly location is also extensively discussed, as there are significant discrepancies between local laws, but also local laws and international standards due to bans on assemblies in many otherwise publicly available locations. The actions of authorities aimed at making it difficult for the organisers to choose a location they consider most appropriate for their peaceful assembly or public protest are visible. Assembly time is discussed in light of restrictive provisions in certain laws that limit the possibilities by imposing specific timing. Legal remedy in case of imposed restrictions on public assemblies is addressed from the perspective of the necessary urgency of the legal protection procedure, i.e., the need to complete the entire procedure in a timely fashion, from the decision on the ban to deciding on the appeal, so that the organisers can continue with assembly planning. The differences in the responsibilities expected of police bodies in providing security at peaceful assemblies and the duties and responsibilities imposed on organisers, leaders and stewards of public assemblies are compared. This chapter addresses a particular concern given that the guiding principle of freedom of peaceful assembly is that the competent authorities have a primary obligation to facilitate the enjoyment of the right to freedom of peaceful assembly. The last part of this paper addresses the provisions governing the reasons why police authorities may ban or interrupt an ongoing assembly and the sanctions provided by law. Finally, specific recommendations are given from the perspective of international standards that could significantly improve freedom of assembly in BiH through appropriate advocacy activities.

More...
Homophobic and transphobic hate crimes and incidents in Bosnia and Herzegovina. Data collected from March to November 2013
0.00 €

Homophobic and transphobic hate crimes and incidents in Bosnia and Herzegovina. Data collected from March to November 2013

Author(s): Vladana Vasić / Language(s): English

This report is the product of the hate crime monitoring and documentation work of Sarajevo Open Centre (SOC) in the period March 1st to October 31st 2013, during which we documented 18 cases of hate crime, 5 cases of discrimination on the basis of identity and over 20 cases of hate speech on the grounds of sexual orientation and/or gender. At the beginning of the hate crime monitoring we established an online reporting system, for both victims and witnesses of hate crimes, which was advertised through our website lgbt-prava.ba, an online BH LGBT portal. The data entered through the site was collected in Google Docs forms modelled after the questionnaires that were adapted specifically for this project. Along with this online form, we continued using established forms of hate crime reporting – our legal counselling e-mail pravnosavjetovanje@soc.ba and the phone number of the organisation.

More...
Human Rights do not Recognize Political Ideology: Political Parties and the Human Rights of Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender People
0.00 €

Human Rights do not Recognize Political Ideology: Political Parties and the Human Rights of Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender People

Author(s): Edita Miftari / Language(s): English

Our many years of experience in advocating human rights of lesbians, gay men, bisexual and transgender people in Bosnia and Herzegovina, one of the most complicated European countries, has taught us one thing: without significant support from political parties, the state of LGBT human rights will not improve. We have decided to create this guidebook in order to enhance the relationship between civil society organizations and political parties. This way, we hope to strengthen this relationship and create new collaborative relationships, as well as to remove any ungrounded fears.

More...
Istraživanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje. Priručnik za policiju
0.00 €

Istraživanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje. Priručnik za policiju

Author(s): Dina Bajraktarević Pajević / Language(s): Bosnian

Unatoč nepostojanju općeprihvaćene definicije zločina iz mržnje, navedeni jezički konstrukt u pravilu obuhvata raznovrsna nezakonita, nasilna, destruktivna ponašanja ili zastrašivanja gdje je izvršitelj motiviran mržnjom (predrasudama) prema društvenoj grupi kojoj žrtva pripada (zaštićenim karakteristikama koje žrtva dijeli). Brzo, pravilno i učinkovito istraživanje, procesuiranje zločina iz mržnje je, s jedne strane, ključno za uvažavanje i očuvanje različitosti koje su prisutne u savremenom bosanskohercegovačkom društvu, dok je, s druge, neophodno da bi se kontrolirao rizik povećanja broja i intenziteta krivičnih djela počinjenih iz mržnje.

More...
Između spolova i stvarnosti. Priručnik za medicinske stručnjake_inje i zdravstvene radnike_ce o postupanju sa interspolnim osobama
0.00 €

Između spolova i stvarnosti. Priručnik za medicinske stručnjake_inje i zdravstvene radnike_ce o postupanju sa interspolnim osobama

Author(s): / Language(s): Bosnian,Croatian,Serbian

Interspolne osobe u Bosni i Hercegovini ne uživaju potpunu zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava. Uprkos postojećem pravnom okviru, ljudska prava interspolnih osoba svakodnevno se krše, pogotovo u domenu pristupa zdravstvenoj zaštiti – adekvatnim zdravstvenim uslugama koje su im potrebne, kao i u pogledu tretmana u zdravstvenim ustanovama i pravnom sistemu. Zakon o zabrani diskriminacije BiH je dopunjen i izmijenjen 2016. godine, u dijelu osnova na kojima je zabranjena diskriminacija, te je i kategorija spolnih karakteristika, pored seksualne orijentacije i rodnog identiteta, izričito postavljena kao jedna od zaštićenih osnova. Međutim, ostaje pitanje koliko se ovaj zakon poštuje u praksi. U Bosni i Hercegovini, kao i u većini europskih zemalja, prihvaćena je binarna klasifikacija spola i roda u kategorijama – Ž (žensko) i M (muško) – koja predstavlja polaznu osnovu za pravni status osobe i preduvjet za uživanje određenih prava i sloboda (posjedovanje identifikacijskih dokumenata, pravo na tjelesni integritet, pravo na samoodređenje, pravo na najviši mogući nivo zdravstvene zaštite, pravo na privatnost i pravo na pristup uslugama).

More...
Izvan četiri zida. Priručnik za novinarke i novinare o profesionalnom i etičkom izvještavanju o LGBT temama
0.00 €

Izvan četiri zida. Priručnik za novinarke i novinare o profesionalnom i etičkom izvještavanju o LGBT temama

Author(s): / Language(s): Bosnian

Vijeće Europe je dom nekim od najvažnijih i najprimjenjivanijih sporazuma o ljudskim pravima na svijetu, kao što je Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Na osnovu tog temeljnog zakona naših 47 europskih zemalja članica, sva ljudska prava, uključujući slobodu govora i izražavanja, slobodu okupljanja, prava na privatnost i porodični život, trebaju biti jednako dostupna svima. Osim toga, dodatkom Protokola 12 uz ovu konvenciju, garantuje se i pravo svima nama da živimo slobodni od diskriminacije na osnovu zakona ili od strane javne vlasti! Međutim, u praksi je to očigledno teže sprovesti nego u teoriji. Najopsežniji međunarodni pravni dokument koji se odnosi na diskriminaciju na osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije je Preporuka Komiteta ministara Vijeća Europe iz 2010. državama članicama o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Komesar za ljudska prava Vijeća Europe objavio je u 2011. komparativni izvještaj o diskriminaciji na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u svim državama članicama Vijeća Europe. Nažalost, ne postoji ništa što ukazuje da je situacija za LGBT osobe bolja u ovoj državi, nego što je u drugim državama regiona, pa čak i u Europi. Činjenica da u Bosni i Hercegovini do danas nije bilo sudskih odluka koje bi se odnosile na nasilje, diskriminaciju ili govor mržnje zasnovan na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu pokazuje, kao i u ostalim državama, da LGBT osobe oklijevaju prijaviti nasilje, govor mržnje ili diskriminaciju javnim vlastima. Prečesto, ovaj ozbiljan nedostatak povjerenja je opravdan. Nadležne vlasti bi mogle i trebale regulisati neke od hitnih problema kao prvi korak na putu ka poboljšanju položaja LGBT osoba u Bosni i Hercegovini, kao što su djelimična implementacija Zakona o zabrani diskriminacije, zakonodavstvo koje reguliše govor mržnje ili zločin iz mržnje, a koje je neodgovarajuće, kao i činjenica da javni zvaničnici, javne osobe, pa čak i zvaničnici međunarodne zajednice ne obraćaju dovoljno pažnje na svoju obavezu da se ne samo suzdržavaju od diskriminacije već i da aktivno osude diskriminatorni, huškački ili govor mržnje, kao i takvo ponašanje. Generalni sekretar Vijeća Europe gospodin Thorbjorn Jagland je na Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije (17. maj 2012.) ponovo naglasio da “političke vođe snose odgovornost da govore odmah i intezivno protiv bilo kakvih demonstracija ili izjava kojima se iskazuje netolerancija ili homofobija, posebno prema onima koje dolaze od drugih političara.” Ako ja mogu prihvatiti kršenje prava drugih, uključujući prava LGBT osoba, nema razloga zašto drugi ljudi ne bi prihvatili nepoštivanje mojih osnovnih ljudskih prava. Ničija prava ne mogu se zaštiti kršenjem prava drugih. Drugim riječima, ovaj priručnik je bitan za BiH, i to ne samo za LGBT osobe već za sve građane_ke – jer su ljudska prava za sve ili za nikoga.

More...
IZVAN ZAKONA: PRAVNA REGULACIJA ŽIVOTNIH ZAJEDNICA PAROVA ISTOG SPOLA U BOSNI I HERCEGOVINI
0.00 €

IZVAN ZAKONA: PRAVNA REGULACIJA ŽIVOTNIH ZAJEDNICA PAROVA ISTOG SPOLA U BOSNI I HERCEGOVINI

Author(s): Natalija Petrić,Boris Krešić,Gordana Bosanac,Goran Selanec,Fedra Idžaković / Language(s): Bosnian

Pravna regulacija zajednica života osoba istog spola najčešće se ne propisuje i ne ostvaruje unutar tradicionalno regulisanog instituta heteroseksualnog braka i porodice. Ovakav stav društva i velikog broja zakonodavaca doveo je do veoma rasprostranjene i načelno prihvaćene diskriminacije i nepriznavanja istospolnih parova, kao i netradicionalnih oblika porodice. Istospolni parovi su tako ostavljeni izvan zakona i uskraćena su im mnoga ekonomska i socijalna prava koja heteroseksualni bračni i vanbračni parovi uživaju što dodatno doprinosi socijalnoj isključenosti LGBT osoba, njihovoj marginalizaciji i nevidljivosti.

More...
Izvješće o pojavama govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini u razdoblju od lipnja 2017. godine do lipnja 2018. godine
0.00 €

Izvješće o pojavama govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini u razdoblju od lipnja 2017. godine do lipnja 2018. godine

Author(s): / Language(s): Croatian

U razdoblju od 2016. do 2018. godine došlo je do poboljšanja pravnog okvira kada su u pitanju kaznena djela učinjena iz mržnje. Međutim, u praski i dalje postoje problemi koji se ogledaju u činjenici da bosanskohercegovačko društvo, kao i nadležna tijela, nije dovoljno senzibilizirano, odnosno nije dovoljno educirano kako bi ova kaznena djela bila primjereno sankcionirana. To doprinosi situaciji da žrtve kaznenih djela najčešće ostaju nezbrinute, djela neprocesuirana, što nekažnjenim počiniteljima_cama u ovakvim slučajevima šalje jasnu poruku da su njihova djela prihvatljiva i opravdana. Unatoč postojećem zakonskom okviru, koji trenutno pruža zakonsku zaštitu za žrtve i potencijalne žrtve kaznenih djela učinjenih iz mržnje, nažalost, pripadnici_e manjinskih skupina nisu u mogućnosti voditi siguran i dostojan život zbog činjenice da dijele neke od zaštićenih karakteristika. Iako je u proteklom razdoblju kontinuirano poboljšavana legislativa kada su u pitanju mržnja i kaznena djela učinjena iz mržnje, država nije uradila ništa kako na promidžbi postojeće legislative, tako niti na uspostavljanju povjerenja policije i pravosuđa s pripadnicima_ama marginaliziranih skupina. Jedan od razloga zašto članovi_ce marginaliziranih skupina ne prijavljuju nasilje upravo je nepovjerenje u pravosudni sustav, jer ga, nažalost, vide kao problem, a ne kao dio rješenja. Neprijavljivanje je dakako opravdano strahom žrtava da policijski_e službenici_e, tužitelji_ce i suci_sutkinje nisu dovoljno senzibilizirani_e i nemaju odgovarajući/profesionalni pristup žrtvama pripadnicima_ama marginaliziranih skupina, odnosno javni_e službenici_e imaju izražene predrasude prema društvenim skupinama koje su na marginama bh. društva. Posljedično, kaznena politika je veoma loša kada su u pitanju ova kaznena djela. Drugi razlog je što izostaju državni sustavni programi educiranja i senzibiliziranja policije i pravosuđa. Sav teret senzibilizacije i edukacije preuzimaju organizacije civilnog sektora i međunarodne organizacije koje djeluju na teritoriju BiH, a bave se tematikom i problematikom mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje. Iz dokumentiranih slučajeva može se primijetiti, nažalost, da ova kaznena djela imaju tendenciju rasta zbog neprimjenjivanja trenutnog postojećeg zakonskog okvira, prema kojem počinitelji_ce mogu biti sankcionirani_e, te da je potrebno poboljšanje trenutnog zakonskog okvira, odnosno harmonizacija kaznenih zakona u Federaciji BiH i Brčko distriktu s Krivičnim zakonom Republike Srpske.

More...
Izvješće o pojavama govora mržnje I kaznenih djela učinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini u razdoblju od lipnja 2018. godine do lipnja 2019. godine
0.00 €

Izvješće o pojavama govora mržnje I kaznenih djela učinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini u razdoblju od lipnja 2018. godine do lipnja 2019. godine

Author(s): / Language(s): Bosnian,Croatian,Serbian

Tijekom 2016. i 2017. godine došlo je do unapređenja zakonskog okvira kada su u pitanju govor mržnje i kaznena djela učinjena iz mržnje. Unatoč tome, budući da bosansko-hercegovačko društvo općenito nije dovoljno senzibilizirano, a stručnjaci/kinje koji/e se bave ovom oblasti nisu dovoljno educirani/e, u praksi ova kaznena djela i dalje nisu odgovarajuće prepoznata, procesuirana i sankcionirana. Sve ovo doprinosi tome da žrtve govora mržnja i kaznenih djela učinjenih iz mržnje defacto najčešće ostaju nezbrinute, a djela neprocesuirana, što nekažnjenim počiniteljima/cama u ovakvim slučajevima šalje vrlo jasnu poruku da su njihova djela prihvatljiva i opravdana. Stoga žrtve i potencijalne žrtve govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje (pripadnici/e manjinskih skupina) nisu u mogućnosti voditi siguran i bezbrižan život sa svim temeljnim ljudskim pravima. Naime, ova prava su im uskraćena i/ili ograničena jer dijele neke od zaštićenih karakteristika zbog kojih mogu biti žrtve govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje. Unatoč tome što je legislativa poboljšavana u proteklom razdoblju, ni država ni nadležne ustanove za ovu oblast nisu uradile ništa kako bi se ova kaznena djela počela prvo prepoznavati, potom procesuirati, te na kraju odgovarajuće i sankcionirati. U prilog ovome govori i činjenica da država ne poduzima apsolutno ništa za sustavnu edukaciju policijskih službenika/ca, tužitelja/ica, sudaca/tkinjana ovu tematiku i problematiku, dok neke pravosudne ustanove nisu zainteresiraneni za suradnju kako bi svoje stručnjake/inje educirale kroz neformalni sustavo brazovanja. Iz svega navedenog očito je da izostaje odnos povjerenja između žrtava govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje i policije i pravosuđa. Zapravo, ova se kaznena djela ne prijavljuju policiji i pravosuđu, ili zbog straha, ili zbog izostanka povjerenja u cijeli lanac kaznenog progona. Nužno je kontinuirano senzibilizirati i educirati policijske službenike/ce, tužitelje/ice, suce/tkinje o tematici i problematici govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje, kako bi se promijenila prvenstveno njihova svijest, ali i unaprijedilo znanje i vještine o težini problema koju ova kaznena djela imaju po žrtve, a potom razvila i svijest i povjerenje žrtava da ta djela i prijave. Također, potrebno je poboljšanje trenutnog zakonskog okvira, odnosno harmonizacija kaznenih zakona u Federaciji BiH i Brčko distriktu s kaznenim zakonom Republike Srpske.

More...
Izvještaj o govoru mržnje zasnovanom na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u BiH. Slučajevi iz 2012. i 2013. godine.

Izvještaj o govoru mržnje zasnovanom na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u BiH. Slučajevi iz 2012. i 2013. godine.

Author(s): Vladana Vasić / Language(s): Bosnian

Govor mržnje u BiH, usmjeren prema LGBT osobama, je u porastu zbog sve veće vidljivosti LGBT osoba. Postojeća zakonodavna regulacija govora mržnje je nedovoljna, iako medijima zabranjuje korištenje govora mržnje, ne dotiče se pojedinaca koji ovaj govor svakodnevno izražavaju u javnosti, najčešće na web portalima i facebook stranicama. Iako uglavnom izbjegavaju direktno izražavanje i prenošenje govora mržnje, i sami mediji naizgled neutralnim izvještavanjem i navođenjem, te davanjem medijskog prostora homofobičnim i transfobičnim stručnjacima_ kinjama i pojedincima_kama da izražavaju svoje mišljenje, pomažu širenju govora mržnje i njegovoj dostupnosti široj javnosti. Ovim načinom izvještavanja mediji izbjegavaju vlastitu odgovornost za preneseni sadržaj, a istovremeno privlače pozornost javnosti i prenose pogrešnu sliku o LGBT osobama, kojom se obično pokušavaju poduprijeti već postojeći stereotipi i predrasude. Iako postoje mehanizmi sankcionisanja i uklanjanja govora mržnje preko Regulatorne agencije za komunikacije, koja je nadležna za elektronske medije, i Vijeća za štampu u BiH, koje je samoregulatorno tijelo štampanih medija, oni sami za sebe, bez krivičnog gonjenja odgovornih, ne dovode do željenih rezultata niti do uklanjanja neetičke prakse medijskog izvještavanja. Govor mržnje usmjeren prema LGBT osobama se izražava od netačnih tvrdnji i proglašavanja LGBT osoba bolesnim i devijantnim, do pozivanja na diskriminaciju i nasilje, u najgorim slučajevima do prijetnji smrću, te doprinosi netolerantnom stavu bh. društva i marginalizaciji LGBT osoba. Ispoljavanjem govora mržnje, također se dovodi i do težih incidenata, pa čak i počinjavanja krivičnih djela i zločina iz mržnje, a koristi se i da bi se podržali počinitelji tih djela, te opravdala njihova djela, čime se šalje poruka LGBT osobama i ostalim marginaliziranim grupama da nisu poželjni_e u bh. društvu. Da bi obezbijedila poštivanje prava i sloboda, kao i dostojanstvo svih svojih građana, između ostalih i LGBT osoba, te pružila adekvatnu podršku marginaliziranim grupama koje su najčešće žrtve govora mržnje, i u potpunosti dokazala da osuđuje netoleranciju, mržnju, diskriminaciju i nasilje, Bosna i Hercegovina bi trebala: - ustanoviti i javno diseminirati odgovarajuću i sveobuhvatnu definiciju govora mržnje koja, između ostalog, uključuje i seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao zabranjene osnove za govor mržnje; - adekvatnu zabranu govora mržnje propisati krivičnim zakonima oba entiteta tj. Federacije BiH i Republike Srpske i Krivičnim zakonom Brčko distrikta; - zabranom govora mržnje obuhvatiti ne samo medije kao moguće počinioce, nego i državne institucije i sve ostale pravne i fizičke osobe.

More...
Izvještaj o homofobiji, bifobiji i transfobiji u školama u BiH

Izvještaj o homofobiji, bifobiji i transfobiji u školama u BiH

Author(s): Damir Banović / Language(s): Bosnian

Cilj ovog izvještaja je da pokaže pravni okvir za ostvarivanje prava na obrazovanje LGBT osoba u srednjim školama u BiH, odgovarajuće obrazovne strategije, stepen uključenosti prava na obrazovanje LGBT osoba, način prikaza tema vezanih za LGBT osobe u udžbenicima koji se koriste u srednjim školama u BiH te istraživanja koja pokazuju stavove učenika_ica u pogledu homofobije, bifobije i transfobije. Zakon o ravnopravnosti spolova (2003) po prvi put izričito uvodi zabranu diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije; indirektno na osnovu rodnog identiteta u pogledu ostvarivanja prava na obrazovanje LGBT osoba, te uvodi obavezu u pogledu prikaza tema vezanih za seksualnu orijentaciju i rodni identitet u nastavnim planovima i programima u smislu promovisanja principa jednakosti. Isti cilj postoji i u Zakonu o zabrani diskriminacije (2009), koji izričito navodi i rodni identitet kao zabranjeni osnov diskriminacije. Ove zakonske akte ne prate odgovarajuće strategije o obrazovnim politikama na državnom nivou koje se bave pitanjima prava na obrazovanje LGBT osoba, odnosno politike obrazovanja na entitetskom i kantonalnom nivou, te se homofobija, bifobija i transfobija uopšte ne spominju kao oblasti u kojima državna tijela i obrazovne institucije trebaju posebno djelovati kao bi se uklonila diskriminacija, netačne informacije i stereotipne slike. Da postoji diskrepancija na socijalnoj bazi pokazuje istraživanje o stavovima prema LGBT osobama koje je provedeno među učenicima_cama 2005. godine od strane Udruženja Q, te o načinu prikaza tema vezanih za LGBT osobe u udžbenicima koji se koriste u srednjim školama u BiH (2010). Na kraju, stavovi učenika_ca u srednjim školama pokazuju visok nivo spremnosti učenika_ca na verbalno i fizičko nasilje prema LGBT osobama (2012). Sve ovo ukazuje na potrebu da država i obrazovne institucije preduzmu odgovarajuće korake ka uklanjanju diskriminacije, te homofobije, bifobije i transfobije u srednjim školama u BiH kroz preduzimanje sljedećih koraka: - usvajanje izmjena i dopuna zakonskih akata koji regulišu oblast obrazovanja u BiH, kojima će seksualna orijentacija i rodni identitet eksplicitno postati zabranjeni osnovi diskriminacije u pogledu ostvarivanja prava na obrazovanje LGBT učenika_ica; - usvajanje i/ili izmjena obrazovnih strategija kojima će se odgovarajući organi obavezati na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, te nivou Brčko distrikta BiH, odnosno obrazovne institucije o uklanjanju netačnih informacija i stereotipa koji utječu na stvaranje i razvoj homofobije, bifobije i transfobije; - revidiranje nastavnih planova i programa u smislu uklanjanja netačnih i stereotipnih predodžbi o LGBT osobama, te otvaranje prostora za izučavanje tema vezanih za LGBT osobe, odnosno tema vezanih za drugačije seksualne orijentacije i rodne identitete. Ovaj prostor se prije svega može otvoriti unutar predmeta kao što su književnost, sociologija, psihologija, filozofija, demokratija i ljudska prava i sl; - revidiranje udžbenika koji sadrže netačne i stereotipne podatke o LGBT osobama, te razvijaju pogrešan stav kod učenika_ica o pitanjima koja su vezana za LGBT osobe; - uključivanje, kako u nastavu, tako i u sve vannastavne oblike tema vezanih za seksualnu orijentaciju i rodni identitet; - senzibiliziranje nastavnika_ca, pedagoga_inja, psihologa_inja i menadžment timova u srednjim školama o temama vezanim za LGBT osobe, te u tom smislu organiziranje do-edukacije kroz koju bi se izgradio LGBT senzitivan pristup; - rad na polju saradnje ministarstava obrazovanja, srednjih škola i pedagoških zavoda i nevladinih organizacija koje se bave LGBT pravima i slobodama; - uključivanje pitanja nasilja u srednjim školama nad LGBT osobama u programe rada ministarstava obrazovanja i unutrašnjih poslova, te usvajanje odgovarajućih izmjena u Krivičnom zakonu Federacije BiH, kojim bi se uveo zločin iz mržnje kao posebno krivično djelo ili kao otežavajuća okolnost pri izvršenju osnovnih oblika krivičnog djela ubistva, teških tjelesnih povreda, lakih tjelesnih povreda i sl; - primijeniti zakonske norme i standarde usvojene na državnom i nižim nivoima o razvoju demokratskog okruženja i poštivanja različitosti u srednjim školama.

More...
Izvještaj o položaju LGBT osoba na radnom mjestu u Bosni i Hercegovini

Izvještaj o položaju LGBT osoba na radnom mjestu u Bosni i Hercegovini

Author(s): Damir Banović,Edina Sprečaković / Language(s): Bosnian

Cilj Izvještaja o položaju LGBT osoba na radnom mjestu u Bosni i Hercegovini jeste da pokaže pravni okvir zaštite od diskriminacije i mobinga na radnom mjestu osoba drugačije seksualne orijentacije i rodnog identiteta na međunarodnom, evropskom i nacionalnom nivou. Antidiskriminacijsko pravo Bosne i Hercegovine relativno je dobro postavljeno, no - kao što je to slučaj i sa drugim tranzicijskim zemljama - njega ne prati i adekvatna primjena. Razlog tome vjerovatno leži u strahu LGBT osoba da prijave slučajeve diskriminacije i/ ili mobinga na radnom mjestu zbog gubitka posla. To je posebno izraženo u Bosni i Hercegovini, zemlji sa velikom stopom nezaposlenih i skoro permanentnom političkom i ekonomskom krizom. LGBT osobe ne osjećaju se sigurnima javno iskazati svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet zbog opasnosti uskraćivanja prava na radnom mjestu, kao i drugih prava koja svoju bazu imaju u radnom odnosu. U Bosni i Hercegovini ne postoje evidentirani slučajevi diskriminacije LGBT osoba na radnom mjestu, što ne znači da oni i ne postoje. Komparativna iskustva u Srbiji i Hrvatskoj, s kojima Bosna i Hercegovina dijeli istu pravnu tradiciju i slične antidiskriminacijske propise, mogu biti dobar pokazatelj na koji način se ti propisi trebaju, odnosno ne trebaju, primjenjivati, te sve probleme koji prate primjenu relativno novih propisa u regiji. U Bosni i Hercegovini nisu provedena fokusirana istraživanja koja bi se bavila ispitivanjem stavova poslodavaca_teljki i zaposlenika_ica, kada se radi o zaposlenicima_ama drugačije seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, niti su provedena ispitivanja LGBT osoba o njihovom položaju na radnom mjestu. U izvještaju su prezentirana neka istraživanja koja su provedena u Hrvatskoj, te se zbog slične tradicije i političke kulture odnosa prema manjinama ti podaci mogu koristiti kao vid pokazatelja odnosa prema LGBT osobama i u Bosni i Hercegovini. Sarajevski otvoreni centar je, u okviru rada na ovom izvještaju, poslao dopise organima nadležnim za primjenu antidiskriminacijskih propisa, udruženjima poslodavaca_teljki i sindikatima. Na osnovu dobijenih informacija se može zaključiti da nijedna od institucija koja je dostavila odgovor na postavljena pitanja nije upoznata sa slučajevima postojanja diskriminacije na radnom mjestu na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ili takvim podacima ne raspolaže, što je uvjetovalo i nepoznavanje da li su diskriminacija ili mobing učinjeni od strane poslodavca_teljke ili drugog zaposlenika_ice. Da bi se adekvatno odgovorilo na pitanje diskriminacije LGBT osoba na radnom mjestu, potrebno je preduzeti sljedeće aktivnosti: - usvajanje izmjena i dopuna antidiskriminacijskih zakona (Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o zabrani diskriminacije) u okviru kojih bi se izričito navodi i rodni identitet kao zabranjen osnov diskriminacije u pogledu ostvarivanja prava na rad i u vezi sa radom LGBT osoba; - usvajanje izmjena i dopuna zakona iz radnopravne oblasti u okviru kojih bi se izričito naveli seksualna orijentacija i rodni identitet kao zabranjeni vid diskriminacije u pogledu ostvarivanja prava na rad i u vezi sa radom LGBT osoba; - usvajanje odgovarajućih strategija i akcionih planova na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u okviru kojih bi pitanja diskriminacije na radu i mobinga LGBT osoba našla posebno mjesto i zaštitu; - usvajanje politika na nivou sindikata i udruženja poslodavaca_teljki, kroz koje bi se pitanje položaja LGBT osoba na radnom mjestu posvetila posebna pažnja i zaštita; - utjecaj na usvajanje politika zaštite prava LGBT osoba na radu i povodom rada na nivou individualnih poslodavaca_teljki (preduzeća, javnih ustanova i sl); - utvrđivanje programa edukacije i senzibiliziranja poslodavaca_teljki i sindikata o potrebama i marginalnom položaju LGBT osoba na radnom mjestu; - rad na polju saradnje ministarstava, sindikata, udruženja poslodavaca_teljki i nevladinih organizacija koja se bave pitanjima prava i sloboda LGBT osoba.

More...
Izvještaj o pravnom položaju transrodnih osoba u BiH

Izvještaj o pravnom položaju transrodnih osoba u BiH

Author(s): Vladana Vasić / Language(s): Bosnian

Cilj ovog izvještaja je da prikaže raskorak između potreba transrodnih osoba, izazova sa kojima se one suočavaju u svakodnevnom životu, pravne regulacije i zaštite njihovih ljudskih prava, te mehanizama koje uspostavljaju institucije, a koji bi omogućile transrodnim osobama da budu pravno priznate kao pripadnici_e roda i/ili spola čijim se pripadnicima/ama smatraju. U BiH, prije svega, društvena svijest o postojanju transrodnih osoba, te poznavanje pojma transrodnosti i rodnog identiteta i njihovog značenja je na veoma niskom nivou,što se odražava na neodgovarajuću zakonsku regulaciju potreba i zaštitu od kršenja prava transrodnih osoba. Rodni identitet, kao zakonom zaštićena karakteristika, pojavljuje se samo u Zakonu o zabrani diskriminacije BiH kojim se, prvi put u BiH, zabranjuje diskriminacija na različitim osnovama, uključujući i rodni identitet. Iako se ostali zakoni u BiH trebaju primjenjivati u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije, nijedan od njih ne pruža direktnu zaštitu transrodnim osobama, ne definiše transrodnost, niti direktno uvodi rodni identitet kao zaštićenu karakteristiku. Rodni identitet se u takvim slučajevima obično podvodi pod generalnu zabranu ugrožavanja prava osoba na osnovu „drugog_ih statusa/osobina/ karakteristika“ ukoliko je takva zabrana predviđena zakonom. Ovim zakonima transrodnim osobama se pruža posredna zaštita, na isti način na koji se pruža svim građanima_kama čija su prava ugrožena. U BiH je čest slučaj da izmjenu zakonodavstva ne prate promjene u društvu i društvenoj svijesti, što nije iznimka ni u slučaju transrodnih, a posebno transeksualnih osoba. Tako je Zakonom o matičnim knjigama Federacije BiH i Zakonom o matičnim knjigama Republike Srpske dozvoljen i predviđen upis promjene spola, na osnovu kojeg se podnosiocu_teljici zahtjeva za upis izdaje novi jedinstveni matični broj i rodni list, te se mijenjaju ostali lični dokumenti u skladu sa njegovim_ nim novim spolom. U Zakonu o matičnim knjigama Brčko distrikta, upis promjene spola nije direktno predviđen zakonom, ali se može tretirati kao ispravka greške nastale pri prvobitnom upisu. Iako je izmjena rodnog lista, matičnog broja i ostalih dokumenata usljed promjene spola omogućena, transeksualne osobe koje žele promijeniti spol to ne mogu učiniti u BiH. Kompletan medicinski postupak promjene spola, savjetovanje, hormonalne terapije, i u konačnici operaciju, ove osobe moraju obaviti u inostranstvu, a u BiH čak ne postoji ni medicinsko osoblje koje bi ovaj proces moglo nadgledati. Transeksualnim osobama proces prilagođavanja željenom spolu dodatno otežava i činjenica da obavezno zdravstveno osiguranje nijednog od entiteta, ni Brčko distrikta, ne pokriva, pa čak ni djelimično, troškove medicinske procedure promjene spola. BiH bi u cilju omogućavanja svojim transrodnim građanima_kama da žive u skladu sa svojim rodnim identitetom, te bolje zaštite i pravnog priznavanja, što prije trebala: uvesti izričite definicije pojmova seksualne orijentacije i rodnog identiteta u Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije ; - izmijeniti Zakon o matičnim knjigama Brčko distrikta da bi se upis promjene spola u matične knjige, te samim tim i izmjena ličnih dokumenata, ovim Zakonom, omogućila i regulisala na način na koji je to učinjeno zakonima o matičnim knjigama Federacije BiH i Republike Srpske; - edukovati medicinsko osoblje koje bi, za početak, moglo pratiti proces tranzicije transeksualnih osoba i pružati neophodnu medicinsku pomoć ako zatreba, te kasnije obezbijediti medicinski kadar koji bi mogao vršiti kompletan medicinski proces promjene spola i predvidjeti pokrivanje troškova medicinskog procesa promjene spola iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, barem djelimično.

More...
JEDNAKA ZAŠTITA ZA RAZLIČITOST - PRIRUČNIK O POSTUPANJU U SLUČAJU KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA LEZBJEKI, GEJEVA, BISEKSUALNIH, TRANS* I INTERSPOLNIH OSOBA ZA POLICAJKE I POLICAJCE, DRUGO, DOPUNJENO I IZMIJENJENO IZDANJE
0.00 €

JEDNAKA ZAŠTITA ZA RAZLIČITOST - PRIRUČNIK O POSTUPANJU U SLUČAJU KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA LEZBJEKI, GEJEVA, BISEKSUALNIH, TRANS* I INTERSPOLNIH OSOBA ZA POLICAJKE I POLICAJCE, DRUGO, DOPUNJENO I IZMIJENJENO IZDANJE

Author(s): Vladana Vasić,Saša Gavrić,Darko Pandurević / Language(s): Bosnian

Društvo u Bosni i Hercegovini karakteriše visok stepen homo/bi/transfobije što je rezultat neznanja, neinformisanosti, kao i razmišljanja da su LGBTI (lezbejke, gej muškarci, biseksualne, trans i interspolne osobe) osobe nešto što ne postoji u našem društvu ili nešto što dolazi sa Zapada. Ovakav stav javnosti dovodi do toga da se LGBTI osobe svakodnevno susreću sa mnogobrojnim problemima, te nerijetko i diskriminacijom i nasiljem zbog svoje seksualne orijentacije ilirodnog identiteta i spolnih karakteristika. LGBTI osobe spadaju u jednu od najnevidljivijih manjinskih grupa u BiH, zbog čega su izloženije i podložnije diskriminaciji i nasilju koji najčešće ostaju neprijavljeni zbog straha od autovanja (javnog otkrivanja njihove seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta i spolnih karakteristika) i nepovjerenja u reakcije državnih institucija. Zbog osjetljivosti i specifičnosti položaja LGBTI osoba u bh. društvu, veoma je bitno posvetiti dodatnu pažnu postupanju sa ovim osobama prilikom prijave krivičnog djela. Ovaj priručnik je namijenjen policijskim službenicima_ama, koji_e imaju značajnu ulogu kada su u pitanju zaštita i ostvarivanje ljudskih prava. Potrebno je da policijski_e službenici_e, kao prva i građanima najbliža instanca zaštite ljudskih prava, razumiju probleme sa kojima se svakodnevno susreću LGBTI osobe, te da budu dovoljno senzibilizirani_e da ovim osobama pristupe na odgovarajući način u slučaju krivičnih djela počinjenih prema ovim osobama.

More...
Jednaka zaštita za različitost. Priručnik o postupanju u slučaju kršenja ljudskih prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans* i interspolnih osoba za policajce i policajke
0.00 €

Jednaka zaštita za različitost. Priručnik o postupanju u slučaju kršenja ljudskih prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans* i interspolnih osoba za policajce i policajke

Author(s): Edina Sprečaković,Vladana Vasić,Saša Gavrić,Darko Pandurević / Language(s): Bosnian

Društvo u Bosni i Hercegovini karakteriše visok stepen homo/bi/transfobije što je rezultat neznanja, neinformisanosti, kao i razmišljanja da su LGBTI (lezbejke, gej muškarci, biseksualne, trans i interspolne osobe) osobe nešto što ne postoji u našem društvu ili nešto što dolazi sa Zapada. Ovakav stav javnosti dovodi do toga da se LGBTI osobe svakodnevno susreću sa mnogobrojnim problemima, te nerijetko i diskriminacijom i nasiljem zbog svoje seksualne orijentacije ilirodnog identiteta i spolnih karakteristika. LGBTI osobe spadaju u jednu od najnevidljivijih manjinskih grupa u BiH, zbog čega su izloženije i podložnije diskriminaciji i nasilju koji najčešće ostaju neprijavljeni zbog straha od autovanja (javnog otkrivanja njihove seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta i spolnih karakteristika) i nepovjerenja u reakcije državnih institucija. Zbog osjetljivosti i specifičnosti položaja LGBTI osoba u bh. društvu, veoma je bitno posvetiti dodatnu pažnu postupanju sa ovim osobama prilikom prijave krivičnog djela. Ovaj priručnik je namijenjen policijskim službenicima_ama, koji_e imaju značajnu ulogu kada su u pitanju zaštita i ostvarivanje ljudskih prava. Potrebno je da policijski_e službenici_e, kao prva i građanima najbliža instanca zaštite ljudskih prava, razumiju probleme sa kojima se svakodnevno susreću LGBTI osobe, te da budu dovoljno senzibilizirani_e da ovim osobama pristupe na odgovarajući način u slučaju krivičnih djela počinjenih prema ovim osobama.

More...
Jednaka zaštita za različitost. Priručnik o postupanju u slučaju kršenja ljudskih prava LGBT osoba za policijske djelatnike

Jednaka zaštita za različitost. Priručnik o postupanju u slučaju kršenja ljudskih prava LGBT osoba za policijske djelatnike

Author(s): Edina Sprečaković,Vladana Vasić / Language(s): Bosnian

More...
Result 1-20 of 74
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • Next

About

CEEOL is a leading provider of academic e-journals and e-books in the Humanities and Social Sciences from and about Central and Eastern Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, publishers and librarians. Currently, over 1000 publishers entrust CEEOL with their high-quality journals and e-books. CEEOL provides scholars, researchers and students with access to a wide range of academic content in a constantly growing, dynamic repository. Currently, CEEOL covers more than 2000 journals and 690.000 articles, over 4500 ebooks and 6000 grey literature document. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. Furthermore, CEEOL allows publishers to reach new audiences and promote the scientific achievements of the Eastern European scientific community to a broader readership. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 53679
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Fax: +49 (0)69-20026819
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2023 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use
ICB - InterConsult Bulgaria ver.2.0.0312

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.