Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Filters

Content Type

Keywords (512)

  • BiH (64)
  • human rights (42)
  • BiH (28)
  • discrimination (22)
  • LGBT (16)
  • violence (15)
  • gender (14)
  • equality (13)
  • politics (13)
  • law (12)
  • media (11)
  • gender equality (10)
  • legislation (10)
  • transgender (9)
  • Bosnia and Herzegovina (9)
  • activism (8)
  • education (8)
  • report (8)
  • women (8)
  • women (8)
  • Bosnia and Herzegovina (7)
  • LGBTI (7)
  • civil society (7)
  • constitution (7)
  • homosexuality (7)
  • political parties (7)
  • LGBTI (7)
  • LGBT community (6)
  • NGO (6)
  • hate speech (6)
  • judiciary (6)
  • research (6)
  • LGBT community (6)
  • gender (6)
  • human rights (6)
  • LGBT population (5)
  • freedom of assembly (5)
  • gay (5)
  • gender studies (5)
  • guide (5)
  • identity (5)
  • institutions (5)
  • legal framework (5)
  • parliament (5)
  • progress report (5)
  • security (5)
  • war (5)
  • Croatia (4)
  • FBiH (4)
  • LGBT issues (4)
  • UN (4)
  • abortion (4)
  • attitudes (4)
  • economic position (4)
  • feminism (4)
  • gender identity (4)
  • health (4)
  • health care (4)
  • homophobia (4)
  • intersex (4)
  • migration (4)
  • political life (4)
  • practices (4)
  • sexual orientation (4)
  • women’s rights (4)
  • Human rights (4)
  • LGBT (4)
  • rights and freedoms (4)
  • EU accession (3)
  • European Commission (3)
  • European Union (3)
  • European integration (3)
  • LGBT rights (3)
  • LGBTIQ (3)
  • Montenegro (3)
  • Serbia (3)
  • Slovenia (3)
  • WWII (3)
  • acceptance (3)
  • anti-discrimination (3)
  • More...

Subjects (109)

  • Gender Studies (139)
  • Human Rights and Humanitarian Law (112)
  • Law, Constitution, Jurisprudence (82)
  • Sociology (81)
  • Social Sciences (76)
  • Social differentiation (57)
  • Politics (49)
  • Civil Society (37)
  • Politics / Political Sciences (35)
  • Civil Law (27)
  • Media studies (21)
  • Evaluation research (20)
  • Social Norms / Social Control (20)
  • Communication studies (19)
  • Health and medicine and law (19)
  • Government/Political systems (18)
  • International Law (17)
  • Criminal Law (16)
  • Studies in violence and power (16)
  • Governance (14)
  • EU-Legislation (14)
  • History (13)
  • Education (13)
  • Socio-Economic Research (13)
  • Sociology of Law (12)
  • Public Administration (11)
  • Politics and law (11)
  • Family and social welfare (11)
  • Constitutional Law (10)
  • Recent History (1900 till today) (10)
  • Social development (10)
  • Sociology of Politics (9)
  • Public Law (8)
  • Labor relations (8)
  • Criminology (8)
  • Language and Literature Studies (7)
  • Economy (7)
  • International relations/trade (7)
  • Security and defense (7)
  • Electoral systems (7)
  • Transformation Period (1990 - 2010) (7)
  • EU-Approach / EU-Accession / EU-Development (7)
  • Identity of Collectives (6)
  • Victimology (5)
  • Present Times (2010 - today) (5)
  • Ethnic Minorities Studies (5)
  • Psychology (4)
  • Military policy (4)
  • Demography and human biology (4)
  • Migration Studies (4)
  • Geography, Regional studies (3)
  • Lexis (3)
  • Rural and urban sociology (3)
  • 19th Century (3)
  • Post-War period (1950 - 1989) (3)
  • Politics and Identity (3)
  • Peace and Conflict Studies (3)
  • Theoretical Linguistics (2)
  • Political Theory (2)
  • Political history (2)
  • Gender history (2)
  • Modern Age (2)
  • Theology and Religion (2)
  • Higher Education (2)
  • Clinical psychology (2)
  • Behaviorism (2)
  • Nationalism Studies (2)
  • Conference Report (2)
  • Inter-Ethnic Relations (2)
  • Transport / Logistics (2)
  • Asylum, Refugees, Migration as Policy-fields (2)
  • Labour and Social Security Law (2)
  • History of ideas (1)
  • Military history (1)
  • Special Historiographies: (1)
  • Islam studies (1)
  • History of Judaism (1)
  • Short Story (1)
  • Semantics (1)
  • Sociolinguistics (1)
  • More...

Authors (162)

  • Emina Bošnjak (60)
  • Saša Gavrić (40)
  • Vladana Vasić (24)
  • Darko Pandurević (18)
  • Jasmina Čaušević (16)
  • Damir Banović (11)
  • Edita Miftari (9)
  • Lejla Huremović (9)
  • Amina Dizdar (8)
  • Aida Spahić (7)
  • Jozo Blažević (7)
  • Fedra Idžaković (6)
  • Sadžida Tulić (6)
  • Amil Brković (6)
  • Naida Kučukalić (5)
  • Kristina Ljevak (5)
  • Amila Ždralović (5)
  • Aida Spahić (5)
  • Matej Vrebac (5)
  • Delila Hasanbegović Vukas (5)
  • Edina Sprečaković (4)
  • Mariña Barreiro (4)
  • Arijana Aganović (4)
  • Natalija Petrić (4)
  • Delila Hasanbegović (4)
  • Maida Zagorac (4)
  • Dajana Cvjetković (4)
  • Inela Hadžić (4)
  • Sabiha Husić (4)
  • Aleksandra Petrić (4)
  • Gordana Vidović (4)
  • Mara Radovanović (4)
  • Selma Hadžihalilović (4)
  • Mariña Barreiro Mariño (4)
  • Sandra Zlotrg (3)
  • Mirela Rožajac-Zulčić (3)
  • Amar Numanović (3)
  • Zlatiborka Popov-Momčinović (3)
  • Boris Krešić (3)
  • Dragana Dardić (3)
  • Ivona Kristić (3)
  • Amila Kurtović (3)
  • Filip Novaković (3)
  • Author Not Specified (2)
  • Ajla Škrbić (2)
  • Damir Arsenijević (2)
  • Tobias Flessenkamper (2)
  • Ena Bavčić (2)
  • Mia Slavik (2)
  • Jasenka Kapetanović (2)
  • Marina Veličković (2)
  • Natalija Bratuljević (2)
  • Katarina Živanović (2)
  • Nataša Maros (2)
  • Masha Durkalić (2)
  • Aida Daguda (2)
  • Dajana Čelebić (2)
  • Nedim Seferović (2)
  • Amina Imamović (2)
  • Vesna Iliktarević (2)
  • Sanja Ramić (2)
  • Azra Tabaković Kedić (2)
  • Ena Kljajić Grgić (2)
  • Katarina Zrinjski (2)
  • Mersiha Jaskić (2)
  • Tea Pokrajčić (2)
  • Željka Umićević (2)
  • Jelena Poštić (1)
  • Merima Omeragić (1)
  • Maja Sahadžić (1)
  • Saša Gajin (1)
  • Alida Bremer (1)
  • Gordan Bosanac (1)
  • Jasminka Džumhur (1)
  • Rašid Krupalija (1)
  • Jordan Maze (1)
  • Adelita Selmić (1)
  • More...

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access

Publisher: Sarajevo Open Centre

Result 41-60 of 165
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • ...
  • 7
  • 8
  • 9
  • Next
LGBT rights in Bosnia and Herzegovina: Healthcare
0.00 €

LGBT rights in Bosnia and Herzegovina: Healthcare

Prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini: Zdravstvo

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: healthcare; legal framework; healthcare system; LGBT community; intersex persons; HIV/AIDS; BiH;

Analiza ukazuje na različite aspekte problema u Bosni i Hercegovini sa kojima se LGBT osobe susreću kako u pravnom sistemu zdravstvene zaštite, tako – što je još i značajnije za ovo istraživanje – u situacijama kada su im zdravstvene usluge neophodne. Spoj nekoliko činjenica koje odlikuju trenutnu bh. realnost – nekoherentnost političkog sistema, nedosljednost zdravstvenih praksi, marginalizacija osoba različitih seksualnih orijentacija, spolnih i rodnih identiteta – na sasvim se konkretan način prelama preko leđa LGBT osoba kada se razbole, gdje se sva paradoksalnost i diskriminacija potvrđuju. Istraživani su različiti aspekti problema u sektoru zdravstva kroz analizu pravnih akata i kroz intervjue koji su rađeni sa zdravstvenim radnicima_ama koji obavljaju različite poslove u okviru zdravstvenog sistema. Za potrebe ove studije primijenjena je neprobabilistička metoda uzorkovanja, čiji se kriterij zasnivao na relevantnosti sagovornika_ca u odnosu na specifične ciljeve istraživanja, tzv. namjerni uzorak. Osim intervjuima, do podataka se dolazilo i istraživanjem relevantnih pravnih dokumenata na nivou BiH i njenih entiteta i već urađenih istraživanja iz oblasti zdravstva. Uvodni dio sadrži analizu pravnog konteksta, te kratku analizu postojećih institucionalnih mehanizama zdravstvene zaštite. U centralnom dijelu dati su rezultati istraživanja koji su analitički i sistematično predstavljeni isticanjem najmarkantnijih činjenica, uz posebno naglašavanje negativnih i pozitivnih praksi sa kojima se pacijenti_ce susreću u sistemu zdravstvene zaštite. Završni dio analize istraživanja, pored zaključaka, sugerira eventualna rješenja određenih problema kroz opće preporuke. Zdravstveni sistem u BiH, ni u teoriji ni u praksi, ne prepoznaje LGBT osobe kao ranjivu grupu. Od informiranosti i obrazovanja zdravstvenih radnika, preko usluga koje pružaju, do pitanja zdravstvenog osiguranja, LGBT osobe su prilično nevidljive u oblasti zdravstva. Sve ovo doprinosi diskriminaciji LGBT osoba jer im je uskraćena adekvatna podrška, a kada je riječ o trans* i interseksualnim osobama situacija je još specifičnija utoliko što njihov spolni identitet (još uvijek) nije norma. Sa druge strane, to što ne postoje posebni programi integriranja specifičnih pitanja koja se tiču LGBT građana_ki koji koriste zdravstvene usluge, ali i LGBT zaposlenika_ca u javnim ustanovama, pokazuje da ne postoji svijest niti volja da se kroz zakonski okvir suzbija marginalizacija motivirana homofobijom. Konačno, analizom dobijenih rezultata pokazalo se da procedure prema LGBT pacijentima_cama u sektoru zdravstva nisu usklađene. Nedosljednost profesionalnog ponašanja zdravstvenih radnika_ca, njihovo (lično) razumijevanja etike poziva, ali i nepoznavanje važećih stajališta struke, uz rascjepkan administrativni sistem sektora i neprovođenje zakonske regulative, doprinose nekonzistentnosti funkcioniranja sistema. Iako situacija nije ni crna ni bijela, nedopustivo je, s aspekta etike struke, da od ličnih vrijednosti ili znanja svakog zdravstvenog radnika_ce ponaosob zavisi profesionalni tretman LGBT osobe koja dođe po pomoć. Kvalitet zdravlja i života LGBT osoba zavisi od svakodnevne zdravstveno-socijalnopravne mreže u kojoj ljudi žive i koja se može unapređivati, jer zdravstveni sistem BiH ima potencijala za to, što pak pokazuju pozitivne prakse koje postoje u ovom sektoru.

More...
LGBT rights in Bosnia and Herzegovina: Political parties
0.00 €

LGBT rights in Bosnia and Herzegovina: Political parties

Prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini: Političke partije

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: rights and freedoms; LGBT; political parties; BiH; homophobia; anti-discrimination;

Osnovni cilj četvrte studije koja je sprovedena u okviru sektoralnih istraživanja projekta Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba bio je ispitati stavove političara_ki, odnosno političkih partija o LGBT osobama u BiH i ukazati na probleme koji su prisutni u ovom sektoru. Evidentno postojanje otpora u društvu prema LGBT osobama direktno se reflektuje na političke partije u BiH. Međutim, ne samo da postoji svojevrsni otpor, već je ova analiza pokazala da je izražena izuzetno slabo razvijena svijest političkih subjekata o prisutnosti i potrebama LGBT osoba u društvu. Tome u prilog ide činjenica da gotovo nijedna politička partija (osim Naše stranke) nije posvetila nimalo prostora LGBT osobama u svojim dokumentima (statut, politički i izborni program). Velike političke partije (bez obzira na ideološku orijentaciju) vođene interesima osvajanja vlasti, odnosno dobijanja povjerenja što većeg biračkog tijela, po pravilu zanemaruju gotovo sve marginalizovane grupe, pa samim tim i LGBT osobe. Naša stranka, kao mala politička partija građanske provenijencije, u odnosu na ostale partije koje su zahvaćene ovom analizom pokazala je najveći iskorak u smislu prihvatanja LGBT zajednice kao ravnopravnog člana društva. Na ovaj način se svakako šalje pozitivna poruka LGBT zajednici da borba za prava nije uzaludna, te da još snažnijim i konkretnijim aktivnostima kroz politički angažman treba nastaviti u tom smjeru. Sa druge strane, pojedini sagovornici_e koji su članovi i članice desno orijentisanih političkih partija izrazili su senzibilitet i razumijevanje prema problemima LGBT zajednice. Ipak, oni mogu predstavljati samo izuzetke koji potvrđuju pravilo da postoji otpor prema ovoj populaciji na nivou čitave političke partije. Ocjenjujući da su mentalitet građana, tradicija i religija, strah od nepoznatog, neznanje, loš ekonomski standard, postojanje “većih problema“ i sl. glavni uzroci homofobije i otpora prema LGBT zajednici u društvu, intervjuisani sagovornici i sagovornice samo su pokazali nedostatak senzibiliteta i nespremnost da prihvate da su, kao dio tog istog društva, i sami odgovorni za postojeće stanje. Osim konstatovanja problema, ova studija je ponudila i konkretne preporuke u cilju podizanja senzibiliteta političara_ki prema LGBT osobama. U tom smislu smatramo da je jedan od glavnih koraka ka ostvarivanju pomenutog cilja organizovanje seminara i radionica koje bi razvijale svijest o postojanju LGBT osoba što bi predstavljalo i prvi korak ka prihvatanju ove zajednice kao ravnopravnog člana društva.

More...
LGBT rights in Bosnia and Herzegovina: Home Affairs
0.00 €

LGBT rights in Bosnia and Herzegovina: Home Affairs

Prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini: Unutrašnji poslovi

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: LGBT community; BiH; home affairs; hate crimes; coming out; civil society; LGBT activism;

Glavni rezultati istraživanja ukazuju da LGBT osobe još uvijek predstavljaju nedovoljno vidljivu kategoriju kada je o načinima policijskog djelovanja riječ. Iako se to jednim dijelom može tumačiti pozitivno – tako nam je jedna osoba, zaposlenik_ca, izjavila da nikad nisu imali problema sa ovom populacijom – glavni uzrok ove nevidljivosti nije u navedenoj neproblematičnosti već u malom broju outovanih LGBT osoba, nedovoljnoj senzibiliranosti zaposlenika_ca prema specifičnim problemima i potrebama ove grupe, stalnom strahu kojem je ova populacija izložena usljed čega, nerijetko, izbjegava da se obrati policiji za pomoć u slučaju nužde. Takođe, mali broj slučajeva procesuiranih na sudovima koji uz to nisu bili riješeni pozitivno i podsticajno po LGBT populaciju, demotiviše ih da se policiji obrate za pomoć. Iz tih razloga čiji je ključ nevidljivost, veliki broj intervjuisanih zaposlenika_ca navodi da je položaj ove grupe ili ravnopravan u društvu ili da je oni_e tretiraju ravnopravno. Ovo posljednje može značiti grešku u zaključivanju pars pro toto. Posljedica je to nedovoljnog poznavanja same tematike, malog broja registrovanih napada i nasilja, ali i nerazlučivanja između stvarnog stanja u društvu i percepcije tog stanja. No, zaposlenici_e koji su odgovarali da je položaj ove grupe neravnopravan, ovu neravnopravnost dovodili su u vezu sa generalijama kao što su opšte i nepovoljno stanje u društvu, patrijarhalna svijest, balkanski mentalitet kao i situacijom u drugim sektorima, a izuzetno rijetko su to stavljali u kontekst svog (ne)dovoljnog angažmana i načina tretiranja ove populacije. Kroz faktički sve intervjue sa zaposlenicima_ama je provejavao stav da se oni_e rukovode etikom dužnosti i profesionalnosti, što su ilustrovali sankcijama koje su neki zaposlenici_e trpjeli poslije nasilja na Queer Sarajevo Festivalu. Uprkos tome su, kada je o javnim okupljanjima ove populacije riječ, nerijetko napuštali diskurs ljudskih prava i svoje profesionalne dužnosti. Najčešće su izražavali skepticizam, čak i u slučajevima kada su isticali da svako ima pravo na slobodno okupljanje, pravdajući to svojevrsnim pragmatizmom – visok stepen rizika, mogućnost eskalacije nasilja, bespotrebna ugroženost policije na terenu i sl. Iako rjeđe, mogli su se čuti i kategorički stavovi da takva okupljanja jednostavno treba zabraniti. Iako je velika većina ispitanika_ca izjavljivala da su LGBT osobe građani_ke kao i svi drugi, u jednom navratu se čuo izrazito homofoban stav da su to bolesni ljudi, odnosno u drugom slučaju, u nešto blažem obliku, da su agresivni. Navodna agresivnost je posljedica prisutnih ste , da su agresivni. Navodna agresivnost je posljedica prisutnih stereotipija da LGBT osobe traže posebna prava i da teže da nametnu svoje stavove odnosno orijentaciju “normalnom“ dijelu populacije. Posebno značajan segment koji se tiče LGBT osoba u kontekstu istraživanog sektora je coming out. Naime, dok je većina ispitanika_ca tvrdila da svako ima pravo da radi šta hoće unutar četiri zida, a nezanemarljiv dio da je outovanje stvar svakog pojedinca_ke, iz ovakvih odgovara se ne vide društveno-političke implikacije koje outovanje ima. Jer, kako biti out u društvu u kome je biti LGBT praćeno stalnim strahom od stvarnih odnosno potencijalnih napada i prijetnji? Kao što je duhovito primijetio slovenački istraživač Roman Kuhar, kao da se čitav život može provesti unutar četiri zida!? Takođe je značajno da su zaposlenici_e prepoznali značaj doedukacije i dalje senzibilizacije i doprinos civilnog društva u ovom segmentu. Međutim, ostaje upitno koliko je ovo izrečeno više deklarativno budući da je velika većina navela da ne poznaje nijedno udruženje koje se bavi ovom tematikom.

More...
Numbers that mean equality. Research results analysis of LGBT people needs in Bosnia and Herzegovina
0.00 €

Numbers that mean equality. Research results analysis of LGBT people needs in Bosnia and Herzegovina

Brojevi koji ravnopravnost znače. Analiza rezultata istraživanja potreba LGBT osoba u Bosni i Hercegovini

Author(s): Jasmina Čaušević / Language(s): Bosnian

Keywords: results analysis; LGBT; needs; BiH;

Sarajevski otvoreni centar je od februara do jula 2013. godine radio na istraživanju problema i potreba LGBT osoba u Bosni i Hercegovini. Inicijalni cilj ovog istraživanja je bio locirati stvarne probleme i procijeniti konkretne potrebe LGBT osoba u BiH kako bi se moglo, argumentirajući preciznim podacima, dalje raditi na rješavanju tih problema kroz konkretni rad sa institucijama, kroz zagovaranje, edukaciju, sastanke i savjetovanja, za koje se pokaže da diskriminiraju LGBT osobe, ne obavljaju svoj posao u skladu sa etikom ili na bilo koji drugi način ne zaustavljaju politiku selektivnog branjenja ljudskih prava. Interdisciplinaran teorijski pristup u uvodu u analizu bio nam je neophodan kako bi se iz nekoliko perspektiva osvijetlila sva složenost socioloških fenomena, te kako bi se napravio prostor za smještanje konkretnih podataka bosanskohercegovačkog konteksta u širi teorijski okvir. Upitnicima se ispitivalo kako osobe neheteronormativnog rodnog i spolnog identiteta, te seksualne orijentacije žive u BiH – koje osobe iz njihovog okruženja znaju za njihove LGBT identitete i da li podržavaju, da li su i gdje doživjele diskriminaciju i nasilje, kako su se odnosile prema takvom vidu ugrožavanja svojih ljudskih prava, kako je društvo i pravni sistem reagovao, šta misle o Paradi ponosa i imaju li povjerenje u policiju, da li njihovo psihičko zdravlje strada tvog straha i homofobije koju trpe zbog svoje seksualnosti ili rodnog izražavanja, te kako se zdravstveni radnici_e odnose prema njima. Također, ispitivali su se stavovi LGBT osoba o njihovim društvenim potrebama, o tome šta zajednica misli o samoj zajednici, o radu Sarajevskog otvorenog centra, i na kraju o političkoj participaciji LGBT osoba. Podaci prikupljeni upitnicima obrađeni su u SPSS statističkom programu. Deskriptivna analiza je pisana na osnovu statističke analize i bazirana je na interdisciplinarnom pristupu oblastima i temama kojima se bavi. Kroz analizu nam je, prije svega, bilo važno da interpretiramo pitanja koja smo postavili kao ciljeve istraživanja. Ova analiza će poslužiti kao platforma za dalje zagovaranje, kod vladinih i drugih institucija – policija, zdravstvo, resorna ministarstva, pravosuđe itd, promjena u korist LGBT osoba. Istraživanjem je obuhvaćeno 545 osoba, starosti od 54 do 15 godina. Osoba ženskog spola je bilo 275, muškog 246, interseksualnog 14, transeksualnog 9, a 1 osoba je označila da se ne identificira po spolu. Od ovog broja, 252 osobe su se identificirale kroz ženski rod, 235 kroz muški, kroz transrodnost se 9 osoba identificiralo, 42 osobe se ne identificiraju rodno, dok se njih 7 izjasnilo kroz sopstvenu samokreaciju roda. Što se seksualne orijentacije tiče, 338 je homoseksualne orijentacije, 151 osoba je biseksualne, 25 je panseksualne, 7 osoba se izjasnilo kao aseksualno, 9 kao heteroseksualno, a 15 osoba je odgovorilo „drugo“ i dopisalo kako razumiju svoju seksualnost. S obzirom na nezanemarivu brojnost trans* i interseks osoba koje su učestvovale u istraživanju, u jednom poglavlju se posebno bavimo njima. Kroz pitanje koje osobe iz Vašeg okruženja znaju/ne znaju da ste LGBT osoba, pokazalo se da za čak 90,4% LGBT osoba prijatelji_ce znaju i da ih velika većina podržava – od ukupnog broja prijatelja_ica koje znaju, 89,2% podržava svoje LGBT prijatelje_ice. Također, i kolege_ice sa posla/iz škole/sa fakulteta češće znaju da je osoba LGBT nego članovi porodica. Naime, za 46,4% osobe okruženje sa posla, iz škole ili fakulteta zna da su LGBT i dvije trećine (66,6%) ih podržava. Sestra/sestre u 44,7% prilika znaju da im je brat/ sestra LGBT osoba, i 86,7% pružaju podršku, što ih čini grupom koja poslije prijatelja_ica najviše podržava LGBT osobe. Na četvrtom mjestu su majke/starateljice – za 40,7% LGBT osoba majke znaju, ipak samo 61% majki podržava svoju djecu. Brat/braća u 37,1% znaju, ali ih većina podržava, 75,9%. Za svaku treću osobu poznanici_e znaju (36,8%) i većina ih podržava (67%). Svakoj petoj LGBT osobi otac/staratelj zna za seksulanu orijentaciju ili rodni identitet (22,7%) i manje od polovine podržava svoju djecu (41,8%), što očeve/ staratelje stavlja na posljednje mjesto kada je uža porodica i davanje podrške u pitanju, a zatim slijedi šira familija (za samo 15,2% LGBT osoba šira familija zna, ali ih zato dvije trećine ovih koji znaju - 65,7% - podržava). Na pitanje da li ste doživjeli neki vid diskriminacije zato što ste LGBT osoba, pozitivno je odgovorilo 35,8%, a negativno 63,1%. Jasno je da osobe koje nisu autirane u široj javnosti – na poslu, na fakultetu, poznanicima itd – ne mogu ni biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije. Istraživanje pokazuje da kolege_ice sa posla/iz škole/sa fakulteta u 40,7% znaju da je osoba LGBT ali ih gotovo polovina ne podržava. Također, za svaku treću LGBT osobu poznanici_e znaju koje je seksualne orijentacije. Sve ovo zajedno se uklapa u dobijenu sliku da je malo više od trećine LGBT osoba autovano širem krugu ljudi, te zato diksriminaciju i trpi otprilike svaka treća LGBT osoba. Diskriminacija se ne prijavljuje u 93,8%. Samo su 3 slučaja diskriminacije bila procesuirana, 1 slučaj je završio uspješno, a 23 slučaja koja su bila prijavljena nisu bila procesuirana nikada. Zbog svog rodnog izražavanja ili seksualnog identiteta 23,5% osoba je doživjelo nasilje, a 74,2% osoba nije nikada bilo žrtva nasilja. Fizičko nasilje je doživjela svaka treća osoba, a seksualno skoro svaka peta. Žrtve nasilja su gotovo uvijek autirane osobe. 130 osoba je doživjelo neki oblik nasilja, samo njih 17 je prijavilo to nasilje, a samo 3 slučaja su procesuirana na sudu, dok se 2 slučaja još procesuiraju. Ako se uzme u obzir dobijeni podatak da su samo 3 slučaja, od 17, prijavljenog nasilja procesuirana na sudu, zaista nije neobičan podatak da LGBT osobe nemaju povjerenja u institucije koje treba da ih štite. U policiju ima povjerenje 23,1% ispitanika_ca, dok čak 73,6% nema. Svaka treća osoba koja, trpeći posljedice homofobije, osjeća depresiju, strah, uznemirenost, potištenost, ili neke druge simptome, odlučuje se da potraži stručnu psihološku, psihijatrijsku ili terapeutsku pomoć, a razlozi se odnose ili na pretpostavljenu nekompetenciju osoba kojima bi se obratile, ili na strah da će se otkriti njihova seksualnost. Kao najveći problem, gotovo, 70% ispitanika_ca izdvojilo je nedovoljnu podršku porodice i prijatelja_ica. Iako 85,2% LGBT osoba ne mora pred prijateljima_cama da skriva svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, očigledno je da većina ne dobija emotivnu, psihološku i socijalnu podršku kakvu želi. Sa druge strane, kako je i pitanje o podržavanju (grafikon 10) pokazalo – porodica nije mjesto podrške, tako je težina ovog podatka samo potvrđena kroz pitanje o najvećim problemima. Gotovo isto tako veliki problem je i fizičko nasilje (napadi, uništavanje imovine i ostalo) – 68,9% osoba ga je označilo kao najveći problem. Psihičko/verbalno nasilje je označilo kao problem skoro isti broj osoba (68,7%). Kada problem nasilja, bilo fizičkog bilo psihičkog, povežemo sa nefunkcionisanjem institucija kada je riječ o kažnjavanju osoba koje vrše nasilje, problem procesuiranja i kažnjavanja nasilja se izdvaja kao najhitniji koji treba rješavati. Diskriminacija na radnom mjestu, u školi ili na fakultetu, predstavlja jedan od najvećih problema za čak 62,6% ispitanika_ca, što problem diskriminacije stavlja u gotovo istu ravan sa nasiljem. Problem nedostatka programa podrške od strane državnih institucija je 66,4% osoba izdvojilo. Policija, sudstvo ili pojedine oblasti zdravstva ne pružaju svoje usluge na profesionalan način, što zbog nedostatka znanja vezanog za LGBT pitanja, što zbog visokog stepena homofobije. Cilj istraživanja stepena aktivne i pasivne političke participacije LGBT osoba bio je osvijetliti činjenicu (koja se podrazumijeva, ali joj se ne pridaje nikakva važnost, a još manje se u njoj vidi izvjesni politički potencijal) da su LGBT osobe, također i, glasači_ice na izborima (više od polovine ispitanih LGBT osoba koristi svoje pravo glasa), da su oni i osobe koje su članovi_ice političkih stranaka u BiH (62 osobe su u političkim strankama), da se kandidiraju na različitim izborima, da imaju određene rezultate (13 od 62 osobe su se kandidirale na izborima i imale određene rezultate). Na osnovu analize dobijenih statističkih podataka i dodatnih komentara koje su ispitanici_e isticali, napisali smo opšte zaključke i preporuke za određene sektore - pojedine oblasti zdravstva, policija, ali i civilno društvo – jer se pokazalo da ne pružaju svoje usluge na profesionalan način, a razlozima i rješenjima ovakve situacije bavili smo se u posebnim preporukama.

More...
Waiting for equality. Content analysis of print media reporting on LGBT topics in 2011 and 2012
0.00 €

Waiting for equality. Content analysis of print media reporting on LGBT topics in 2011 and 2012

Čekajući ravnopravnost. Analiza sadržaja izvještavanja pisanih medija o LGBT temama u 2011. i 2012. godini

Author(s): Kristina Ljevak,Jasmina Čaušević / Language(s): Bosnian

Keywords: LGBT community; equality; human rights; media reporting; print media;

Pred vama se nalazi druga medijska analiza sadržaja izvještavanja pisanih medija o LGBT temama u izdanju Sarajevskog otvorenog centra. Mediji predstavljaju moćan instrument kojim se vrši uticaj na stavove i ponašanje publike. Cilj našeg kontinuiranog praćenja štampanih medija u BiH jeste dobivanje slike o načinu na koji su LGBT osobe i njihov život prestavljeni u medijima. Analiza pokazuje način izvještavanja medija i njihov uticaj na javno mnijenje i ona je polazna tačka za prepoznavanje i ukazivanje na negativne obrasce pisanja (senzacionalizacija, seksualizacija i stereotipizacija), tradicionalističko-patrijahalni pristup LGBT temama. Također, analiza je i instrument mjerenja pomaka ka željenoj pozitivnoj vidljivosti LGBT osoba u štampanim medijima i temelj za pisanje preporuka za bolje etičko i profesionalno izvještavanje bh. novinarki i novinara. Tim Sarajevskog otvorenog centra se zahvaljuje Jasmini Čaušević i Kristini Ljevak na iskazanoj volji za saradnjom, našoj partnerskoj organizaciji ILGA-Europe, te onima koji_e intenzivno rade na jačanju poštivanja ljudskih prava, pa samim time i prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini!

More...
Outside the four walls. Manual for journalists on professional and ethical reporting on LGBT issues
0.00 €

Outside the four walls. Manual for journalists on professional and ethical reporting on LGBT issues

Izvan četiri zida. Priručnik za novinarke i novinare o profesionalnom i etičkom izvještavanju o LGBT temama

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: journalists manual; professional reporting; ethical reporting; LGBT issues; LGBT glossary; homophobia; transphobia; coming out; media; LGBTTIQ; media;

Vijeće Europe je dom nekim od najvažnijih i najprimjenjivanijih sporazuma o ljudskim pravima na svijetu, kao što je Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Na osnovu tog temeljnog zakona naših 47 europskih zemalja članica, sva ljudska prava, uključujući slobodu govora i izražavanja, slobodu okupljanja, prava na privatnost i porodični život, trebaju biti jednako dostupna svima. Osim toga, dodatkom Protokola 12 uz ovu konvenciju, garantuje se i pravo svima nama da živimo slobodni od diskriminacije na osnovu zakona ili od strane javne vlasti! Međutim, u praksi je to očigledno teže sprovesti nego u teoriji. Najopsežniji međunarodni pravni dokument koji se odnosi na diskriminaciju na osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije je Preporuka Komiteta ministara Vijeća Europe iz 2010. državama članicama o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Komesar za ljudska prava Vijeća Europe objavio je u 2011. komparativni izvještaj o diskriminaciji na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u svim državama članicama Vijeća Europe. Nažalost, ne postoji ništa što ukazuje da je situacija za LGBT osobe bolja u ovoj državi, nego što je u drugim državama regiona, pa čak i u Europi. Činjenica da u Bosni i Hercegovini do danas nije bilo sudskih odluka koje bi se odnosile na nasilje, diskriminaciju ili govor mržnje zasnovan na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu pokazuje, kao i u ostalim državama, da LGBT osobe oklijevaju prijaviti nasilje, govor mržnje ili diskriminaciju javnim vlastima. Prečesto, ovaj ozbiljan nedostatak povjerenja je opravdan. Nadležne vlasti bi mogle i trebale regulisati neke od hitnih problema kao prvi korak na putu ka poboljšanju položaja LGBT osoba u Bosni i Hercegovini, kao što su djelimična implementacija Zakona o zabrani diskriminacije, zakonodavstvo koje reguliše govor mržnje ili zločin iz mržnje, a koje je neodgovarajuće, kao i činjenica da javni zvaničnici, javne osobe, pa čak i zvaničnici međunarodne zajednice ne obraćaju dovoljno pažnje na svoju obavezu da se ne samo suzdržavaju od diskriminacije već i da aktivno osude diskriminatorni, huškački ili govor mržnje, kao i takvo ponašanje. Generalni sekretar Vijeća Europe gospodin Thorbjorn Jagland je na Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije (17. maj 2012.) ponovo naglasio da “političke vođe snose odgovornost da govore odmah i intezivno protiv bilo kakvih demonstracija ili izjava kojima se iskazuje netolerancija ili homofobija, posebno prema onima koje dolaze od drugih političara.” Ako ja mogu prihvatiti kršenje prava drugih, uključujući prava LGBT osoba, nema razloga zašto drugi ljudi ne bi prihvatili nepoštivanje mojih osnovnih ljudskih prava. Ničija prava ne mogu se zaštiti kršenjem prava drugih. Drugim riječima, ovaj priručnik je bitan za BiH, i to ne samo za LGBT osobe već za sve građane_ke – jer su ljudska prava za sve ili za nikoga.

More...
The political system of Bosnia and Herzegovina. Institutions – actors – processes
0.00 €

The political system of Bosnia and Herzegovina. Institutions – actors – processes

The political system of Bosnia and Herzegovina. Institutions – actors – processes

Author(s): / Language(s): English

Keywords: political system; BiH; institutions; actors; processes;

As a result of the biggest war in Europe after World War II, the international community imposed a complicated federal structure on Bosnia and Herzegovina in order to create a balance in the inter-ethnic conflict in the country. It was possible to end the war, however the political system that had been established did not unify or solidify the country as a nation, nor did it lay the foundations for real peace and cooperation within the ethnic groups. On the contrary, the present political structure in Bosnia and Herzegovina is one of the most complicated systems in the world (and maybe also in history), presenting a multilayer political system that can be governed only if there is a clear will and a decision by the political elites to work together. This will is lacking on all sides, resulting in permanent political blockade even for relatively small matters. It is no secret that this situation and the ensuing lack of progress is obstructing the country’s goal of ultimately joining the European Union. Furthermore, the status quo also exacerbates the risk that Bosnia and Herzegovina will stay behind other countries in their quest to participate in the great peace project called European Union. Additionally, there is no doubt that this situation is hindering the improvement of the living standard for the population as a whole. The prevailing political and economic conditions in Bosnia and Herzegovina prove that there is a need for political reforms.

More...
The Effect of EU Integration Process on Human Rights of LGBT People in Slovenia, Croatia and Montenegro
0.00 €

The Effect of EU Integration Process on Human Rights of LGBT People in Slovenia, Croatia and Montenegro

The Effect of EU Integration Process on Human Rights of LGBT People in Slovenia, Croatia and Montenegro

Author(s): / Language(s): English

Keywords: EU; integration process; human rights; LGBTIQ; Slovenia; Croatia; Montenegro;

In December of 2014 at the Conference The Effect of EU Integration Process on Human Rights of LGBT People, which was organised in Banja Luka, LGBT activists from Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia and Montenegro have discussed the advancement of human rights of LGBT people in the context of EU integration process. This process has a great influence on all the countries of the region. Regardless of the stage of integration these countries are in, European Union is a political subject with the greatest influence on legislative changes in these countries. European Union’s influence is limited to quantitative changes, which means that European Union and its mechanism are not as efficient when it comes to long-term qualitative changes. European Union can initiate legislative reforms; however its influence on political will needed for implementation and the distrust society has in legislative, is very limited. Therefore, European Union can define socially acceptable behaviour within its documents, but it cannot work in depth on enabling the change of social patterns and raising the awareness. These changes have to come from the society itself and cannot be expected from the European Union. The influence of European Union weakens after the state candidate becomes its member. It is of utmost importance for civil society organisations to seize the EU integration process as an initiator of changes and use it in the best possible way. After a state become a member of European Union, a great deal of responsibility is transferred to the national institutions for protection of human rights, thus it is necessary to work on strengthening of ombudspersons’ institutions in the countries of the region.

More...
Political Parties and the Human Rights of LGBT People: Monitoring of the General Election 2014
0.00 €

Political Parties and the Human Rights of LGBT People: Monitoring of the General Election 2014

Political Parties and the Human Rights of LGBT People: Monitoring of the General Election 2014

Author(s): Darko Pandurević,Emina Bošnjak,Naida Kučukalić / Language(s): English

Keywords: political parties; human rights; LGBT; monitoring; general election; 2014;

During the election campaign for the 2014 general election there have been very few promises made in regards to human rights. The entire field of respect and protection of the human rights was either ignored or overshadowed by the ethno-national slogans and nationalist rhetoric. The parties, as expected, devoted the maximum attention to the growing economic and social issues, which is justified, but, on the other hand, human rights were mentioned only superficially, without clear objectives or as an issue almost exclusively related to the conditions for European integration. In line with that, it has been almost impossible to find references to terms such as LGBT people, protection from discrimination based on sex, gender identity or sexual orientation.

More...
Human Rights do not Recognize Political Ideology: Political Parties and the Human Rights of Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender People
0.00 €

Human Rights do not Recognize Political Ideology: Political Parties and the Human Rights of Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender People

Human Rights do not Recognize Political Ideology: Political Parties and the Human Rights of Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender People

Author(s): Edita Miftari / Language(s): English

Keywords: human rights; political ideology; political parties; LGBT; pride parade; hate speech; hate crime; transsexuality; transgender; LGBT glossary;

Our many years of experience in advocating human rights of lesbians, gay men, bisexual and transgender people in Bosnia and Herzegovina, one of the most complicated European countries, has taught us one thing: without significant support from political parties, the state of LGBT human rights will not improve. We have decided to create this guidebook in order to enhance the relationship between civil society organizations and political parties. This way, we hope to strengthen this relationship and create new collaborative relationships, as well as to remove any ungrounded fears.

More...
Numbers of Equality 2 - Research on Problems and Needs of LGBTI Persons in Bosnia and Herzegovina in 2017 - Analysis of Findings
0.00 €

Numbers of Equality 2 - Research on Problems and Needs of LGBTI Persons in Bosnia and Herzegovina in 2017 - Analysis of Findings

Brojevi koji ravnopravnost znače 2 - Analiza rezultata istraživanja problema i potreba LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini u 2017. godini

Author(s): Amar Numanović / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; LGBT; equality; 2017; findings analysis; demographic composition; discrimination; violence; institutions; psychological well-being; pride; same-sex union; transgender; economic position;

Poštivanje i osiguravanje prava i sloboda LGBTI (lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i interspolne osobe) osoba u Bosni i Hercegovini (BiH) na izrazito su niskom nivou. U prilog takvoj tvrdnji govori i godišnji izvještaj Internacionalne lezbijske, gej, biseksualne, transeksualne i interspolne asocijacije (ILGA-Europe) za 2017. godinu (Rainbow Europe Index 2017), gdje je na, procentualno izraženoj, skali poštivanja LGBTI ljudskih prava od 0 (najniža razina poštivanja LGBTI ljudskih prava) do 100 procenata (najviša razina poštivanja LGBTI ljudskih prava), institucionalni i pravni okvir u Bosni i Hercegovini ocijenjen sa 31%. Kada je riječ o zemljama regiona, Hrvatska (62%), Crna Gora (39%) i Albanija (33%) bolje su ocijenjene od BiH, a lošije su rangirane Srbija (30%), Kosovo (30%) i Makedonija (16%)1 .

More...
Numbers of Equality 2 - Research on Problems and Needs of LGBTI Persons in Bosnia and Herzegovina in 2017 - Analysis of Findings
0.00 €

Numbers of Equality 2 - Research on Problems and Needs of LGBTI Persons in Bosnia and Herzegovina in 2017 - Analysis of Findings

Numbers of Equality 2 - Research on Problems and Needs of LGBTI Persons in Bosnia and Herzegovina in 2017 - Analysis of Findings

Author(s): Amar Numanović / Language(s): English

Keywords: BiH; LGBT; equality; 2017; findings analysis; demographic composition; discrimination; violence; institutions; psychological well-being; pride; same-sex union; transgender; economic position;

(English edition) Bosnia and Herzegovina (BiH) has done a very poor job in protecting and ensuring the rights and freedoms of LGBTI (lesbians, gay, bisexual, transgender and intersex) persons. That much is confirmed in the annual report of the International Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex Association (ILGA-Europe) published in 2017 (Rainbow Europe Index 2017), that assigns the institutional and legal framework of BiH with a 31% ranking on scale of 0% (gross violations of human rights) to 100% (full respect of human rights). As for countries from the region, Croatia (62%), Montenegro (39%) and Albania (33%) all have a higher ranking, while Serbia (30%), Kosovo (30%) and Macedonia (16%)1 scored lower than BiH.

More...
OUTSIDE THE LAW: LEGAL REGULATION OF SAME-SEX COUPLES COMMUNITIES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
0.00 €

OUTSIDE THE LAW: LEGAL REGULATION OF SAME-SEX COUPLES COMMUNITIES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

IZVAN ZAKONA: PRAVNA REGULACIJA ŽIVOTNIH ZAJEDNICA PAROVA ISTOG SPOLA U BOSNI I HERCEGOVINI

Author(s): Natalija Petrić,Boris Krešić,Gordana Bosanac,Goran Selanec,Fedra Idžaković / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; same-sex union; gender; law; legal regulation; European and American court practices;

Pravna regulacija zajednica života osoba istog spola najčešće se ne propisuje i ne ostvaruje unutar tradicionalno regulisanog instituta heteroseksualnog braka i porodice. Ovakav stav društva i velikog broja zakonodavaca doveo je do veoma rasprostranjene i načelno prihvaćene diskriminacije i nepriznavanja istospolnih parova, kao i netradicionalnih oblika porodice. Istospolni parovi su tako ostavljeni izvan zakona i uskraćena su im mnoga ekonomska i socijalna prava koja heteroseksualni bračni i vanbračni parovi uživaju što dodatno doprinosi socijalnoj isključenosti LGBT osoba, njihovoj marginalizaciji i nevidljivosti.

More...
Towards responsible and professional Treatment of Lesbian, Gay, Bisexual, Transgender and Intersex Persons - a Guide for Representatives of Institutions on the level of Municipalities, Towns/Cities and Cantons in BiH
0.00 €

Towards responsible and professional Treatment of Lesbian, Gay, Bisexual, Transgender and Intersex Persons - a Guide for Representatives of Institutions on the level of Municipalities, Towns/Cities and Cantons in BiH

Towards responsible and professional Treatment of Lesbian, Gay, Bisexual, Transgender and Intersex Persons - a Guide for Representatives of Institutions on the level of Municipalities, Towns/Cities and Cantons in BiH

Author(s): Dajana Cvjetković,Vladana Vasić / Language(s): English

Keywords: BiH; cantons; municipalities; towns/cities; institutions representatives; gender; LGBTI; lesbian; gay; bisexual; transgender; intersex; guide; integration; evaluation; health care; social work; education; prosecutors office; authorities;

Dear professionals, If you have never had a professional encounter with lesbian, gay, bisexual, transgender or intersex (LGBTI) persons, then this guide is for you. Think about it! If, in your entire career, you have never dealt with an LGBTI person, could it be that you just failed to recognise one? Consider this example. According to census results from 2013, about 80,000 citizens of the Federation of BiH do not belong to any of the three constituent peoples. They have professed to be members of national minorities, Bosnians and/or Herzegovinians, members of other ethnic identities, or simply refused to profess any ethnic affiliation. With this in mind, have you ever had a professional encounter with a Roma person, Jews, Albanians or Montenegrins? Or with people who are Catholics? Around 17,000 people in Sarajevo Canton stated they were Catholics during the census. Surely, you know members of these groups and communities. So how come you do not know any LGBTI persons, or know very few of them, when LGBTI people make up anywhere from 3 to 12 percent of the population in countries around the world. In Sarajevo Canton, 10 percent of the population amounts to more than 40,000 people – is it really possible that you have never had a single LGBTI person ask for your services? It is possible. It is possible in a conservative, close-minded society that openly denounces different sexual orientations, gender identities or sexual characteristics and expertly sweeps domestic violence under the carpet in the name of honour and good reputation among neighbours and family members. It is this kind of society that continues to deny the existence of LGBTI persons. Look around you in public transportation. You will perhaps see around 20 people. According to census results, 16 of them are probably Bosniaks, one person is a Croat or a Serb, while one to two people do not profess any ethnic affiliation. You know at least one person belonging to each of these categories, and yet you will completely disregard the fact that one to two people are members of the LGBTI community. Of course, none of this matters when you use public transportation, nor should it matter. However, there are occasions, especially when it comes to the work of institutions – municipalities, cities/towns and cantons,1 when sexual orientation, gender identity and sexual characteristics become very important. When developing public policies, programs, strategies, action plans, or providing services and carrying out their duties, these institutions should keep in mind that a significant number of people in our society are LGBTI persons who have specific needs and problems. Dear professionals, integrating LGBTI persons in all spheres of public life and recognising their needs is very important if these citizens are to fully enjoy their indispensible, fundamental human rights. Their existence in our society should not be ignored, concealed behind the veil of tradition, hypocritical values and conservative attitudes that negate the needs of these persons. Let us change Bosnia and Herzegovina together. Let us work in our municipalities, towns/cities and cantons to ensure equality of all citizens. We hope that this guide, that was created within the project establishing institutional network for LGBTI persons in Canton Sarajevo, implemented by Sarajevo Open Centre and supported by the USAID’s Marginalized Populations Support Activity in Bosnia and Herzegovina, will contribute to this aim.

More...
GUIDE FOR APPLICATION OF THE AMENDED AND SUPPLEMENTED LAW ON PROHIBITION OF DISCRIMINATION IN BIH - OVERVIEW OF AMENDMENTS WITH EXPLANATIONS AND RESPONSE FROM THE BIH JUDICIARY
0.00 €

GUIDE FOR APPLICATION OF THE AMENDED AND SUPPLEMENTED LAW ON PROHIBITION OF DISCRIMINATION IN BIH - OVERVIEW OF AMENDMENTS WITH EXPLANATIONS AND RESPONSE FROM THE BIH JUDICIARY

VODIČ ZA PRIMJENU IZMIJENJENOG I DOPUNJENOG ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH - PREGLED IZMJENA I DOPUNA SA OBJAŠNJENJIMA I ODGOVOROM PRAVOSUĐA BIH

Author(s): Adnan Kadribašić / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; law: discrimination; law on discrimination; judiciary;

Diskriminacija nije novi pojam u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Analizirajući propise na svim nivoima vlasti, uključujući i Ustav BiH, kao i ustave nižih nivoa vlasti, može se zaključiti da jezabrana diskriminacije jedan od osnovnih principa pravnog sistema BiH. Međutim, tek su donošenjem Zakona o zabrani diskriminacije 2009. godine stvorene pretpostavke za efikasnu zaštitu od diskriminacije. Ovaj Zakon je nesporno rezultat politike uslovljavanja Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, koja je baziranana ključnim direktivama u oblasti nediskriminacije. Usvajanje Zakonao zabrani diskriminacije 2009. godine predstavljalo je jedanod posljednjih uslova za viznu liberalizaciju Bosne i Hercegovines a EU, i mnogi autori ispunjavanje ovog uslova vide kao jedan od najuspješnijih rezultata politike uslovljavanja.

More...
Report on the Occurrence of Hate Speech and Hate Crimes in Bosnia and Herzegovina from June 2018 to June 2019
0.00 €

Report on the Occurrence of Hate Speech and Hate Crimes in Bosnia and Herzegovina from June 2018 to June 2019

Izvješće o pojavama govora mržnje I kaznenih djela učinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini u razdoblju od lipnja 2018. godine do lipnja 2019. godine

Author(s): / Language(s): Bosnian,Croatian,Serbian

Keywords: Hate speech; 2018-2019; Criminal acts; Legal regulation; Gender identity; Gender minorities; National minorities; LGBTI; Journalists;

Tijekom 2016. i 2017. godine došlo je do unapređenja zakonskog okvira kada su u pitanju govor mržnje i kaznena djela učinjena iz mržnje. Unatoč tome, budući da bosansko-hercegovačko društvo općenito nije dovoljno senzibilizirano, a stručnjaci/kinje koji/e se bave ovom oblasti nisu dovoljno educirani/e, u praksi ova kaznena djela i dalje nisu odgovarajuće prepoznata, procesuirana i sankcionirana. Sve ovo doprinosi tome da žrtve govora mržnja i kaznenih djela učinjenih iz mržnje defacto najčešće ostaju nezbrinute, a djela neprocesuirana, što nekažnjenim počiniteljima/cama u ovakvim slučajevima šalje vrlo jasnu poruku da su njihova djela prihvatljiva i opravdana. Stoga žrtve i potencijalne žrtve govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje (pripadnici/e manjinskih skupina) nisu u mogućnosti voditi siguran i bezbrižan život sa svim temeljnim ljudskim pravima. Naime, ova prava su im uskraćena i/ili ograničena jer dijele neke od zaštićenih karakteristika zbog kojih mogu biti žrtve govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje. Unatoč tome što je legislativa poboljšavana u proteklom razdoblju, ni država ni nadležne ustanove za ovu oblast nisu uradile ništa kako bi se ova kaznena djela počela prvo prepoznavati, potom procesuirati, te na kraju odgovarajuće i sankcionirati. U prilog ovome govori i činjenica da država ne poduzima apsolutno ništa za sustavnu edukaciju policijskih službenika/ca, tužitelja/ica, sudaca/tkinjana ovu tematiku i problematiku, dok neke pravosudne ustanove nisu zainteresiraneni za suradnju kako bi svoje stručnjake/inje educirale kroz neformalni sustavo brazovanja. Iz svega navedenog očito je da izostaje odnos povjerenja između žrtava govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje i policije i pravosuđa. Zapravo, ova se kaznena djela ne prijavljuju policiji i pravosuđu, ili zbog straha, ili zbog izostanka povjerenja u cijeli lanac kaznenog progona. Nužno je kontinuirano senzibilizirati i educirati policijske službenike/ce, tužitelje/ice, suce/tkinje o tematici i problematici govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje, kako bi se promijenila prvenstveno njihova svijest, ali i unaprijedilo znanje i vještine o težini problema koju ova kaznena djela imaju po žrtve, a potom razvila i svijest i povjerenje žrtava da ta djela i prijave. Također, potrebno je poboljšanje trenutnog zakonskog okvira, odnosno harmonizacija kaznenih zakona u Federaciji BiH i Brčko distriktu s kaznenim zakonom Republike Srpske.

More...
Between Sexes and Reality. Handbook for Medical Experts and Health Workers on the Treatment of Intersex People
0.00 €

Between Sexes and Reality. Handbook for Medical Experts and Health Workers on the Treatment of Intersex People

Između spolova i stvarnosti. Priručnik za medicinske stručnjake_inje i zdravstvene radnike_ce o postupanju sa interspolnim osobama

Author(s): / Language(s): Bosnian,Croatian,Serbian

Keywords: sex; intersex; gender; terminology; theory; health care; medicine; legislation; clinical practices; human rights;

Interspolne osobe u Bosni i Hercegovini ne uživaju potpunu zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava. Uprkos postojećem pravnom okviru, ljudska prava interspolnih osoba svakodnevno se krše, pogotovo u domenu pristupa zdravstvenoj zaštiti – adekvatnim zdravstvenim uslugama koje su im potrebne, kao i u pogledu tretmana u zdravstvenim ustanovama i pravnom sistemu. Zakon o zabrani diskriminacije BiH je dopunjen i izmijenjen 2016. godine, u dijelu osnova na kojima je zabranjena diskriminacija, te je i kategorija spolnih karakteristika, pored seksualne orijentacije i rodnog identiteta, izričito postavljena kao jedna od zaštićenih osnova. Međutim, ostaje pitanje koliko se ovaj zakon poštuje u praksi. U Bosni i Hercegovini, kao i u većini europskih zemalja, prihvaćena je binarna klasifikacija spola i roda u kategorijama – Ž (žensko) i M (muško) – koja predstavlja polaznu osnovu za pravni status osobe i preduvjet za uživanje određenih prava i sloboda (posjedovanje identifikacijskih dokumenata, pravo na tjelesni integritet, pravo na samoodređenje, pravo na najviši mogući nivo zdravstvene zaštite, pravo na privatnost i pravo na pristup uslugama).

More...
Public Policy Study - Improving the Position of Youth in the FBiH
0.00 €

Public Policy Study - Improving the Position of Youth in the FBiH

Studija javnih politika - Unapređenje položaja mladih u FBiH

Author(s): Feđa Mehmedović / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; youth; public policy; activism; migration; education; healthcare; media; economy; social status;

Odlazak mladih i gubitak intelektualnog i razvojnog kapitala koji mladi predstavljaju ozbiljan je problem koji može ostaviti trajne posljedice na razvoj i budućnost naše zemlje. Konfliktna politička retorika, nedostatak socijalne sigurnosti, nekvalitetno obrazovanje, nekvalitetan sistem zdravstvene zaštite i nedostatak ekonomskih prilika za mlade obeshrabruju mlade da svoju budućnost planiraju u okvirima granica Bosne i Hercegovine. Sporost i tromost institucija da se posvete rješavanju pitanja mladih, ali i općih uslova u kojim a žive i rade njihovi roditelji, demonstriraju i proizvode svojevrstan pesimizam o skorim pozitivnim promjenam a koje bi potakle ostanak mladih. Odlazak mladih kao izuzetno značajan društveni fenomen koji je direktna posljedica društvenih nejednakosti, stigmi, diskriminacije, ekonomskih i političkih prilika, opredijelio je Sarajevski otvoreni centar, kao jednu od vodećih nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, da ponudi radnu platformu mladim aktivistim a iz BiH za otvaranje dijaloga o ključnim problemima koji čine kontekst u kojem dolazi do masovnog iseljavanja mladih iz BiH, ali i artikulaciju općih preporuka i mjera kojima je, prema mišljenju mladih aktivista, moguće pružiti svrsishodnu podršku naporima da se postojeća situacija prevaziđe i identificirani problemi otklone. Kao rezultat, nastaje dokument koji nudi uvid u percepciju mladih aktivista u odnosu na problem odlaska mladih, kao i njihova promišljanja u pogledu preporuka vlastima za postupanje i preciznih mjera koje mogu doprinijeti unapređenju položaja mladih. Izrada dokumenta započeta je 2019 . godine i nastavljena 2020., kada se Bosna i Hercegovina suočila sa posljedicam a pandemije koronavirusa COVID-1 9. Upravo je pandemija naglasila potrebu za ulaganjem u unapređenja položaja mladih jer je ova populacija od iznimnog značaja za ekonomski i socijalni oporavak naše zemlje. Također, pandemija je negativno utjecala na ekonomske prilike u zemlji, a mladi koji su tokom 2020 . godine bili u procesu traženja posla, mladi koji su planirali porodicu, mladi koji su započeli samostalne biznise ili ih planirali, u ovoj su se godini suočili sa brojnim negativnim faktorim a koji su nepovoljno utjecali na njih i prilike da vode život sukladan vremenu u kojem žive. Istraživanja provedena u našoj zemlji pokazuju da su gubitak posla ili smanjena primanja tokom pandemije značajno zastupljen problem koji je uticao na mlade u našoj zemlji. Policy studija - Unapređenje položaja mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine dokument je koji predstavlja strateški okvir razvoja, sa konkretnim preporukam a koje su predložili mladi iz Sarajeva, Tuzle, Zenice i drugih gradova u FBiH. Proces identifikacije razvojnih prioriteta i izrade prijedloga mjera koje su integrirane u dokument trajao je godinu dana. Participativni proces razvoja dokumenta omogućio je da različite kategorije mladih, konsultirajući stručnu literaturu, istraživanja, politike i strateške dokumente, daju vlastiti doprinos u razvoju strateškog okvira za unapređenje položaja i prilika za mlade. Proces je koordinirao i finansijski podržao Sarajevski otvoreni centar. Podijeljen na četiri razvojne oblasti: obrazovanje, ekonomske prilike, zdravlje i učešće mladih, dokument nudi uvid u trenutne okolnosti tj. faktore koji doprinose odlasku mladih, kao i specifične mjere koje adresiraju potrebe mladih i doprinose rješavanju najvažnijih problema koji utječu na motivaciju mladih da napuste Bosnu i Hercegovinu odnosno da u njoj ostanu. Dokument je namijenjen mladim aktivistima kao zagovarački resurs, ali i donosiocima odluka kao otvoren prozor u stavove mladih o ključnim pitanjima koja treba rješavati kako bi se položaj mladih unaprijedio i kako bi se stvorile nove prilike za ovu generaciju i one koje dolaze.

More...
Freedom of Assembly in a Maze of Laws: An Analysis of BiH Freedom of Assembly Legislation
0.00 €

Freedom of Assembly in a Maze of Laws: An Analysis of BiH Freedom of Assembly Legislation

Sloboda okupljanja u labirintu zakona: analiza BH. zakonodavstva u oblasti slobode okupljanja

Author(s): Amila Kurtović / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; legislation; freedom of assembly; organizer obligations; location and time of the assembly; assembly ban; OSCE; human rights;

Sadržaj analize je organiziran prema poglavljima koja adresiraju najznačajnije tematske oblasti za ostvarivanje prava na slobodu mirnog okupljanja. Na samom početku je predočen način provedbe istraživanja te su sumarno predstavljeni dokumenti koji sadrže ključne međunarodne preporuke za reguliranje slobode mirnog okupljanja. Kao polazište analize obrađene su definicije javnih okupljanja koja su zaštićena bh. zakonodavstvom, a posebna pažnja je posvećena mirnim okupljanjima i javnim protestima, kao najvažnijoj vrsti javnih okupljanja za potrebe ovog istraživanja. Značajan prostor je posvećen obvezi prijavljivanja okupljanja, oblasti s vjerojatno najviše proturječnosti između odredbi svih zakona o javnom okupljanju koji su na snazi u BiH. Ovaj aspekt ostvarivanja prava na slobodu mirnog okupljanja je analiziran prije svega u svjetlu usporedbe sustava prijave sa sustavom odobrenja koji se izričito kritizira u svim značajnim međunarodnim preporukama. Zatim su predstavljena i ograničenja, ali i povlastice kojima zakonodavni okvir podvrgava organizatore okupljanja u ovisnosti 0 njihovoj pripadnosti određenim kategorijama i skupinama (npr. ograničenja za strane državljane nasuprot povlastica za sindikalne organizacije). U ovom poglavlju je dan osvrt i na posebnu vrstu okupljanja - neorganizirana, spontana okupljanja koja predstavljaju žurnu reakciju na određeni događaj ili pojavu u društvu, zbog čega prijava okupljanja nije izvodiva. Analizirani su i zahtjevi iz domaćeg zakonodavstva zbog podataka koje prijava okupljanja treba sadržati te (ne)usklađenosti rokova za prijavu međunarodnih standarda. Opširno je razmotrena i tema prostora za održavanje okupljanja, gdje postoji značajan nesklad između domaćih zakona, ali i domaćih zakona i međunarodnih standarda zbog primjetnog fokusa na zabrani održavanja okupljanja na velikom broju inače javno dostupnih lokacija. Ovdje je očito i djelovanje većeg broja tijela u svjetlu otežavanja organizatorima odabira one lokacije koju smatraju najprikladnijom njihovom mirnom okupljanju ili javnom protestu. Vrijeme održavanja okupljanja je predstavljeno u svjetlu restriktivnih odredbi pojedinih zakona koje ograničavaju mogućnost održavanja okupljanja samo u točno određenom terminu. Oblast pravnog lijeka u slučaju nametnutih ograničenja na održavanje javnih okupljanja obrađena je iz perspektive nužne žurnosti postupka pravne zaštite, odnosno potrebe da se kompletna procedura od donošenja rješenja o zabrani do odlučivanja po žalbi provede na vrijeme kako bi organizatori mogli nastaviti s planiranjem održavanja okupljanja. Zatim je uspoređen omjer obveza koje se očekuju od policijskih tijela u osiguravanju održavanja mirnih okupljanja u odnosu na dužnosti i odgovornosti koje su nametnute organizatorima, voditeljima i redarima javnih okupljanja. Ovo poglavlje je posebno zabrinjavajuće imajući u vidu vodeće načelo slobode mirnog okupljanja prema kojem su nadležna tijela primarno obvezna omogućiti uživanje prava na slobodu mirnog okupljanja. U posljednjem dijelu ovog izvješća obrađene su odredbe koje reguliraju razloge zbog kojih policijska tijela mogu zabraniti održavanje okupljanja ili prekinuti okupljanje koje je u tijeku te sankcije koje zakonodavstvo predviđa za slučajeve kršenja zakona. Na koncu su dane konkretne preporuke iz perspektive međunarodnih standarda koje bi mogle značajno unaprijediti oblast slobode okupljanja u BiH primjerenim zagovaračkim aktivnostima.

More...
The Price of Protests: Freedom of Assembly Practices of the Competent Institutions in BiH
0.00 €

The Price of Protests: Freedom of Assembly Practices of the Competent Institutions in BiH

Cijena protesta: Prakse nadležnih institucija u oblasti slobode okupljanja u BiH

Author(s): Ajla Škrbić / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; freedom of assembly; institution practices; legislation; organization of assembly; notification; banning public assemblies; authorities; human rights;

Ovim izvještajem se analizira pravo na slobodu okupljanja, s fokusom na praksi nadležnih organa: ministarstava unutrašnjih poslova u kantonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj te Policije Brčko distrikta. Istražena je i praksa drugih aktera koji u Bosni i Hercegovini mogu odlučivati o ostvarivanju prava na okupljanje (ministarstva saobraćaja, općinska tijela, privatne osobe). Iako je fokus na praksi, analizirani su i pozitivni propisi koji se odnose na prijavu i mogućnosti zabrane okupljanja, pri čemu je ispitana njihova usklađenost s međunarodnim standardima. Glavni cilj istraživanja je utvrditi da li je praksa institucija u Bosni i Hercegovini u pogledu prava na slobodu okupljanja restriktivna i koji su izazovi s kojima se susreću organizatori/organizatorice javnih okupljanja. Istraživanje je obuhvatilo cijeli teritorij Bosne i Hercegovine u vremenskom okviru od 1. 1. 2017. do 31.12.2019. godine. Rezultati istraživanja ukazuju da broj javnih okupljanja u Bosni i Hercegovini raste, kao i broj učesnika/učesnica okupljanja. Zakonski propisi, međutim , razlikuju se u različitim dijelovim a Bosne i Hercegovine, sa zajedničkom karakteristikom da nisu usklađeni s međunarodnim standardima. Loša zakonska regulativa, loša primjena te regulative u praksi i veliko diskreciono pravo koje je ostavljeno akterima u ovoj oblasti dovode do ograničavanja i diskriminacije u ostvarivanju prava na javno okupljanje u Bosni i Hercegovini. Praksa organa zavisi od cilja okupljanja, odnosno restriktivna je ukoliko su u pitanju okupljanja usmjerena na kritiku lokalne vlasti ili imaju u svom središtu prava žena i LGBTI osoba. Stoga je neophodno domaće zakone uskladiti u cijeloj državi, harmonizirati ih s međunarodnim standardima te kontinuirano obučavati državne organe u pogledu sadržaja i primjene međunarodnih standarda u ovoj oblasti. Imajući u vidu prethodno navedeno, ovaj izvještaj daje preporuke za razvoj kvalitetnog okvira za ostvarivanje prava na slobodu okupljanja u Bosni i Hercegovini, usklađenog s međunarodnim standardima.

More...
Result 41-60 of 165
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • ...
  • 7
  • 8
  • 9
  • Next

About

CEEOL is a leading provider of academic eJournals, eBooks and Grey Literature documents in Humanities and Social Sciences from and about Central, East and Southeast Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, researchers, publishers, and librarians. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. CEEOL supports publishers to reach new audiences and disseminate the scientific achievements to a broad readership worldwide. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account.

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 102056
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2025 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use | Accessibility
ver2.0.428
Toggle Accessibility Mode

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.

Institutional Login