Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama
Towards non-binary gender language practices
Contributor(s): Jasmina Čaušević (Editor), Amar Bašić (Editor), Matej Vrebac (Editor)
Subject(s): Language studies, Gender Studies, Media studies, Lexis, Semantics, Sociolinguistics, Cognitive linguistics, South Slavic Languages, Social Norms / Social Control, Translation Studies
Published by: Sarajevo Open Centre
Keywords: language; gender; non-binary; lexis; semantics; genderless; media; discrimination; visibility; BiH;
Summary/Abstract: Drago čitateljstvo, pred vama je zbornik radova Ka rodno nebinarnim jezičnim praksama u izdanju Sarajevskog otvorenog centra. Sama zamisao za rad na rodno inkluzivnom i nebinarnom jeziku Sarajevskom otvorenom centru je došla iz LGBTIQ+ zajednice te je tim SOC-a objeručke prihvatio ovu inicativu. Naročito osjećamo ponos što u djelo možemo sprovesti ideje koje do nas dolaze od onih kojima posvećujemo naš rad i djelovanje. U 2023. tročlani tim zadužen za ovu oblast je krenuo s istraživanjem i radom, a ishodi tog rada upravo se očituju kroz ovaj zbornik i plodonosnu konferencu koja mu je prethodila. Cjelokupni proces je bio raznovrstan, a krenulo se od daloga s rodno nebinarnim i fluidnim osobama do konsultaca sa stručnim osobama iz različitih oblasti i disciplina. Upravo zato, bogat sadržaj samog zbornika nudi interdisciplinaran pristup s ciljem da ponudi perspektive za razmišljanje te rješenja koja mogu biti od pomoći lingvističkoj zajednici, medima, prevoditeljskoj struci, a napose nebinarnim osobama i svima ostalima. Naš tim je svjestan da je učinjen donekle pionirski korak po pitanju rodno nebinarnih i neutralnih jezičnih praksi, uz nadu da će ovaj rad biti podsticaj za buduća promišljanja, djelovanja i nadogradnje ka inkluzivnim društvenim praksama. Možda upravo vaš doprinos ovoj temi bude značajan te vam zbog toga želimo plodonosno čitanje.
Series: SOC - Questioning
- Print-ISBN-13: 978-9958-536-81-6
- Page Count: 92
- Publication Year: 2023
- Language: Bosnian, Croatian
KAKO I ZAŠTO MORAMO BITI INKLUZIVNI_E U VRLO BINARNOM BHS JEZIKU
KAKO I ZAŠTO MORAMO BITI INKLUZIVNI_E U VRLO BINARNOM BHS JEZIKU
(HOW AND WHY WE MUST BE INCLUSIVE IN THE VERY BINARY BHS LANGUAGE)
- Author(s):Alex B.
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Sociolinguistics, Social Norms / Social Control
- Page Range:7-9
- No. of Pages:3
- Keywords:gender; language; BiH; BHS; inclusion; non-binary;
- Summary/Abstract:Kako bih objasnio_la svoj odnos sa i pogled na rodno neutralni jezik, moram prvo objasniti svoj rodni identitet i iskustvo s njim, jer ono uvjetuje moj odnos s jezikom i načinom na koji se izražavam. Ja sam rodnonebinarna genderfluid (rodno-fluidna?) osoba, što opisuje osobe či se rod menja ili smjenjuje kroz vreme. U mom slučaju, moj rodni identitet može biti ženski, muški, oba (bigender), neki drugi nebinarni rod ili agender (da nemam rodni identitet uopće). Načini na koje se izražavam u mom slučaju se poklapaju s datim rodnim identitetom u tom trenutku. Odnosno, kad sam žensko o sebi govorim u ženskom rodu, kad sam muško u muškom rodu, međutim, kad sam neki nebinarni rod tu dolazi do poteškoće izražavanja te i prateće disfore. Ove slučajeve izbjegavam tako što ili koristim i muški i ženski rod (što mi u nekim slučajevima odgovara ali u većini ne) ili izbjegavam uopće govoriti na BHS jeziku te pribjegavam engleskom jeziku kao alternativi zahvaljujući njegovoj rodnoj neutralnosti. Razgovor s mnogim drugim nebinarnim ljudima dovodi do zaključka da je upotreba engleskog jezika s ciljem izbjegavanja pogrešnog izražavanja i disfore, odnosno radi nemogućnosti izražavanja, vrlo učestala u nebinarnoj zajednici.
KO SAM JA? NEVIDLJIVOST U JEZIKU ZNAČI NEPOSTOJANJE
KO SAM JA? NEVIDLJIVOST U JEZIKU ZNAČI NEPOSTOJANJE
(WHO AM I? INVISIBILITY IN LANGUAGE MEANS NON-EXISTENCE)
- Author(s):Admir Alex Adilović
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Applied Linguistics, Sociolinguistics, Social Norms / Social Control
- Page Range:10-13
- No. of Pages:4
- Keywords:language; gender; non-binary practices; visibility; existence;
- Summary/Abstract:Diskriminaca ne uvek jasno vidljiva, podvuče se u jako male niti života i postaje realnost na koju eventualno pristajemo jer ne znamo za bolje, ili naprosto mislimo da bolje ne postoji. S druge strane, zakonski okviri u našoj državi jasno govore o tome šta je to diskriminaca, koje su osnove i kako se zakonski i šta treba tretirati. No, ako išta znam o ovoj državi, to je da sveto slovo na papiru u praksi ne znači apsolutno ništa. Da pojasnim, član 2. Zakona o zabrani diskriminace u BiH nedvojbeno naglašava: „Diskriminacom će se, u smislu ovog zakona, smatrati svako različito postupanje uključujući svako isključivanje“, te eksplicitno ubraja rodni identitet kao osnovu za diskriminacu. Uprkos ovome, svi rodni identiteti koji nisu u skladu sa onim društveno prihvaćenim bivaju svakodnevno isključeni = diskriminirani.
MOJE ISKUSTVO S JEZIKOM KAO BEZRODNE OSOBE U BOSNI I HERCEGOVINI
MOJE ISKUSTVO S JEZIKOM KAO BEZRODNE OSOBE U BOSNI I HERCEGOVINI
(MY EXPERIENCE WITH LANGUAGE AS A GENDERLESS PERSON IN BOSNIA AND HERZEGOVINA)
- Author(s):E. Mušinović
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Sociolinguistics, Social Norms / Social Control
- Page Range:14-15
- No. of Pages:2
- Keywords:language; gender; non-binary; genderless; BiH; experience;
- Summary/Abstract:Čak i da objasnim šta je to bezrodna osoba, moram korisiti sočiva roda. To preslikava moje čitavo životno iskustvo kao bezrodne osobe. Ljudi često definiraju bezrodnost kao nepripadanje ni muškom ni ženskom rodu. To mi odmah oduzima svu nadu i volju za borbom za vidljivost generalno, a da ne spominjem jezik. Jezik reflektira društvo, a društvo mora prvo shvatiti da ne postoje samo dva roda, a onda i da ja ne moram da pripadam niti jednom. Pre svega bi društvo trebalo shvatiti da rod ne ni bitan. Znati neči rod ne ni za šta neophodno. Ne bi trebalo da neči rod piše na osobnoj karti, na putovnici, na indeksu, na bilo čemu. Osim toga, ako je već potrebno, zašto se onda svede na M i Ž? Često pokušam preskočiti taj dio ankete ili bilo kakvog dokumenta, ali me naravno uvek vrate na to. Svaki put se osjećam poraženo zbog toga. Iz nekog protesta stavim oznaku suprotnu od one koju dobih na samom rođenju. Stavim to čisto da ubedim sebe da moj život ne roman Kafke i da ipak imam neku kontrolu nad svojim životom koliko god ona mala bila u tim trenucima.
OD RODNO (NE)OSJETLJIVOG KA RODNO NEUTRALNOM (NEBINARNOM) JEZIKU U LINGVISTIČKOJ BOSNISTICI
OD RODNO (NE)OSJETLJIVOG KA RODNO NEUTRALNOM (NEBINARNOM) JEZIKU U LINGVISTIČKOJ BOSNISTICI
(FROM GENDER (IN)SENSITIVE TO GENDER NEUTRAL (NON-BINARY) LANGUAGE IN LINGUISTIC BOSNIA)
- Author(s):Amela Šehović
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Sociolinguistics, Social Norms / Social Control
- Page Range:17-28
- No. of Pages:12
- Keywords:gender; language; non-binary; neutral; BIH;
- Summary/Abstract:Jezička istraživanja koja u svom fokusu imaju rodnu perspektivu pokrenuta su proučavanjima spolno razlikovanog jezika. U okviru ovog teorskog prosedea, razvena su dva dominantna modela: model konfliktnih muško-ženskih stilova (Mills, Cameron, Millet) i model različitih stilova (Tannen) (v. Katnić-Bakaršić 2004: 71). Ipak, istraživanja spolno razlikovanog jezika danas su manje prisutna budući da su ih zamenila proučavanja rodno osjetljivog i rodno neutralnog (nebinarnog) jezika.
SEMANTIKA IMENICA SREDNJEG RODA U BOSANSKOM JEZIKU
SEMANTIKA IMENICA SREDNJEG RODA U BOSANSKOM JEZIKU
(SEMANTICS OF NEUTRAL NOUNS IN THE BOSNIAN LANGUAGE)
- Author(s):Zenaida Karavdić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Lexis, Semantics, South Slavic Languages
- Page Range:29-39
- No. of Pages:11
- Keywords:Bosnian language; gender; neutral nouns; semantics;
- Summary/Abstract:Reči su kod svakog pojedinca organizirane u mentalni leksikon, u određene grupe, koje pomažu da se prilikom upotrebe jezika, tj. u govoru, brzo “prisjetimo” baš one reči koja nam u tom momentu treba. Iako postoji više teora o organizaci leksema u mentalnom leksikonu (Dragićević 2007: 47–50), izgleda da vrsta, odnosno klasa reči igra ulogu u tome i da su oznake za klase reči tesno povezane s apstraktnim značenjem leksema (Aitchinson 1987: 106). Ovo je ujedno i odgovor na pitanje zbog čega se reči uopće klasificiraju u jeziku – da bismo lakše manipulirali njima, tj. koristili ih u svakodnevnoj komunikaciji.
NOMEN EST OMEN? (RE)INTERPRETACA RODNIH OZNAČITELJA KROZ LEĆE KOGNITIVNE LINGVISTIKE
NOMEN EST OMEN? (RE)INTERPRETACA RODNIH OZNAČITELJA KROZ LEĆE KOGNITIVNE LINGVISTIKE
("NOMEN EST OMEN?" (RE)INTERPRETATION OF GENDER MARKERS THROUGH THE LENSES OF COGNITIVE LINGUISTICS)
- Author(s):Emir Muhić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Applied Linguistics, Sociolinguistics, Cognitive linguistics
- Page Range:40-46
- No. of Pages:7
- Keywords:language; gender; cognitive linguistics; interpretation;
- Summary/Abstract:Fenomenologa rodno osveštenog jezika nedvosmisleno otvara slojevita poglavlja u shvatanju stvarnosti, kako stare, tako i nove. Imajući na umu da upotreba jezika, koju možemo pratiti uz pomoć alatki iz domena korpusne lingvistike, određuje prirodnost diskursa, važno je sagledati koji konceptualni i kulturološki okviri nastaju u sinhronskom smislu i na koji način menjaju mehanizme percepce. Navedeni kognitivno-kulturološki okviri udaraju temelj za nove pristupe kodiranju jezičkog prostora i uspostavljaju neophodne sisteme za dekodiranje vrednosnih matrica, pomažu u razumevanju i usvajanju novih jezičkih praksi i sveobuhvatnih stvarnosti. U radu je težište stavljeno na dominantne pojmove u diskursu akademskog prostora anglofonih zemalja u odnosu na lokalni kontekst.
UPORABA RODNO NEBINARNOG JEZIKA: (NE)MOGUĆNOSTI U PRAKSI
UPORABA RODNO NEBINARNOG JEZIKA: (NE)MOGUĆNOSTI U PRAKSI
(USE OF GENDER NON-BINARY LANGUAGE: (IN)POSSIBILITIES IN PRACTICE)
- Author(s):Ivan Šunjić
- Language:Croatian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Sociolinguistics
- Page Range:47-52
- No. of Pages:6
- Keywords:language; non-binary; gender; practice; possibilities;
- Summary/Abstract:Znate onaj mit da nas naši pametni telefoni stalno slušaju, pa i kad pomislimo na nešto, to nešto nam iskoči u vidu klipa ili reklame dok skrolamo po ekranu? Baš tih dana, nakon prihvaćene ponude da za ovu publikacu napišem priručni tekst o jezično-stilskim rješenjima u kontekstu promišljanja nebinarnih rodnih perspektiva u jeziku, skrolajući po TikToku, nekoliko puta mi je iskočio klip u kojem Jelisaveta Seka Sablić iznosi svoje mišljenje o korištenju imenica za zanimanja u ženskom rodu. Čuvena glumica – i vaše i naše mladosti – iznosi stav da nikada neće koristiti za nju „nakazne reči: pedagoškinja, dramaturškinja“ jer uvek „govorilo se dramaturg, pedagog [...] zašto sad prevoditi to na ženski rod?“ Na voditeljičino pitanje zašto ne prevoditi, odgovara samo: „Pa zato što blesavo zvuči, zbog vremena, izvinite“. Ovaj s feminističkog gledišta razočaravajući odgovor žene umjetnice takvoga kalibra sadrži dva uobičajena argumenta u debatama oko rodnog senzibiliziranja standardnoga jezika što se trenutno vode između lingvistkinja feminističkoga usmjerenja i lingvistički stručnih i dakako brojnih nestručnih zaštitnika i zaštitnica tradicionalnih, to jest patrarhalnih – uvjetno rečeno – vrednosti. Prvi se tiče estetske dimenze uporabe oblika za ženski rod s objašnjenjem da narušava elegancu i ekonomičnost jezika i nagrđuje pisani ili govoreni tekst. Ovaj se argument može lako pobiti i odmah je jasno da se pod plaštem estetike zakriva nazor prema kojem uvođenje i ravnopravno (su)postavlja subordiniranog ženskog oblika stvara efekt nakaznog ili smešnog. Prema drugome rodno senzibiliziranje jezika narušava norme – srpskoga – standardnoga jezika. I ovo je pak lako pobiti, i to s normativističkog/standardološkog kao i povesnojezičnog stajališta, o čemu, između ostalih, piše i govori Svetlana Tomić (v. u Gočanin 2022). Kako promišljati i implementirati rodno nebinarne jezične prakse kada se na našem jezičnom prostoru, barem u Srbi, feminističke lingvističke borbe još uvek vode na osnovnoj razini?
PERSPEKTIVE RODNO NEUTRALNOG JEZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI
PERSPEKTIVE RODNO NEUTRALNOG JEZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI
(PERSPECTIVES OF GENDER-NEUTRAL LANGUAGE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA)
- Author(s):Amar Bašić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Gender Studies, Sociolinguistics, Social Norms / Social Control
- Page Range:55-72
- No. of Pages:18
- Keywords:BiH; language; gender; neutral language; perspectives;
- Summary/Abstract:Potreba za podrobnim istraživanjem perspektiva rodno neutralnog jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno veće inkluze i prepoznatljivosti rodno fluidnih i rodno nebinarnih osoba u jeziku, javila se s razvojem svesti o rodnoj nebinarnosti zahvaljujući sve većem broju osoba iz javnog života koje se ne prepoznaju i ne izjašnjavaju u binarnom rodnom kodu. Pre svega, raste domaća svest o tome da se rodno nebinarne osobe u Bosni i Hercegovini trebaju moći izraziti i prepoznati u svom maternjem jeziku. Nadalje, rodno nebinarne osobe iz javnog života i popularne kulture su sve prisutne i u javnoj svesti – u medima, filmovima, TV serama... To znači da su konkretne preporuke u smislu rodno neutralnih jezičkih konstrukca neophodne i osobama koje se profesionalno bave novinarstvom ili prevođenjem.
PROBLEMI PRI PREVOĐENJU RODNO NEUTRALNOG JEZIKA SA NJEMAČKOG NA BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK
PROBLEMI PRI PREVOĐENJU RODNO NEUTRALNOG JEZIKA SA NJEMAČKOG NA BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK
(PROBLEMS IN TRANSLATING A GENDER-NEUTRAL LANGUAGE FROM GERMAN INTO BOSNIAN/CROATIAN/SERBIAN)
- Author(s):Džana Zahirović
- Language:Bosnian
- Subject(s):Gender Studies, Sociolinguistics, South Slavic Languages, Translation Studies
- Page Range:73-79
- No. of Pages:7
- Keywords:language; gender; neutral; German; Bosnian; Croatian; Serbian; translation; problems;
- Summary/Abstract:Upotreba rodno neutralnog jezika dobila je na značaju u mnogim zemljama posljednjih godina jer pomaže u prevazilaženju rodnih stereotipa i promoviše rodnu ravnopravnost, ali i zbog recentnih trendova u izražavanju različitih rodnih identiteta koji prevazilaze binarne rodne podjele. Ovaj trend ima velikog uticaja i na posao prevoditelja/prevoditeljki, posebno kada se prevode tekstovi s jezika koji već ima neke rodno neutralne oblike, kao što je njemački, na jezik kao što je bosanski, koji nema ustaljene rodno neutralne jezičke forme kao reč divers kojom se u njemačkom jeziku ozačavaju rodno neutralne osobe. Kroz osnove prevođenja koje smo usvojili na fakultetu, jedan od naših profesora je pokušao posao prevođenja dočarati putem metafore: "Vaš zadatak je preneti značenje. Zamislite da to značenje ima kaput, a taj kaput simbolizira jezik. Vaša vještina leži u pažljivom skidanju tog kaputa sa značenja i oblačenju kaputa drugog jezika, zadržavajući pri tome istinsko značenje netaknutim."
KRATKI PRIKAZ IZVJEŠTAVANJA O TEMAMA VEZANIM ZA NEBINARNE OSOBE U BOSNI I HERCEGOVINI
KRATKI PRIKAZ IZVJEŠTAVANJA O TEMAMA VEZANIM ZA NEBINARNE OSOBE U BOSNI I HERCEGOVINI
(BRIEF OVERVIEW OF REPORTING ON TOPICS RELATED TO NON-BINARY PERSONS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA)
- Author(s):Jasmina Čaušević
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Media studies, Sociolinguistics, Social Norms / Social Control
- Page Range:80-87
- No. of Pages:8
- Keywords:language; gender; non-binary; BiH; reporting; media;
- Summary/Abstract:Osnovni predmet ovog kratkog prikaza je medski sadržaj objavljivan od janura 2022. do augusta 2023. godine na portalima, koji se bavio temom nebinarnosti. Ipak, vremenski period ne strogo ograničen, jer cilj ne bio pokazati koliko se kvantitativno tekstova pojavilo u nekom određenom periodu o ovoj temi, već nas je prevashodno zanimao kvalitet tekstova. Tekstovi su sakupljani tako što su se ključni izrazi – „nebinarne osobe“, „nebinarni rod“, „rodno fluidna osoba“ – ukucavale u pretaživač, a analiza se radila korištenjem desk research istraživačke metode, koja podrazumeva prikupljanje dostupnih, novih, relevantnih sekundarnih izvora informaca o pitanjima nebinarnosti, s fokusom na javni i medski prostor.
RECENZIJE - DOC. DR. ELMA DURMIŠEVIĆ
RECENZIJE - DOC. DR. ELMA DURMIŠEVIĆ
(REVIEWS - DOCTOR. DR. ELMA DURMIŠEVIĆ)
- Author(s):Elma Durmišević
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Sociolinguistics, Book-Review, Social Norms / Social Control, Translation Studies
- Page Range:89-90
- No. of Pages:2
- Keywords:review; language; gender; non-binary; genderless;
- Summary/Abstract:Zbornik radova Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama rezultat je izlaganja na istoimenoj konferenci održanoj 22. 9. 2023. u Sarajevu, u organizaci Sarajevskog otvorenog centra. Zbornik sadrži: Predgovor (str. 2), koji je napisao jedan od urednika Zbornika – Matej Vrebac; Uvodni tekst: “Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama” (str. 3–5), kojim nam se obraća Amar Bašić, također član Uredničkog tima; Prvi dio – Nevidljivost u jeziku (str. 7–15), koji čine tri rada, tri lične priče i intimne ispovedi: “Kako i zašto moramo inkluzivni_e u vrlo binarnom BHS jeziku” – Alex B; “Ko sam ja? Nevidljivost u jeziku znači nepostojanje” – Admir Alex Adilović; “Moje iskustvo sa jezikom kao bezrodna osoba u Bosni i Hercegovini” – Mušinović E.; Drugi dio – Lingvističke mogućnosti (str. 16–53), koji čine četiri rada lingvističke perspektive: “Od rodno (ne)osjetljivog ka rodno neutralnom (nebinarnom) jeziku u lingvističkoj bosnistici” – Amela Šehović; “Semantika imenica srednjeg roda u bosanskom jeziku” – Zenaida Karavdić; “Nomen est omen? – (Re)interpretaca rodnih označitelja kroz leće kognitivne lingvistike” – Emir Muhić; “Uporaba rodno nebinarnog jezika: (ne)mogućnosti u praksi” – Ivan Šunjić; Treći dio – Primjeri iz prakse, (str. 55–87), koji čine tri rada: “Perspektive rodno neutralnog jezika u Bosni i Hercegovini” – Amar Bašić; “Problemi pri prevođenju rodno neutralnog jezika sa njemačkog na bosanski/hrvatski/srpski jezik” – Džana Zahirović; “Kratki prikaz pisanja o temama vezanim za nebinarne osobe u Bosni i Hercegovini” – Jasmina Čaušević; Recenze (str. 89-92); O Sarajevskom otvorenom centru (str. 93).
RECENZIJE - PROF. DR. AJLA DEMIRAGIĆ
RECENZIJE - PROF. DR. AJLA DEMIRAGIĆ
(REVIEWS - PROF. DR. AJLA DEMIRAGIĆ)
- Author(s):Ajla Demiragić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Gender Studies, Sociolinguistics, Book-Review, Social Norms / Social Control, Translation Studies
- Page Range:91-92
- No. of Pages:2
- Keywords:review; language; gender; non-binary; genderless;
- Summary/Abstract:Zbornik Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama nastao je na osnovu radova izloženih na istoimenoj konferenci održanoj u Sarajevu 22. 9. 2023. godine. Prvi ovakve vrste na području Bosne i Hercegovine, zbornik je okupio radove kojima se pokreće iznimno važna akademska i aktivistička rasprava o rodno nebinarnim i rodno neutralnim jezičkim praksama. Uz predgovor i uvodni tekst, zbornik sadrži radove, njih ukupno deset, podeljene u tri cjeline: Nevidljivost u jeziku, Lingvističke mogućnosti i Jezik u upotrebi.