Series:SOC - Questioning

18+. Knjiga o nešto drugačijim muškarcima

Author(s): Jozo Blažević,Feđa Bobić,Saša Gavrić,Jasmina Čaušević / Language(s): Bosnian

Kada smo 2010. godine krenuli da radimo za i sa lezbejkama, gejevima, biseksualnim i trans* osobama, suočili smo se vrlo brzo sa činjenicom da su život i svakodnevnica ovih grupa u potpunosti nevidljivi u Bosni i Hercegovini. Kroz rad sa zajednicom mnogo puta smo se uvjerili da su gej, biseksualni i trans* muškarci diskriminirani na razne načine u heteronormativnom društvu. Sa druge strane, i u okviru same LGBT zajednice, određene grupe muškaraca se suočavaju sa predrasudama. Biseksualnost se često smatra nepostojanom i prelaznom fazom ka homoseksualnosti, a o transrodnosti, transeksualnosti i transvestiji se ponekad govori kroz podsmjeh i prezir i u okviru LGBT zajednice. Gej, biseksualni i trans* muškarci su najčešće u BiH vidljivi samo u kontekstu nasilja i diskriminacije. Sarajevski otvoreni centar želi da učini vidljivim specifičnosti svake od ovih grupa muškaraca, da ih na taj način osnaži i pruži im prostor da ispričaju svoje priče o identitetima, različitosti, neprihvatanju ili prihvatanju, priče o svojim unutrašnjim svjetovima, maštanjima, žudnji, strahovima, stidu, strasti, slobodi, oprezu, hrabrosti i, konačno, coming outu. Upravo zbog toga je nastala i ova knjiga. 18+. Knjiga o nešto drugačijim muškarcima predstavlja nastavak našeg nastojanja da dokumentujemo, prikažemo, i što široj javnosti približimo LGBT svakodnevnicu. Objavljivanjem knjige Više od etikete. O ženama koje vole žene početkom 2013. predstavili smo „žensku“ perspektivu, dok je ova knjiga njen „muški“ pandan. Knjiga se sastoji iz četiti dijela. U prvom dijelu Mladen Lakić daje pregled 15 intervjua, koje su Jozo Blažević, Feđa Bobić i Jasmina Čaušević vodili sa parovima i pojedincima. Gej, biseksualni i trans* muškarci govore o svojoj seksualnosti, vezama i mnogim drugim aspektima nešto drugačije muške svakodnevnice. Nakon toga, u integralnoj formi predstavljamo intervju sa Mirnesom Kubatom Vanillom. Uvjerite se i sami zašto je ova priča jedinstvena. U trećem poglavlju donosimo lične coming out priče, dok nam u četvrtom dijelu Ivan Šunjić pruža prostorno-vremenski analitičko-teorijski pogled na seksualnost, identitete i proces kakav je coming out. Umjetnički radovi nešto drugačijih muškaraca – fotografije, slike i grafike, na vizuelan način upotpunjuju knjigu pričajući svoje priče. Takođe, u knjizi se nalaze i dokumentarističke fotografije slovenske fotografkinje Tanje Ristić, i na ovom mjestu joj se najtoplije zahvaljujemo što nam je ustupila svoj rad na korištenje. Kao inicijator ovog projekta, želim da se srdačno zahvalim svojim ko-priređivačima i priređivačici: Jozi, Feđi i Jasmini bez kojih ovaj projekt možda nikada ne bi bio realizovan. Zahvalnost dugujem i Mladenu na autorskoj obradi i uobličavanju obilnog i inspirativnog materijala koji su intervjui obezbijedili, te Ivanu na smještanju knjige u savremene teorijske okvire kroz svoj pogovor. Hvala i Dini na lekturi, te Feđi, još jednom, na prelomu i dizajnu knjige. I za kraj, želimo se zahvaliti i Fondaciji Planet Romeo koja je podržala nastanak ove knjige, te Ambasadi Norveške u BiH koja je finansirala štampu.

Born to be Gay

Historija homoseksualnosti, 2. izmjenjeno izdanje

Author(s): William Naphy / Language(s): Bosnian

Svaka historija homoseksualnosti bi trebala početi suočavanjem dvije povezane, ali razdvojene problematike vezane za seksualnost. Na prvom mjestu se nalazi odnos “prirode nasuprot vaspitanja”. Naime, da li je preferiranje suprotnog spola, ili istog, rezultat genetske predispozicije ili je u pitanju vaspitanje? Bilo bi primamljivo, i suviše lako, odgovoriti kako je u pitanju vjerovatno kombinacija ovo dvoje te naprosto krenuti dalje. Kakogod, ovo je previše pojednostavljeno te ignoriše pravo pitanje postavljeno (i pretpostavljeno) ovom raspravom. Iako bi se moglo raspravljati o tome da je “priroda” (tj. genetika), primarni faktor pri određenju seksualne orijentacije, to ne znači da će se pojedinac ponašati u skladu sa “genetskom predispozicijom”. To znači da bi osoba mogla biti genetski sklona privlačneju istog spola, ali da ona tu žudnju sublimira, stupa u brak, ima djecu i nikada ne ostvari istospolni odnos. U ovakvim uslovima vlastita kultura, religija, zakoni i vrijednosti mogu dovesti do kratkog spoja u predispozicijama.

Čitanka lezbejskih i gej ljudskih prava

Author(s): / Language(s): Bosnian

Sarajevski otvoreni centar vam predstavlja prvu obimnu publikaciju o LGBT ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini. U prošlosti su već objavljene različite publikacije u na ovu temu, međutim, mi smo se odlučili/e da proširimo ovu tematiku i iz tog razloga nastaje ova Čitanka. Zbog načina pristupa temama i obrade istih Čitanka je značajna kako za samu LGBT zajednicu u Bosni i Hercegovini, njeno jačanje i povećanje vidljivosti, tako i za različite društvene institucije, organizacije i pojedince/ke zainteresovane za ovu problematiku. Publikacija promoviše pozitivan stav i podizanje svijesti o značaju zaštite LGBT ljudskih prava. Čitanka sadrži mnoštvo informacija vezanih za LGBT ljudska prava, historiju LGBT pokreta kod nas i u regiji, coming out, medije, homofobiju, zatim LGBT terminologiju, kao i mnoštvo drugih korisnih informacija. Ona predstavlja skup osnovnih informacija važnih za razumijevanje LGBT zajednice i njihovih prava. Čitanka je dio programa Ljudska prava, jednog od četiri kojima se Sarajevski otvoreni centar bavi i koji na ovaj način pokušava napraviti promjene u javnim institucijama i društvu. Publikacija je dio našeg javnog angažmana, te na ovaj način podstiče društveni razvoj i jačanje kapaciteta. Teme koje su obuhvaćene ovom publikacijom su: važna pitanja i odgovori o LGBT pravima, teorije o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, homofobija, coming out i lične priče, analiza medijskog izvještavanja, pojmovi i definicije. Čitanku su priredili Saša Gavrić, Lejla Huremović i Marija Savić, a pored priređivača i priređivačica na izradi Čitanke radili su aktivisti i aktivistice iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Autori i autorice se osvrću na LGBT teoriju i ljudska prava te na taj način tematiku približavaju čitaocu. Ova knjiga je prvi naslov u okviru edicije Questioning, koju izdaje Sarajevski otvoreni centar, a u kojoj ćemo predstaviti različite naslove koji se tiču spola, roda, seksualnosti i teorije. Posebno se želimo zahvaliti Fondaciji Heinrich Böll, koja nam je dala ideju za pisanje jedne ovakve publikacije, ali i pružila neizmjernu podršku tokom njenog nastanka. Fondacija Heinrich Böll je zelena politička fondacija koja je posvećena temama demokratičnosti u društvu, političkog obrazovanja, zaštite okoliša i održivog razvoja. Ova Čitanka biće besplatno distribuirana u sve javne biblioteke u Bosni i Hercegovini, kao i nevladine organizacije koje se bave promocijom ljudskih prava, kako bi što veći broj čitatelja i čitateljki imao pristup ovoj publikaciji. Nadamo se da ćete uživati u čitanju. Bilo bi nam drago da nam se javite sa povratnom informacijom!

Čitanka LGBT ljudskih prava

2. dopunjeno izdanje

Author(s): / Language(s): Bosnian

Kada smo u decembru 2011. objavili prvo izdanje Čitanke lezbejskih i gej ljudskih prava nismo se mogli ni nadati da ćemo podijeliti više od hiljadu knjiga u samo pet mjeseci. Bio je to jedan od prvih izdavačkih poduhvata Sarajevskog otvorenog centra u oblasti LGBT prava, koji je nastao uz veliku podršku autora_ica iz Hrvatske i Srbije. Naša Čitanka je inspirisana sličnom publikacijom koju naša sestrinska organizacija Labris iz Beograda već nekoliko godina objavljuje. Želimo im se još jednom zahvaliti na nadahnuću. Naročito nam je drago što su mnogi mladi ljudi koji propituju svoju seksualnost i identitete, njihovi prijatelji i roditelji, predstavnici_e institucija i “obični građani” odlično reagovali_e na ovu publikaciju. Shvatili smo tada da drugo izdanje ne može dugo čekati. Godinu dana nakon prvog izdanja, predstavljamo vam drugo dopunjeno izdanje. Ono se razlikuje od prvog po tome što je sadržaj djelimično izmijenjen i što imamo novi, inkluzivniji naslov koji sada obuhvata i “BT”, pored “LG”. Iako je i prvo izdanje uključivalo teme o biseksualnom i trans osobama, ovaj put smo to željeli naglasiti i u naslovu. Vjerovatno najveća promjena odnosi se na autore_ice. Željeli smo okupiti što više osoba iz Bosne i Hercegovine za ovaj aktivistički poduhvat, tako da imamo nove tekstove za “stare” teme. Među tim tekstovima su i pregledi aktivizma na Kosovu i u Sloveniji, koji predstavljaju doprinos različitosti iskustava u regionu i tekst o stripu koji nam donosi sasvim novi svijet iskustava. Zahvaljujemo se svim autorkama i autorima koji su kroz svoj volonterski rad pomogli_e da dođemo do ovog drugog izdanja. Riječi zahvalnosti dugujemo i Fondaciji Heinrich Boell koja već niz godina podržava rad Sarajevskog otvorenog centra te je po drugi put omogućila objavljivanje ovog štiva. Pozivamo sve čitatelje_ke da nam pišu o svojim utiscima kako bi treće izdanje Čitanke, koje će sigurno u narednim godinama uslijediti, bilo još bolje!

Coming out za strejt prijatelje i prijateljice

Author(s): / Language(s): Bosnian

Možda ste uvijek sumnjali. Možda je bilo potpuno iznenađenje. Bez obzira na sve, kad se prijatelj/ica, bliska osoba, ili poznanik/ca odluči za coming out i kaže vam da je lezbejka, gej, biseksualna ili transrodna osoba (LGBT), to je uvijek neponovljiv događaj. Za mnoge, spoznaja da je neko koga znamo ili volimo lezbejka, gej, biseksualna ili transrodna osoba budi niz emocija, od zbunjenosti do zabrinutosti, od neugodnosti do počašćenosti. Teško je znati kakva će biti vaša reakcija, da li će vas ostaviti sa puno pitanja, kako razgovarati o tome kako je biti LGBT osoba, šta reći i šta možete uraditi da pružite podršku.

LGBT ČITANKA 3.

Identiteti, aktivizam, pravo

Author(s): / Language(s): Bosnian

Tri godine je prošlo od objavljivanja prvog izdanja Čitanke lezbejskih i gej ljudskih prava i dvije od drugog izdanja Čitanke LGBT ljudskih prava 2, koja je u odnosu na prvo izdanje bila dopunjena novim temama koje su pisali autori i autorice iz Bosne i Hercegovine. Pred vama se nalazi treće izdanje LGBT čitanke, čija je ideja da sažme i predstavi lokalno znanje koje se posljednjih godina proizvodilo za aktiviste i aktivistkinje, LGBT osobe i njihove prijateljice, prijatelje i rodbinu, za osobe koje rade u raznim institucijama, te za sve one ljude koje zanimaju ove teme. Struktura LGBT čitanke 3 pojednostavljena je i sadrži tri poglavlja. Prvo poglavlje obrađuje široke teme identiteta, seksualnosti i coming outa, a autorica poglavlja Jasmina Hasanagić objedinila je i predstavila najvažnija znanja o ovim temama, referirajući na savremenu domaću i stranu literaturu, te dajući preporuke za dalje čitanje o pitanjima kojima se bavila. Po istom principu su urađena i ostala dva dijela. Drugi dio donosi pregled historije LGBT aktivizma koji je, prema istom metodološkom principu sažimanja i objedinjavanja postojećeg znanja, uradila Slobodanka Dekić, dok je Vladana Vasić u trećem dijelu dala pregled pravne regulacije homoseksualnosti kroz zapadnu historiju, preko osvrta na situaciju u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, sve do danas aktuelnih pravnih pitanja kada je riječ o LGBT osobama, njihovim pravnim problemima i potrebama.

Pojmovnik LGBT kulture

Author(s): Arijana Aganović,Ena Bavčić,Emina Bošnjak,Jadranka Ćuzulan,Jasmina Čaušević,Jakov Čaušević,Slobodanka Boba Dekić,Ivana Dračo,Masha Durkalić,Nina Đikić,Bojana Đokanović,Saša Gavrić,Lejla Huremović,Admir Jugo,Bojan Krivokapić,Alma Midžić,Aida Spahić,Selma Spahić,Jelena Svirčić,Leila Šeper,Marijana Šuleić,Nermina Trbonja,Vladana Vasić,Amila Ždralović / Language(s): Bosnian

Pred vama se nalazi Pojmovnik koji sadrži 58 interpretacija fenomena LGBT kulture iz 23 perspektive. Kulturu, koju vezujemo za ovaj Pojmovnik, shvaćamo semiotički, na tragu Clifforda Geertza, kao mrežu značenja u koju smo upleteni_e, kao međusobno isprepleteni sistem znakova koji je podložan različitim tumačenjima. Kao takva, ona nije moć - nešto što kauzalno određuje društvene događaje, ponašanja, institucije ili procese, kultura je kontekst unutar kojeg se društveni događaji, ponašanja, institucije ili procesi mogu pojmljivo (pojmovima) podrobno opisivati. Semiotički pristup kulturi smo odabrali jer se kroz njega najbolje može ući u pojmovni svijet u kome LGBT osobe, događaji i artefakti egzistiraju, kako bismo, u krajnje proširenom smislu te riječi, razgovarali sa njima. Rijetko koji mainstream, bilo da je riječ o akademskom, politič- kom, umjetničkom, kulturnom ili aktivističkom, uvažava postojanje i omogućava značajniju vidljivost Različitosti. Kroz istraživanja stanja, na primjer - LGBT prava, suočavate se sa činjenicom da u bosanskohercegovačkom društvu vlada poražavajuće nepoznavanje ove teme. Postojanje lezbejki i gejeva je svedeno na seksualni čin, pa im se u tom obimu trebaju zagarantovati i prava da mogu da rade šta hoće u svoja četiri zida. Biseksualne osobe su neodlučne i trenutno se nalaze u toj fazi – ili su heteroseksualne i žele samo malo da eksperimentišu, ili se radi o gejevima i lezbejkama koje nisu u stanju da sebi priznaju svoju homoseksualnost. Transrodne i transeksualne osobe su u potpunosti gurnute na marginu, i često se svode na trandže ili seksualne radnice. Sve ovo je samo vrh stereotipnog brijega sa kakvim se LGBT osobe susreću svakodnevno. Razvoj LGBT studija, krajem 20. vijeka, i aktivizma, dosta ranije, preusmjerio je analitičko interesovanje s politika binarnih identiteta i kultura na tzv. queer identitete i kulturu, koja prekoračuje granice, predstavljajući otpor režimu normalnog, kako to označava Michael Warner. Iako je još polovinom 20. vijeka otvoreno mjesta za Druge, proces prevrednovanja kulturnih vrijednosti falocentrizma još uvijek intenzivno traje. Ovaj Pojmovnik prati taj trag i skreće pažnju na dešavanja u BiH i regiji, te pokušava da sumira neke od ključnih tema koje se tiču LGBT postojanja. Po prvi put u Bosni i Hercegovini, a i šire, nastaje jedna vrsta hrestomatije, zbornika u kojem se ključni termini predstavljaju u znatno obimnijem obliku nego što smo navikli na to. Autorice i autori iz Bosne i Hercegovine, ali i saradnici i saradnice iz Srbije i Hrvatske, njih dvadeset troje ukupno, dali su svoj doprinos radeći na 58 pojmova. Pokazali su usku vezu aktivizma, prava i potrebe za vidljivošću u svim oblastima, od umjetnosti i jezika, preko medicine i religije, pa sve do politike, književnosti i filozofije. Naravno, svjesni smo ograničenosti ovog zbornika, te on nikako nema namjeru da bude percipiran kao sveobuhvatan. Termini poput sporta, ekologije ili pogledi nekih prirodnih nauka na pitanja vezana za LGBT teme ostala su neobrađena. Nadamo se da će čitatelji_ce biti inspirisani ovim Pojmovnikom da sami tragaju za terminima/pojavama koje bi mogle biti obrađene u nekim budućim sličnim poduhvatima. Na kraju, zahvaljujemo se svim autoricama i autorima koji su dali veliki doprinos i bez čijeg rada danas ne bismo imali ovaj pregled LGBT kulture. Riječi zahvalnosti dugujemo i Danijeli Majostorović i Husi Oručević na ohrabrujućim predgovorima, Dalili Mirović na značajnom doprinosu u jezičkom ujednačavanju i uređivanju tekstova, Feđi Bobi- ću na zanimljivom dizajnerskom rješenju, te naravno Mireli Grünther Đečević i Ameli Sejmović iz Fondacije Heinrich Böll – Ured u Bosni i Hercegovini, koje su od samog početka podržale ovaj projekat. Drage_i čitateljice_i, nadamo se vašim komentarima i kritikama!

Prava i slobode LGBT osoba

Seksualna orijentacija i rodni identitet u pozitivnom pravu u Bosni i Hercegovini.

Author(s): Damir Banović / Language(s): Bosnian

Prva obuhvatnija analiza prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini rađena je 2006. godine kada je već postojao Zakon o ravnopravnosti spolova, te u određenim krivičnim zakonima seksualna orijentacija kao zabranjeni osnov diskriminacije. Prva studija sastojala se primarno od normativne analize, preporuka u pogledu izmjena, te problema u primjeni propisa. Od tog perioda desile su se bitne izmjene drugih propisa i usklađivanje sa Zakonom o ravnopravnosti spolova na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Godine 2009. donesen je Zakon o zabrani diskriminacije u kojem je potvrđena zabrana diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, te je po prvi put uvedan i rodni identitet (Zakon koristi drugačije određenje: spolno izražavanje). Također, pred policijskim i sudskim organima u Bosni i Hercegovini pojavili su se prvi slučajevi u kojima su se kao oštećeni pojavili pripadnici/ce LGBT populacije. Neki od njih su uspješno procesuirani, a neki su ostali u fazi istrage. Medijski najeksponiraniji je slučaj neuspješnog održavanja Queer festivala, te prije i neposredno prije održavanja Festivala slučaj govora mržnje u printanim medijima. Upravo iz gore navedenih razloga krenulo sa ka izradi nove studije uključivanjem do sada evidentiranih slučajeva diskriminacije, napada ili govora mržnje a kako bi se barem djelimično stekao uvid koliko su bosanskohercegovački pravni sistem i društvo spremni da adekvatno djeluju na iste. Analiza je također zamišljena da bude izvor osnovnih propisa o zaštiti prava LGBT populacije koji bi se koristio kroz treninge i edukacije kako pripadnika/ca populacije, tako i medija i policije. Obrazovanje pripadnika/ca LGBT populacije o njihovim pravima je jedan od koraka ka oživljavanju propisa o zabrani diskriminacije, odnosno, kako bi se krenulo ka prijavljivanju slučajeva diskriminacije i njihovog procesuiranja koje se u najvećem broju i ne dešava. Edukacija policije, ali i ostalih koji su uključeni u sistem zaštite ljudskih prava potrebna je iz razloga što postoji nedovoljno poznavanje propisa o zabrani diskriminacije, te je neophodno njihovo senzibiliziranje za potrebe LGBT populacije. U tom smislu, analizirani propisi i slučajevi dat će potrebnu osnovu za bazičnu edukaciju. Zbog ograničenog prostora, pravna analiza ne može obuhvatiti sve propise, već je dat primat osnovnim, sistemskim i najbitnim propisima, odnosno određenim njihovim aspektima. Većim su dijelom obrađivani materijalni, a samo djelimično procesni propisi (podnošenje apelacije pred Komisijom za ljudska prava, ostvarivanje prava pred Evropskim sudom za ljudska prava i podnošenje apelacija pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine). Prikaz pojedinih djelova analize dati su u daljem tekstu.

Više od etikete. O ženama koje vole žene

Author(s): Jasmina Čaušević,Aida Spahić,Merima Omeragić / Language(s): Bosnian

Zbog dvostruke diskriminacije – na osnovu roda i seksualne orijentacije – kojoj su žene koje vole žene u BiH svakodnevno izlo- žene, te zbog nedostatka njihove vidljivosti, odlučile smo potaknuti proizvodnju lezbejske literature i umjetnosti, kako bi LGBT zajednica, šira javnost, te organizacije civilnog društva, posebno one koje se bave pitanjima ljudskih prava, dobile priliku da shvate svu složenost ženskih neheteroseksualnih egzistencija. Publikacija koja je pred vama zamišljena je kao prostor koji ispisuju priče o ličnim iskustvima žena, kroz razne forme - intervjue, prozu, fotografije, poeziju itd. Također, ona predstavlja i početak uspostavljanja specifične ženske, lezbejske vidljivosti kroz stvaranje sopstvenog znanja. Prvobitni naslov publikacije bio je Lične i coming out priče lezbejki i biseksualnih žena u Bosni i Hercegovini, ali kroz rad na analizi sadržaja samih intervjua, uvidjele smo da raznolikosti i fluidnosti identiteta žena daleko nadilaze ova dvije kategorije, te smo zato naziv preimenovale u Više od etikete – o ženama koje vole žene. Ova publikacija sastoji se iz tri dijela. U prvom dijelu se daje teorijski uvod u seksualne i rodne identitete, kao i u coming out proces. Drugi dio čini obimna analiza sadržaja intervjua, koja je preglednosti radi podijeljena u tri cjeline - Identitet(i), Coming out i Svakodnevni život. U trećem dijelu se nalazi književno-teorijski osvrt Merime Omeragić na jednu priču Lamije Begagić, te autentične lične i coming out priče, poezija i fotografije žena koje vole žene iz BiH, od kojih je većina željela ostati anonimna, zbog čega su koristile pseudonime, te stoga nisu navedene u impresumu. Nadamo se da će ova publikacija doći do što većeg broja osoba kako bi im omogućila višeslojni uvid u životna iskustva, uspjehe i probleme sa kojima se susreću neheteroseksualne žene u svojim životima u BiH. Želimo se zahvaliti Jasmini Čaušević za rad na analizi, Aidi Spahić za metodološke smjernice, te za intervjuiranje žena, zajedno sa Sadžidom Hadžić iz Fondacije Cure. Veliki volonterski doprinos pružila je Edina Sprečaković radeći na transkripciji intervjua. Posebno se zahvaljujemo svim ženama koje su pristale da budu dio ove priče kroz svoje priče i umjetnost, i na kraju ističemo da bez podrške i razumijevanja fondacije Kvinna till Kvinna ova publikacija ne bi bila moguća. Ohrabrujemo vas da nam pošaljete svoje pohvale i kritike!