Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Content Type

Subjects

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access
  • Law, Constitution, Jurisprudence

We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.

Result 67801-67820 of 68833
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 3390
  • 3391
  • 3392
  • ...
  • 3440
  • 3441
  • 3442
  • Next
Sloboda medija i sloboda izražavanja

Sloboda medija i sloboda izražavanja

Author(s): Amer Džihana / Language(s): Bosnian

Sloboda izražavanja i sloboda medija predstavljaju značajne tekovine demokratskih društva. Postoji opravdana potreba da se ovi pojmovi u različitim situacijama povezuju jer je priroda društvene stvarnosti takva da zahtijeva posredovanje. Iz tog razloga pravo na slobodu izražavanja često je neostvarivo ako mu ne prethodi sloboda medija. Ipak, znak jednakosti između ove dvije slobode nije moguće staviti, jer su one ponekad suprotstavljene. S jedne strane, u razvijenim demokratskim društvima krupni kapital potpomognut neoliberalnom ideologijom nastoji preoteti medije i staviti ih u službu elitnih skupina. Na drugoj strani, u većini postkomunističkih tranzicijskih zemalja ‒ uključujući i Bosnu i Hercegovinu ‒ u kojima je još uvijek snažno naslijeđe izravne državne kontrole nad medijima, koncept slobode medija nije se nikada ni približno razvio do razine koja je predviđena normativnom teorijom. Umjesto u interesu javnosti, medijske elite djeluju u klijentelističkim savezima sa političkim i drugim interesnim skupinama, dok istovremeno razvijaju retoriku da svaki napad na njih predstavlja napad na slobodu riječi. Ako se vratim na primjer koji sam naveo na početku teksta, izgleda mi prilično ubjedljivo da je nagla zainteresiranost lokalnih vlasti za neplaćenim najamninama prevashodno uzrokovana političkim nesuglasicama sa vlasnikom NTV 101. U tom smislu, djelovanje općinskih vlasti samo je nastavak oprobane taktike kojom političke elite u BiH osiguravaju poslušnost medija ili kažnjavaju protivnike. Istovremeno, teško je povjerovati da izbacivanje NTV 101 iz općinskih prostorija koje nisu plaćali, predstavlja gušenje javne riječi. Televiziji nije izrečena zabrana rada i ona je mogla nastaviti emitirati program sa druge lokacije. U polariziranoj medijskoj sceni, kakva je bosanskohercegovačka, teško je iz sekundarnih izvora zaključiti da li su okupljeni građani koji su spriječili Kantonalnog inspektora da u prvom pokušaju zapečati prostorije NTV 101, zaista ustali protiv lokalnih vlasti koje nastoje ugušiti autentični lokalni medij, ili se radi o manipulaciji građanima, orkestriranom iz suprotnih političkih i interesnih tabora. Imajući u vidu bliske veze između vlasnika TV stanice i lokalnih vlasti iz prošlosti, a što je manifestirano i kroz dugogodišnje toleriranje neplaćanja najamnine, skloniji sam zaključiti da se ovdje prevashodno radi o međusobnom razračunavanju lokalnih moćnika sa vrlo malim implikacijama po opću slobodu izražavanja.

More...
Da li je pretres redakcijske prostorije neustavan? Slučaj portala Klix.ba

Da li je pretres redakcijske prostorije neustavan? Slučaj portala Klix.ba

Author(s): Edin Šarčević / Language(s): Bosnian

Poteškoće sa slučajem Klix.ba u pogledu kršenja osnovnih prava/sloboda započinju sa određivanjem područja zaštite. Čini se da slučaj govori u prilog zaštite putem osnovne slobode izražavanja mišljenja u formi slobode informisanja iz čl. II/3. h) Ustava BiH i člana 10 st. 1 EKLJP. Stvarno poručje zaštite je problematično s obzirom na razgraničenje slobode štampe od slobode informisanja, budući da za slobodu štampe važe nešto precizniji kriterijumi u pogledu zaštite novinarskih izvora. Kako se u slučaju Klix.ba radi o internet portalu i posredovanju informacija koje su od opšteg interesa, to se prema mome mišljenju slučaj mora podvesti pod povredu opšte slobode informisanja. Isto tako razgraničenje područja zaštite u odnosu na čl. 8 st. 1 EKLJP neće uvijek biti jednostavno zbog šireg pojma stana (doma) koji obuhvata i poslovne prostorije. Rješenje će se svaki put morati tražiti u elementima konkretnog slučaja koji ukazuju na tip djelatnosti i usku stvarnu ovisnost privatnosti sa obavljanjem djelatnosti i korištenjem prostora. U konstelaciji Klix.ba pretežni argumenti govore protiv proširenja pojma „dom“ na prostorije redakcije budući da su one korištene izvan svakog odnosa prema privatnosti kao poslovne prostorije jednog preduzeća. Sljedeća poteškoća slijedi iz pitanja da li je pretres radi otkrivanja počinioca krivičnog djela u opisanoj konstelaciji državno uplitanje u ovu slobodu. Strogo uzev, pretres ne sprečava Klix.ba ni da pribavlja ni da posreduje informacije. Međutim, on otkrivanjem informanata može u budućnosti biti spriječen da iznosi seriozne informacje za koje u javnosti postoji poseban interes i koje su inače od javnog interesa ali i od interesa za javnost. Zbog toga sam mišljenja da se mora potvrditi zadiranje ili uplitanje u ovo pravo, jer otkrivanje informanata i redakcijske tajne, zajedno sa oduzimanjem medija na kojima su zapamćeni podaci onemogućuje nosioca slobode informisanja da aktuelno i ubuduće, na najefektivniji način pribavlja i prenosi informacije. Problem opravdavanja državnog uplitanja u ovu slobodu je skopčan sa poteškoćama u pogledu ocjene da li je pretres legitimiran ciljevima iz čl. 10 st. 2 EKLJP i da li je ograničenje slobode informisanja srazmjerno cilju koji se želi postići (oktrivanju potencijalnog počinioca krivičnog djela). Iako se ni jedan od taksativnih ciljeva koji opravdavaju ograničenje ili uplitanje u osnovno pravo ne može primijeniti na legitimiranje pretresa u svrhu otkrivanja počinioca krivičnog djela, opravdaće ga nužnost u demokratskom društvu. Uplitanje ili ograničavanje osnovne slobode opravdava potreba države da održi na snazi krivičnopravni sistem. To je, po sebi, legitiman cilj s obzirom na nacionalni ustavni sistem i načelo vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH. Poteškoća u pogledu provjere srazmjernosti cilja koji se želi postići u odnosu na nedostatke koje pogađaju adresata konvencijske slobode sastoji se u uzimanju u obzir sadržaja sporne informacije zajedno sa ocjenom njenog značaja za javnost. U suštini, radi se o procjeni da li postoji izražen interes javnosti da se sazna sadržaj razgovora koji je predmet istrage i da li je on takvog značaja da može isključiti istragu o informantu kao eventualnom počiniocu krivičnog djela. Mišljenja sam da se u postojećoj konstelaciji prednost mora dati zaštiti slobode na informisanje zbog sadržaja razgovora koji je predmet informacije. S tim u vezi i zaključak da se iz prikazanog slučaja ne mogu izvesti poopćivi stavovi o redakcijskim pretresima i otkrivanju redakcijske tajne ili informanata. Svaki put će postojanje povrede sloboda zagarantiranih u čl. 10 EKLJP zavisiti od konkretne forme i od zaštićenog područja: povrede slobode štampe će se teže opravdavati od povreda slobode informisanja, ili otkrivanje informanata i redakcijske tajne u formi pretresa će se moći okvalificirati kao povreda slobode iz čl. 10 EKLJP, zavisno od ciljeva koji se pretresom žele postići. Prikazani slučaj, i to je jedini poopćivi stav, dokazuje da postoji akutna potreba razjašnjavanja pravnih pozicija u području zaštite redakcijske tajne.

More...
Zakonska zaštita novinarskih izvora

Zakonska zaštita novinarskih izvora

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian

Sa aspekta naše zemlje, te (ne)potpunih odredaba zakona na svim nivoima vlasti i iz različitih oblasti, postoji potreba da se prava i slobode novinara na fer i nepristrasno izvještavanje poštuju i da pritisci na njihov rad prestanu, uključujući i pritiske na odavanje izvora informacija. Stoga bi, kao polazna osnova za dalji rad i napredniju zaštitu: - u najkraćem mogućem vremenu trebalo pristupiti izradi izmjena i/ili dopuna postojećih zakona, radi uspostave što bolje zaštite slobode medija, sa posebnim osvrtom na prava novinara – naročito u pogledu zaštite izvora informacija; - pristupiti izradi i usvajanju zakona koji reguliraju status lica koja prijavljuju korupciju na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini; - staviti van snage konretne zakonske propise koji, na bilo koji način, ograničavaju prava i slobode novinara (ali i ostalih građana, bez obzira na zanimanje); - pristupiti ujednačavanju odredbi različitih zakona, u smislu zaštite prava novinara i novinarskih sloboda, a posebno sa aspekta zaštite izvora informacija; - jasno definirati zaštitu izvora u pogledu informacija za čije objavljivanje postoji „pretežniji javni interes“ (za ovo postoji osnova u presudama Evropskog suda za ljudska prava); - kada je to u funkciji zaštite javnosti i javnih, nacionalnih interesa jasno definirati sve izuzetke u smislu zaštite izvora informacija kako bi se uspostavila usaglašenosti sa EKLJP u pogledu izuzetaka koji moraju biti jasno i nedvosmisleno propisani, kako bi se omogućilo svim zainteresiranim stranama da predvide eventualne posljedice određene akcije; - istražiti i sankcionirati sve dosadašnje pokušaje i učinjene pritiske na novinare, te spriječiti sve buduće pokušaje da dođe do ograničavanja njihovih prava; - implementirati Zaključke usvojene na 3. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o obavezi Vijeća ministara BiH, posebno Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, da pripremi i dostavi na razmatranje Predstavničkom domu informaciju o pojavama pritisaka i zastrašivanja novinara; - osigurati da Vijeće ministara i druge nadležne institucije, najmanje dva puta godišnje dostavljaju informaciju o stanju i slobodi medija u Bosni i Hercegovini. U svim prethodnim poglavljima skrenuta je pažnja na najznačajnije dokumente koji uspostavljaju i štite pravo na slobodu izražavanja, govora, medija i zaštite novinarskih izvora informacija. Također, predstavljeni su i najznačajniji slučajevi vođeni pred Evropskim sudom za ljudska prava, koji predstavljaju jednako važan izvor prava i osiguravaju tumačenje odredbi najvažnijih međunarodnih dokumenata iz ove oblasti. No, svjedoci smo da se prava i slobode krše i to, najčešće, na vrlo grub način. Razlog je zaštite vladajućih stranaka ili lica koja na neki način vrše javnu vlast. Sloboda medija i sloboda izražavanja su osnovna ljudska prava i uživaju, odnosno moraju uživati, najveći stepen zaštite. Slobodni mediji su, kako je više puta i naglašeno, jedan od osnovnih stubova demokratije i svakog društva koje teži dostizanju najviših demokratskih vrijednosti, a slobodnih medija nema bez zaštite lica koja im osiguravaju pravovremene i istinite informacije i njihove informante. Rješenju se mora težiti u što potpunijoj zaštiti, kako kroz zakonodavstvo, tako i kroz praksu. Prethodni redovi su upravo i inspirirani takvom potrebom.

More...
Ustavni okvir i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH: Normativna projekcija bosanskohercegovačkog sekularizma

Ustavni okvir i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH: Normativna projekcija bosanskohercegovačkog sekularizma

Author(s): Nedim Begović / Language(s): Bosnian

S obzirom na značaj prava na slobodu vjere ili uvjerenja kao temeljnog ljudskog prava i potrebu da se osigura ravnopravnost svih građana BiH u pogledu zaštite i uživanja ovog prava, najvažniji pravni standardi koji uređuju položaj vjere u društvu uspostavljeni su na državnom nivou. Ustavni dokumenti BiH i njenih entiteta pružaju opće garancije vjerske slobode uz pozivanje na važnije međunarodne instrumente ljudskih prava ili njihovo izravno inkorporiranje. Ove opće garancije dalje su razrađene kroz Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica i sporazume kojima se pobliže uređuju odnosi između pojedinačnih vjerskih zajednica i države. Općenito, može se kazati da su odredbe o slobodi vjere i njenog manifestiranja usklađene sa normama međunarodnog prava, da su veoma široko postavljene i da omogućavaju i pojedincima i vjerskim kolektivitetima, tj. crkvama i vjerskim zajednicama, da slobodno postupaju i djeluju u skladu sa vjerskim načelima uz uvjet da se time ne krše pozitivni zakonski propisi. Prema važećim pravnim standardima u BiH je sa snazi saradnički ili hibridni model uređenja odnosa između države i vjere. Suština ovog modela može se izraziti dvama načelima: (a) institucionalna i funkcionalna odvojenost države i crkava/vjerskih zajednica i (b) saradnja države i crkava/vjerskih zajednica na područjima od zajedničkog interesa koja se reguliše zakonima i posebnim sporazumima. Nedostatak izričitih ustavnih odredbi o odvajanju države i vjere nadomješten je Zakonom o slobodi vjere koji propisuje da niti jedna vjera u BiH ne može biti proglašena državnom, niti jedna crkva ili vjerska zajednica ne može uživati povlašten status u odnosu na druge te da su crkve i vjerske zajednice neovisne i samostalne u svom organiziranju i djelovanju. Također, praksa Ustavnog suda BiH potvrdila je da je odvajanje vjere, s jedne strane, i države i njenog pravnog sistema, s druge strane, suštinsko obilježje njihovog odnosa te osporila preferencijalistički tretman kojeg je Ustav RS, prije amandmanskih izmjena, pružao Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Premda su država i crkve, odnosno vjerske zajednice suštinski odvojene, to ne isključuje mogućnost njihove saradnje na određenim poljima od zajedničkog interesa, kao što su odgoj i obrazovanje, kultura, socijalna zaštita, zdravstvo i dr. Takva saradnja pobliže se uređuje posebnim sporazumima, zakonima ili podzakonskim pravnim aktima. Dvije crkve, Katolička i Srpska pravoslavna, već su zaključile sporazume o saradnji sa državom, dok je Islamska zajednica na putu prema ostvarenju istog cilja. Da bi ispoštovala zakonske odredbe koje zabranjuju dodjeljivanje privilegovanog tretmana određenim crkvama ili vjerskim zajednicama, država je dužna u budućnosti omogućiti svim zainteresiranim vjerskim zajednicama da pristupe ugovornom reguliranju vlastitog položaja te vjerskih prava i sloboda svojih pripadnika.

More...
Prisilno zadržavanje i prisilni smještaj osoba sa duševnim smetnjama u zdravstvene ustanove - medicinski i pravni aspekti

Prisilno zadržavanje i prisilni smještaj osoba sa duševnim smetnjama u zdravstvene ustanove - medicinski i pravni aspekti

Author(s): Ervin Mujkić,Omer Ćemalović / Language(s): Bosnian

Involuntary hospitalization of persons with mental disorders is a complex medical and legal issue that opens up a range of ethical dilemmas. Society has a legitimate right to protect itself from those who threaten the social order, including those who do it due to illness. Therefore, involuntary hospitalization of persons with mental disorders is considered permissible and acceptable method of social protection and control over these people. Given that certain basic human rights are being significantly restricted in this way, it is necessary to ensure that the procedure for involuntary hospitalization takes place in a lawful manner. The authors of this paper point out the most important medical and legal aspects of involuntary hospitalization, indicate the ambiguities in the current regulations that lead to certain dilemmas in practice, and give proposals de lege ferenda.

More...
Kako funkcioniše institucija ombudsmana u Bosni i Hercegovini

Kako funkcioniše institucija ombudsmana u Bosni i Hercegovini

Author(s): Enesa Mrkaljević / Language(s): Bosnian

Instituition of Human Rights Ombudsman of Bosnia and Herzegovina (Ombudsman B&H) was established by Dayton Peace Agreement after which have been made some structural changes as Law on Human Rights Ombudsman was adopted. The Ombudsman reform was finalized in 2010, and entity Ombudsman institutions have ceased to operate. A unified and independent institution at the State level is of crucial importance for a domestic system to protect the human rights of every individual, to promote the rule of law, as well as to ensure proper conduct of public administration at all levels of BiH authorities. However, there are many weak points in functioning of Ombudsman B&H that have to be improved due to more effectiveness of the institutions. Establishment and strengthening of independency of Ombudsman B&H should be key task in the future. High professional and moral standards of ombudspersons and instituition's personnel should be improved. Also, implementation of the Ombudsman’s recommendations related to public authorities which have not been complied should be ensured in parliament, and civil society organization and media should be much more included in supervision process. Ombudsman B&H should be more involved in court proceeding as it granted by more laws. Furthermore, Ombudsman B&H is the „central instituition“ competant for protection from discrimination, according to Law on Prohibition of Discirimination and therefore should be far more involved in proceeding against discrimination. Also, sufficient financial resources needed to enable Ombudsman to carry out effectively all the tasks have to be considered by BiH authorities.

More...
Novo maloljetničko krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine

Novo maloljetničko krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine

Author(s): Rialda Ćorović / Language(s): Bosnian

Razvoj savremenog koncepta restorativne pravde smatra se jednim od najznačajnijih savremenih krivičnopravnih dostignuća. Restorativna pravda se može okarakterisati kao konstruktivan odgovor na kriminalitet u kome težište reakcije nije na kažnjavanju učinioca i odmazdi, već na naknadi štete i popravljanju odnosa narušenih krivičnim djelom. Restorativna pravda je pristup koji društveno neprihvatljiva ponašanja posmatra i na njih reaguje na fundamentalno drugačiji način u odnosu na tradicionalni retributivni krivičnopravni sistem reagovanja. Model restorativne pravde širom svijeta postojano zadobiva sve veći kredibilitet kao moćna alternativa tradicionalnim odgovorima na krivična djela. Počev od 1998. godine, izmjenama krivičnog zakonodavstva i u našem krivičnopravnom sistemu se počinju prepoznavati idejni uticaji modela restorativne pravde. To predstavlja pozitivan korak u procesu reforme krivičnopravnog sistema Bosne i Hercegovine i njegovog usklađivanja sa relevantnim međunarodnim standardima. Međutim, u našem krivičnopravnom sistemu restorativna pravda se posmatra, prije svega, kao oblik reagovanja na kriminalitet maloljetnika, i to onih koji su učinili lakše krivično djelo, dok je, bar za sada, zanemaren značaj reagovanja mehanizmima restorativnog karaktera u slučaju činjenja težih krivičnih djela od strane maloljetnika i u slučaju punoljetnih učinilaca krivičnih djela. Predmet ove analize je prikaz zastupljenosti elemenata restorativne pravde u novom maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. U tom smislu, ukazat ću na mjere koje predstavljaju alternative pokretanju krivičnog postupka prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela, odnosno skretanje (diverziju) sa istog, ali prije toga na međunarodne standarde koji predstavljaju uporište za njihovu primjenu. Uz to ću, također, sagledati i primjere dobre prakse korištenja modela restorativne pravde u uporednopravnim krivičnim sistemima, kao i implementaciju alternativnih mjera u krivičnopravnoj praksi Bosne i Hercegovine. U završnom dijelu analize dat ću određene preporuke koje bi, po mom mišljenju, trebalo što hitnije provesti.

More...
Analiza Nacrta Zakona o Sudovima BiH

Analiza Nacrta Zakona o Sudovima BiH

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian

Draft Law on Courts of B&H, created within the framework of the Structured Dialogue with the European Union on judiciary in B&H, is a piece of legislation significantly changing the current structure of the state judiciary in B&H. On the one hand it creates a new State level Court – The Higher Court of Bosnia and Herzegovina, which may seem as the first step to the creation of a future Supreme Court of B&H, so needed in the fragmented judicial system in B&H. However, upon a closer look at its provisions, the Draft Law deviates to a large extent from the initial idea of simply detaching the Appellate Division of the Court of B&H into a separate court, for reasons of its perceived lack of independence. The Draft Law encroaches considerably upon the competencies, composition, organization and way of functioning of the existing Court of B&H, which was far from the guiding principles expressed at the beginning of the Structured Dialogue in B&H, within which the Draft Law was created. All of this brings into question the purpose of this piece of legislation and the effects it might have on disempowering the State Judiciary in B&H and undermining overall efficiency and independence of State judicial institutions.

More...
Nacrt prijedloga Zakona o državljanstvu Republike Srpske i njegova usklađenost s Ustavom BiH i Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine

Nacrt prijedloga Zakona o državljanstvu Republike Srpske i njegova usklađenost s Ustavom BiH i Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine

Author(s): Frane Staničić / Language(s): Croatian

This paper analyzes the Law on Citizenship of RS and the Law was compared with the current Law on Citizenship of B&H. It was found, without any doubt, that the Law on Citizenship of RS includes certain deviations from the Law on Citizenship of B&H. Some of these deviations are probably a result of certain terminological differences, but some of them are a result of a clear and conscious deviation from the Law on Citizenship of B&H. Since the Law on Citizenship of B&H in the Art. 1 paragraph 2 provides that the law governing the matter of entity citizenship must be in accordance with its provisions, it is clear that all deviations mentioned and analyzed in this paper must be removed. Particularly interesting is direct opposition of the provision 4 of the Law on Citizenship of RS with Art. II, item 4 of the Constitution of B&H. The paper identifies certain disagreements with the Law on Citizenship of B&H. Those disagreements are assessed as positive and should be considered in the light of amendments to the Law on Citizenship of B&H. This applies particularly to the possibility of canceling the decision on revocation if the person who lost the citizenship of Bosnia and Herzegovina by revocation fails to acquire foreign citizenship. Law on citizenship of RS lacks in provisions on the system of supervision of the application of the law, so the text of the Law should be amended in this regard.

More...
Reguliranje državne pomoći u pravu Bosne i Hercegovine u kontekstu evropskih integracionih procesa

Reguliranje državne pomoći u pravu Bosne i Hercegovine u kontekstu evropskih integracionih procesa

Author(s): Emina Hasanagić / Language(s): Bosnian

In this paper the author analyzes the problems of state intervention in the B&H, with emphasis on state aid, in the context of the requirements that B&H must fulfill in order to become a member state of the European Union. The author points out the problems regarding the adoption of relevant legislation and the establishment of institutions in the area of state aid, and the consequences which are reflected in slowing the progress of B&H towards european integration processes. The author emphasizes the importance that legal regulation of state aid has in strengthening the economic functions of the state, which indirectly influences the social situation in B&H.

More...
(Ne)zakonitost imenovanja upravnih odbora javnih ustanova u Tuzlanskom kantonu

(Ne)zakonitost imenovanja upravnih odbora javnih ustanova u Tuzlanskom kantonu

Author(s): Ervin Mujkić / Language(s): Bosnian

The focus of this article is the appointment of board members of public institutions in the Tuzla Canton, with emphasis on certain controversial issues that arise in this process, for which could be said, quite reasonably, that they result in a violation of the law. First of them is the appointing of “temporary boards” or “temporary board members”, and the second is the issue of appointing candidates who do not meet the general criteria for appointment to the boards. The author of this analysis points out the illegal practice, indicates its negative effects, and draws attention to the attempt to establish a political and even party control over the resources of public institutions.

More...
Raspodjela ključnih funkcija vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine

Raspodjela ključnih funkcija vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine

Author(s): Amela Kadrić / Language(s): Bosnian

Nesumnjivo je da je pitanje distribucije ključnih funkcija na nivou Federacije vrlo složeno pitanje koje podrazumijeva puno više od obične podjele funkcija između predstavnika različitih naroda. Složenost ovog pitanja, a samim tim i potreba njegovog rješavanja, ne proizlazi samo iz opće potrebe da se ključne funkcije distribuiraju u skladu sa političkom voljom aktualne vlasti, koja se mijenja svake četiri godine, ili u skladu sa pripadnošću jedne funkcije konkretnom narodu, već iz niza pitanja nepolitičke prirode, od kojih je od izuzetnog značaja povjerenje građana u sve grane vlasti. Prilikom distribucije ključnih funkcija, osim konstitutivnosti nosilaca ključnih funkcija, mora se uzeti u obzir koliko kvalitetno će osobe koje predstavljaju ključne funkcije raditi svoj posao. Prilikom podjele ključnih funkcija potrebno je voditi računa o odredbama Ustava FBiH i odredbama zakona koji predviđaju posebne uvjete za pojedine od ovih funkcija. Ukoliko odredbe Ustava i zakona nisu kompatibilne, to je znak da je vrijeme za promjene njihovih odredbi. U aktuelnoj situaciji važno je da se na osnovu uvjeta koji su postavljeni za distribuciju ključnih funkcija dobije maksimum koji će doprinijeti poštivanju prava svih konstitutivnih naroda i ostalih. Međutim, jako je važno da nosioci ključnih funkcija budu također i profesionalci, stručnjaci, koji će kvalitetno obavljati posao. Distribucija ključnih funkcija ne bi smjela više pogodovati političkim, od zahtjeva efikasnosti, stručnosti i kvalitete. Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa trebali bi imati prednost pred političkom voljom zakonodavne i izvršne vlasti, posebno ako se ima na umu da se pravosuđe u našoj zemlji skoro svakodnevno bori s pokušajima utjecaja na njegovu nezavisnost. Zbog toga predložena rješenja mogu biti dobra polazna osnova za razmišljanje o mogućim izmjenama zakona i Ustava i pravcima prema kojima bi te izmjene mogle ići.

More...
Anonimizacija ili cenzura sudskih odluka? Problemi s Pravilnikom Suda BiH

Anonimizacija ili cenzura sudskih odluka? Problemi s Pravilnikom Suda BiH

Author(s): Sevima Sali-Terzić / Language(s): Bosnian

The enactment of the “Regulation on Access to information under the control of the Court of BiH and Cooperation With the Community” raised serious concerns in both media and legal community who consider that the Regulation introduces a sort of censorship in access to information, in particular in relation to criminal proceedings on war crimes, organized crime and corruption cases and neglects the high public interest to be duly and timely informed on these cases. The analysis shows that the Regulation does not annul the public character of the trial and the pronouncement of the judgment. However, it lacks sufficient clarity in order to avoid misinterpretation of the rules on anonymization of audio-visual and other „informative material“ that Court of BiH provides to media and general public in relation to the ongoing cases and in order to preserve the right of public to be informed as well as the right of a private person to have his/her personal data protected in an appropriate manner. In this regard, the Regulation should be revised in a way to put more emphasis on the need of „public interest test“ in relation to all information related to the ongoing trials on war crimes, organized crime and corruption cases, that are of particular importance to the general public in BiH. Also, the rules on anonymization of judgments should be revised in order to be harmonized with the Law on Prohibition of Discrimination that provides for publicity of the written judgment always when the Court establishes discrimination, but also in order to regulate exemptions from the anonymization of judgments in war crime, organized crime and corruption cases.

More...
Državna pomoć: izazovi transpozicije političkog i pravnog okvira EU u Bosni i Hercegovini

Državna pomoć: izazovi transpozicije političkog i pravnog okvira EU u Bosni i Hercegovini

Author(s): Davor Vuletić / Language(s): Croatian

Nesumnjivo je da EU koncept reguliranja državne pomoći postavlja pitanje vječite potrage za balansom između izvršavanja najtradicionalnijih finansijskih funkcija vlade i sve više obavezujućih pravila EU vezanih za razvoj i jačanje jedinstvenog tržišta. Ovakav pristup EU podržavaju suštinski ciljevi ugovora i ono što se percipira kao rastuća potreba za prevencijom narušavanja konkurencije i trgovine među državama članicama. Nadalje, nedostatak zajedničke industrijske politike ili konsenzusa o direktnoj poreskoj politici u EU kreirala je prepreku za punu primjenu pravila konkurencije i opasnosti od ozbiljnih prekograničnih efekata. Iako su pravila o državnoj pomoći iz Ugovora o osnivanju EZ nastala kao kompromis, postigla su uticaj na naconalne politike koje se nisu mogle predvidjeti. Problem delikatnog balansiranja između Komisije i država članica po pitanju državne pomoći i suvereniteta u ekonomskoj politici je vidljiv iz porasta slučajeva iz oblasti državne pomoći, žalbi pred Europskim sudom, te obima ne prijavljenih slučajeva državne pomoći i problema povrata nelegalne državne pomoći. Proces stabilizacije i pridruživanja zahtjeva od potencijalnih kandidata i država kandidata da primjene EU pravila, prakse i pristupe znatno prije formalnog članstva u EU. Pravila državne pomoći su rezultat decenijama dugog iskustva u rješavanju problema balansa između ekonomskog suvereniteta država članica i potrebe da se zaštiti konkurencija i trgovina na zajedničkom tržištu. Međunarodne obaveze za Bosnu i Hercegovinu u ovoj oblasti proizilaze iz Privremenog sporazuma, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, Sporazuma CEFTA 2006, Sporazuma o energetskoj zajednici jugoistočne Europe, a u budućnosti i pravila Svjetske trgovinske organizacije. Ustavni osnov za donošenje Zakona o državnim pomoćima sadržan je u članu IV.4. Ustava Bosne i Hercegovine koji utvđuje ovlaštenja Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovinine za donošenje zakona u svojoj nadležnosti. Ustavni osnov za nadležnost Bosne i Hercegovine je u članu III. 1. b) Ustava BiH jer je tematika zakona usmjerena na regulisanje sistema koji treba spriječiti narušavnje konkurencije i vanjske trgovine između BiH i drugih zemalja. Nadalje, značajna uloga i obaveza entitetskih vlasti u omogućavnju uspostave sistema državne pomoći ima ustavni temelj u članu III.2. b) Ustava BiH koji utvrđuje da će svaki entitet pružiti svu potrebnu pomoć vlastima Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze. Ustav BiH vanjsku trgovinu navodi izričito kao nadležnost Države BiH. Stoga svaki metod pravnog tumačenja, bilo jezički, logički, sistemski, historijski ili ciljni dolazi do identičnog zaključka: Zakon o državnoj pomoći mora biti donesen na nivou BiH, a samostalni državni organ mora biti formiran na nivou BiH. Konačno uspostava sistema državne pomoći unijet će mnoge nove elemente u pravni sistem BiH, poput doktrine učinka a posebnmo direktnog dejstva pravnih propisa EU. Ključni element za shvatanje promjena u pristupu ovoj materiji je zahtjev iz stava 2 člana 36 Privremenog sporazuma. Naime, svaka praksa suprotna ovom članu 36 (71) ocjenjivat će se na osnovu kriterija koji proizilaze iz primjene konkurencijskih pravila važećih u Zajednici, posebno čl. 81., 82., 86. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice. To će zahtjevati i jedan dugotrajan proces obuke ljudi koji će ova pravila primjenivati kako u državnoj administraciji tako i u poslovnim subjektima ali i u akademskoj zajednici.

More...
BiH pred Europskim sudom za ljudska prava

BiH pred Europskim sudom za ljudska prava

Author(s): Monika Mijić / Language(s): Croatian

Since ratification of the European Convention on Human Rights on 12 July 2002, the respect of human rights in Bosnia and Herzegovina has been a subject of control by the European Court of Human Rights. The Court delivered 16 judgments against Bosnia and Herzegovina so far and in 15 judgments it found violation of Convention rights. Most of these judgments reveal structural problems in domestic legal order: a situation in which the established violation concerns not only individual applicant but also a number of other persons in similar situation. These judgments impose on BiH dual legal obligations: 1) to undertake, subject to the Committee of Ministers' supervision, general measures to prevent new, similar violations and, if appropriate, individual measures to end the established violation; and 2) to pay applicants the sums awarded by way of just satisfaction. The author analyzes the most significant Court’s judgments delivered against BiH and their impact to BiH’s legal system in terms of legal obligations concerning the implementation of these judgments, as well as measures taken so far by domestic institutions.

More...
Usvajanje budžeta Republike Srpske za 2011. i Zakona o izvršenju budžeta Republike
Srpske za 2011.: pitanje ustavnosti

Usvajanje budžeta Republike Srpske za 2011. i Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2011.: pitanje ustavnosti

Author(s): Aida Hunček-Pita / Language(s): Bosnian

Davanjem svoje saglasnosti na formiranje Uprave za indirektno oporezivanje kao i usvajanje Zakona o Fiskalnom vijeću, Republika Srpska (kao uostalom i Federacija BiH) je svoje nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja, a u okviru sistema porezne politike kao i makroekonomsku politiku prenijela na državu. Ako se analizira postupak usvajanja budžeta Republike Srpske za 2011. i Zakona o izvršenju budžeta od strane Narodne skupštine Republike Srpske, uočava se da su, i Vlada RS-a i Narodna skupština RS-a, ignorisali odredbe Zakona o Fiskalnom vijeću BiH koji je decidan u regulisanju pitanja procedure usvajanja budžeta na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, pa tako i budžeta Republike Srpske. Zbog toga je očigledno da su vlasti u Republici Srpskoj usvojile svoj budžet mimo odredaba koje propisuje Zakon o Fiskalnom vijeću, umjesto da su usvojili odluku o privremenom finansiranju dok se ne postigne sporazum o Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika Bosne i Hercegovine. Ovdje bi trebalo naglasiti da je ovim postupkom vlasti u Republici Srpskoj, koja nije postupila po proceduru iz čl. 12 Zakona o Fiskalnom vijeću BiH, de facto Republika Srpska preuzela ovlaštenja koja je članom III st. 5 tačka a, Ustava BiH, prenijela na BiH. S obzirom da je Ustav BiH, u čl. III st. 3 tačka b, da će se entiteti pridržavati Ustava, zatim u čl.III st.5 tačka a, da će Bosna i Hercegovina preuzeti one nadležnosti u stvarima u kojima se postigne saglasnost entiteta, te da se mogu uspostaviti dodatne institucije koje bi bile potrebne za vršenje tih nadležnosti, postupak vlasti u Republici Srpskoj jasno potvrđuje činjenicu da Republika Srpska jeste prekršila ne samo Zakon o Fiskalnom vijeću BiH nego i odredbe samog Ustava činjenicom da je propustila da postupi po uputama Fiskalnog vijeća, odnosno prema čl. 12 Zakona o Fiskalnom vijeću u slučaju nepostizanja dogovora o Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika. Ako bliže pogledamo naprijed spomenutu odluku Ustavnog suda, U 14/04, te usporedimo činjenice u tužbi, Sud bi se, prilikom odlučivanja u ocjeni ustavnosti spornog zakona, mogao pozvati na ovu odluku. Naime, u predmetu Ustavnog suda U 14/04 podnosioci zahtjeva su tražili da se ocijeni ustavnost zakona koje je usvojila Federacija Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja po osnovu kojeg je uspostavila Upravu za indirektno oporezivanje sa Upravnim odborom, koji se sastoji od ministara finansija Bosne i Hercegovine i entiteta, kao i tri eksperta. Ovom odboru je dato ovlaštenje za davanje prethodnog odobrenja za proglašenje državne ili entitetske legislative ili legislative Distrikta Brčko o indirektnom oporezivanju ili o njenoj izmjeni. Jednostavnije rečeno, entiteti su zadržali nadležnost da usvajaju legislativu u području indirektnog oporezivanja, ali je ta nadležnost uslovljena prenošenjem prava na tijelo Bosne i Hercegovine koje daje odobrenje na to. U navedenom slučaju Ustavnog suda BiH pobijani zakon je predstavljao izmjene postojeće legislative Federacije BiH koja je regulisala fiskalnu oblast indirektnog oporezivanja. Uzimajući u obzir da dozvola Odbora nije ni tražena ni dobivena, podnosioci zahtjeva su tvrdili da je zakon koji je usvojila Federacija BiH neustavan. U svojoj odluci Ustavni sud BiH je smatrao da je propust Parlamenta Federacije BiH da dobije saglasnost Odbora vodio ka povredi čl. III st. 3 tačka b, i čl III st. 5 tačka a, Ustava BiH.51 Trenutno se može očekivati da prvi zadatak koji bi trebali odraditi u Parlamentu bude usvajanje budžeta za 2011.52 Vijeće ministara je pripremilo i usvojilo nacrt budžeta za 2011. koji je u visini prošlogodišnjeg budžeta.53 Razlog tome je i zakonska odredba54 koja propisuje da u slučaju da se ne postigne sporazum u zakonom predviđenom roku, vlade svojim parlamentima, odnosno skupštini, predlažu budžet na visini prošlogodišnjih budžeta. Što se tiče Republike Srpske i njihovog budžeta održaće se status quo zato što je usvojen budžet na prošlogodišnjem nivou. Znači neće se moći ni izreći sankcija propisana čl. 12 st. 3 Zakona o Fiskalnom vijeću Bosne i Hercegovine, jer Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske propisuje privremeno finansiranje za prvih šest mjeseci (januar-juni), a ne kao na državnom nivou i u Federaciji Bosne i Hercegovine gdje je propisano privremeno finansiranje tri mjeseca. Sve i da Narodna skupština Republike Srpske poništi sporni Zakon i Odluku, te retroaktivno donese odluku o privremenom finansiranju, moralo bi se do kraja juna donijeti budžet za 2011. u visini prošlogodišnjeg budžeta, koji de facto već postoji. Ovdje se s razlogom može očekivati otvaranje nekih novih problema: problem rada Fiskalnog vijeća BiH i nepostizanje sporazuma prema odredbama Zakona o Fiskalnom vijeću, a samo Vijeće nije reagiralo uputama o privremenom finansiranju, a ni sankcijama. Drugi problem je rješavanje situacija u trenucima krize vlasti. Pozitivni zakoni BiH morali bi ugraditi i mehanizme kojima bi se regulisale situacije kada država zapadne u političku krizu izazvanu neformiranjem vlasti, krizu koja je odgovorna za donošenje budžeta. Podsjetimo da je donošenje budžeta kasnilo zbog krize vlasti nakon općih izbora održanih u oktobru 2010. Zakon o finansiranju institucija BiH propisuje da neusvajanje budžeta prema budžetskom kalendaru vodi donošenju odluke o privremenom finansiranju.55 Privremeno finansiranje ima za cilj obavljanje aktivnosti zakonski utvrđenih budžetskih korisnika i izvršavanja tromjesečnom prosjeku za prethodnu fiskalnu godinu. U tom periodu ne mogu se započeti nove ili proširene programe i aktivnosti. Izuzeće se odnosi samo na otplatu javnog unutrašnjeg i vanjskog duga koji se plaća s dospijećem obaveza. Sljedeći problem, a možda i najbitniji, koji se otvara nakon ovakvih ponašanja entiteta, bi mogao da bude nepostojanje mehanizama kojima bi se regulisala „poslušnost“ entiteta, te efikasnije sprovođenje državnih zakona kako bi se ojačala država i osigurala vladavina prava.

More...
Neposredni izbori načelnika opština u BiH

Neposredni izbori načelnika opština u BiH

Author(s): Maida Behrem-Stojanov / Language(s): Bosnian

Accepting the concept of local selfgovernment determined by the European Charter of local selfgovernment, which B&H ratified, is an important part of the EU integration process. The reform of the local self-government is an ongoing process which will have to give answers to many questions and problems with regard to the relations between mayors and municipal councils. Since the politics play the most important role in most fields of life in B&H, including the ones that in most European countries belong originally to the local authority, direct election of mayors is a positive step. It gives control to the citizens, who are closest to the mayors, and who are enabled now to elect the mayor amongs their neighbors, colleagues, friends etc. On the other hand, the two legitimacy, that both, the municipal councils and the mayors derive from the people, are often in conflict, which stands in a way for normal municipality/city functioning. Their responsibilities and authorities should therefore be very clarified as well as the usage of the mayor’s recall procedure, in order to increase the responsibility on both sides.

More...
Narod odlučuje – direktna demokratija u Njemačkoj: pregled kao razmišljanje za Bosnu i Hercegovinu

Narod odlučuje – direktna demokratija u Njemačkoj: pregled kao razmišljanje za Bosnu i Hercegovinu

Author(s): Manfred Dauster / Language(s): Bosnian

U Bosni i Hercegovini donošenje političkih odluka od strane naroda zapravo nikada nije istinski ni bilo tematizirano. Narodna inicijativa ili referendum nikada se nisu niti spominjali, barem ne tako da je to mogao percipirati i neki međunarodni promatrač. Ali to se očito promijenilo. Politički vrh Republike Srpske od 2006. godine uživa u tome da crta scenario političke borbe, u kojem narod treba biti pozvan da odlučuje kao demokratska instanca. Dok se ranije govorilo o plebiscitima za sticanje neovisnosti srpske administrativne jedinice od države Bosne i Hercegovine, pa kako god ta neovisnost bila oblikovana, 2011. godine meta su državne institucije, za koje se na drugim mjestima ne bi nikada ni pomislilo da bi mogle biti predmetom političkih pitanja postavljenih biračima. U posljednje vrijeme naime radi se o Sudu BiH i pridruženom mu Tužilaštvu. Ove institucije izazivaju nezadovoljstvo srpskih entitet-političara, te bi njihovu sudbinu trebalo predati u ruke srpskih birača. O ovoj čudnovatoj situaciji bit će riječi kasnije u tekstu, u poglavlju III. Bez obzira kakav čovjek imao stav o direktnoj demokratiji, u svakom se slučaju preporučuje instrumente direktne demokratije upotrebljavati krajnje oprezno i promišljeno. Ukoliko se to ne učini, a plebiscit degenerira u sredstvo dnevnopolitičke borbe, taj instrument se može vratiti kao bumerang onom ko ga upotrebljava. Dobar primjer za to je Drugo francusko carstvo. Napoleon III, koji je vladao na autoritarno-cezaristički način , je svaki put kada bi izgubio podršku u parlamentu ili kada mu se činilo da ju je izgubio, izlaz tražio tražeći mišljenje birača. Dobitni poeni koje je Napoleon III uspio izvojevati na plebiscitima, učinili su da on zaboravi kakvo je stanje po pitanju prihvaćanja njegove politike općenito. Tako je bio dovoljan samo još jedan poticaj izvana – a u slučaju Napoleona III taj poticaj je bio u vidu njemačko-francuskog rata 1870/1871 - kako bi se iznutra nagrizani autoritarni sistem „Second Empire“ srušio kao kula od karata. Plebisciti mogu biti kao otrov: oni mogu izazvati ovisnost i učiniti slijepim za stvarni život. Situacija u Republici Srpskoj, koja pokazuje autoritarne crte, ima nešto od opisanog. Ako u jednoj zemlji, koja se kao Bosna i Hercegovina nalazi u prelomnoj situaciji i u ustavnopravnom smislu, svirači političkih orgulja zasviraju u registar plebiscita, muzika koja se na taj način proizvede ne mora biti prijatnih tonova. Stoga se isplati tj. dobro bi bilo baciti pogled na ustavnopravne partiture drugih ustavnih sistema. Od njih se može naučiti ponešto o postupanju sa instrumentima neposredne demokratije, mogu se objektivizirati diskusije unutar Bosne i Hercegovine, te postaviti pitanje da li su primijenjeni postupci primjereni. Zato ćemo pobliže osvijetliti direktnu demokratiju u državnoj zajednici Savezne Republike Njemačke. Unaprijed možemo ustvrditi da Njemačka nije pogodno tlo za projekte „na horuk“. Niko u Njemačkoj neće birače pozvati na birališta zbog dnevnopolitičkih diskusija. Također, unaprijed već možemo reći da u Njemačkoj plebisciti nisu polje u kojem su aktivni populisti i demagozi. Ovaj tekst pružit će historijski pregled ustavnopravnog razvoja čiji je rezultat aktuelno stanje (Glavni dio, I). Nakon toga, bit će predstavljena aktuelna ustavnopravna situacija. (Glavni dio, II). Lokalne građanske inicijative / Bürgerbegehren, koje na razini gradova i općina predviđa komunalno ustrojstvo njemačkih zemalja, ovdje neće biti predstavljene, iako su se pokazale dobrima u procesima tvorbe volje na lokalnoj razini. Njihovim predstavljanjem otišli bismo predaleko i prekoračili zadati okvir pukog pregleda stanja. I regulativa iz običnih (pokrajinskih) zakona koja se odnosi na postupke za referendum i narodno izjašnjavanje bit će predstavljena samo u obimu u kojem je to neophodno za bolje razumijevanje. Pri tom će egzemplarno biti prikazane samo neke norme saveznih zemalja. I ovdje je to uslovljeno prostorom koji nam stoji na raspolaganju. U posljednjem poglavlju (Glavni dio III, kao i Završne napomene) će iz perspektive inostranog promatrača biti predstavljena ustavnopravna situacija u Bosni i Hercegovini, tj. bit će propitano koji sadržaji u kojim postupcima mogu biti stavljeni na odlučivanje biračima.

More...
Osvrt na Preporuke za izmjenu Ustava Federacije BiH u odnosu na Poglavlje C (Sudska vlast Federacije) Ustava Federacije BiH

Osvrt na Preporuke za izmjenu Ustava Federacije BiH u odnosu na Poglavlje C (Sudska vlast Federacije) Ustava Federacije BiH

Author(s): Aleksandra Martinović / Language(s): Bosnian

Kreiranje po svemu novog ustava je zahtjevan i težak posao, te svaki napor, a posebno napor Ekspertne grupe treba podržati. Preporuke mogu biti usmjeravajuće, bez obzira što su po mom sudu u ovom dijelu uglavnom uopšteno formulisane. Stoga se ne mogu oteti utisku da je Ekspertna grupa radila pod određenim vremenskim rokovima i zahtjevima hitnosti. Ne čudi što se neke ponuđene smjernice i kada bi bile usvojene, gotovo ne mogu pretočiti u ustavnu normu. U tom smislu govori i činjenica da je od Nacrta preporuka do sačinjavanja konačnog teksta koji je odmah predat u parlamentarnu proceduru proteklo manje od mjesec dana. To je dobrim dijelom uzrokovalo da se ni u okvirima stručne javnosti nisu mogli detaljnije sagledati i analizirati ovi prijedlozi, te da u konačnici nisu mogli pravovremeno biti stavljeni na raspolaganje kako bi bili od pomoći Ekspertnoj grupi. Za očekivati je da će Preporuke predstavljati predmet budućeg rada i stručne javnosti i da će ona imati adekvatno vrijeme za pripremu cjelovitog ustavnog teksta. Ne zaboravimo, Ustav se ne bi ni smio često mijenjati, jer to govori o kvalitetu ustavnog teksta. Građani Federacije su svjedoci preko sto amandmanskih intervencija u Ustav Federacije BiH. One su uslijedile radi poboljšanja ustavnog teksta i zbog bitnih promjena društvenih i političkopravnih okolnosti. Vjerujem da je sazrelo vrijeme da se pozabavimo ustavnim tekstom koji neće zahtijevati česte intervencije, te koji će moći proći test budućeg vremena u kojem nas očekuju toliko željene evropske integracije.

More...
Bosanskohercegovačka politička kriza i promjena ustava Federacije BiH

Bosanskohercegovačka politička kriza i promjena ustava Federacije BiH

Author(s): Enver Kazaz / Language(s): Bosnian

Bosna i Hercegovina od Daytonskog sporazuma iz 1995. godine do danas traje u stanju nezavršenog rata koji je sa vojnog prebačen u političko polje. Dayton je otud kraj jednog oblika rata, vojnog, i početak drugog, političkog, a zemlja je uprkos tome, tvrdi većina onih koji na različite načine analiziraju društvene procese, sve do 2006. godine i pada Aprilskog paketa ustavnih promjena sporo napredovala pripremajući svoj sistem za prihvaćanje standarda i pravnih normi Evropske unije.1 Od tada pa do danas ona stagnira i nazaduje u procesu približavanja EU, ali i u svim drugim aspektima, ekonomskom, privrednom, kulturnom itd. Pad Aprilskog paketa razotkrio je suštinu Daytonskog sporazuma, koji je BiH definirao nedovršivom državom i zemljom u čiji je mirovni sporazum ugrađen ustav koji vojno osvojene teritorije tretira kao nacionalne države u nastajanju, bez obzira na njihov administrativni položaj u tom ustavu. Daytonski sporazum stoga postoji kao politički paradoks – zaustavljajući vojni rat on je otvorio onaj politički koji ne dozvoljava da se u podijeljenom bosanskohercegovačkom društvu uspostavi konačan mir.

More...
Result 67801-67820 of 68833
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 3390
  • 3391
  • 3392
  • ...
  • 3440
  • 3441
  • 3442
  • Next

About

CEEOL is a leading provider of academic eJournals, eBooks and Grey Literature documents in Humanities and Social Sciences from and about Central, East and Southeast Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, researchers, publishers, and librarians. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. CEEOL supports publishers to reach new audiences and disseminate the scientific achievements to a broad readership worldwide. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account.

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 102056
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2025 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use | Accessibility
ver2.0.428
Toggle Accessibility Mode

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.

Institutional Login