Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Filters

Content Type

Keywords (948)

  • Public law (252)
  • constitution (192)
  • BiH (122)
  • Constitutional Court (101)
  • legislation (64)
  • Republic of Croatia (55)
  • Republic of Serbia (52)
  • evaluation (45)
  • human rights (39)
  • judiciary (39)
  • BiH (34)
  • RS (26)
  • legal framework (20)
  • EU legislation (19)
  • FBiH (19)
  • verdict (17)
  • EU (16)
  • criminal law (16)
  • amendment (14)
  • history (14)
  • judges (14)
  • public law (13)
  • government (12)
  • politics (12)
  • reform (12)
  • European court for human rights (11)
  • constitutionality (11)
  • jurisdiction (11)
  • ZUP (10)
  • discrimination (9)
  • region (9)
  • ECHR (8)
  • EU accession (8)
  • Law on Public Procurement (8)
  • draft law (8)
  • entities (8)
  • international law (8)
  • media (8)
  • Croatia (7)
  • Montenegro (7)
  • education (7)
  • transparency (7)
  • Serbia (7)
  • Administrative Court (6)
  • COVID-19 (6)
  • Mostar (6)
  • VSTV (6)
  • ZJN (6)
  • administrative dispute (6)
  • parliament (6)
  • review (6)
  • ESLJP (5)
  • Serbia (5)
  • application (5)
  • criterion (5)
  • information access (5)
  • law (5)
  • practices (5)
  • procedure (5)
  • prosecutors (5)
  • selection (5)
  • state property (5)
  • Constitutional court (4)
  • HJPC (4)
  • Law on Administrative Procedure (4)
  • Yugoslavia (4)
  • ZUS (4)
  • asylum (4)
  • changes (4)
  • corruption (4)
  • court (4)
  • economy (4)
  • ethnicity (4)
  • freedom of expression (4)
  • institutions (4)
  • mayor (4)
  • penal policy (4)
  • proposal (4)
  • public administration (4)
  • referendum (4)
  • More...

Subjects (79)

  • Public Law (319)
  • Law, Constitution, Jurisprudence (294)
  • Constitutional Law (209)
  • Evaluation research (135)
  • EU-Legislation (55)
  • Human Rights and Humanitarian Law (51)
  • Criminal Law (34)
  • Government/Political systems (34)
  • Law on Economics (34)
  • Politics (24)
  • Present Times (2010 - today) (20)
  • Policy, planning, forecast and speculation (19)
  • International Law (18)
  • Governance (17)
  • Electoral systems (17)
  • Corruption - Transparency - Anti-Corruption (16)
  • Family and social welfare (15)
  • Transformation Period (1990 - 2010) (15)
  • Geography, Regional studies (14)
  • Health and medicine and law (14)
  • Public Administration (13)
  • EU-Approach / EU-Accession / EU-Development (13)
  • Fiscal Politics / Budgeting (13)
  • Education (10)
  • History (9)
  • Media studies (9)
  • Politics and law (9)
  • Higher Education (9)
  • Labor relations (8)
  • State/Government and Education (8)
  • Civil Law (7)
  • International relations/trade (7)
  • Court case (7)
  • Security and defense (6)
  • Ethnic Minorities Studies (6)
  • Penal Policy (6)
  • Economy (5)
  • Energy and Environmental Studies (5)
  • Communication studies (5)
  • Recent History (1900 till today) (5)
  • Studies in violence and power (5)
  • Gender Studies (4)
  • Inter-Ethnic Relations (4)
  • Museology & Heritage Studies (3)
  • Criminology (3)
  • Sports Studies (3)
  • Human Resources in Economy (3)
  • ICT Information and Communications Technologies (3)
  • Sociology of Law (3)
  • Supranational / Global Economy (2)
  • Political Philosophy (2)
  • Theology and Religion (2)
  • Military policy (2)
  • Welfare systems (2)
  • Cultural Anthropology / Ethnology (2)
  • Migration Studies (2)
  • Socio-Economic Research (2)
  • Identity of Collectives (2)
  • Christian Theology and Religion (1)
  • Language studies (1)
  • National Economy (1)
  • Business Economy / Management (1)
  • Visual Arts (1)
  • Ethics / Practical Philosophy (1)
  • Civil Society (1)
  • Islam studies (1)
  • Economic policy (1)
  • Political economy (1)
  • Politics and religion (1)
  • Methodology and research technology (1)
  • Social differentiation (1)
  • Demography and human biology (1)
  • History of Communism (1)
  • Film / Cinema / Cinematography (1)
  • Sociology of Politics (1)
  • Sociology of Religion (1)
  • Geopolitics (1)
  • Politics of History/Memory (1)
  • Wars in Jugoslavia (1)
  • More...

Authors (192)

  • Edin Šarčević (12)
  • Nurko Pobrić (10)
  • Author Not Specified (9)
  • Demirel Delić (9)
  • Alen Rajko (9)
  • Ena Gotovuša (7)
  • Branko Perić (6)
  • Harun Išerić (6)
  • Gordana Krstić (6)
  • Ervin Mujkić (6)
  • Aida Hunček-Pita (6)
  • Vladimir Mikić (5)
  • Nataša Novaković (5)
  • Amra Ohranović (5)
  • Sevima Sali-Terzić (4)
  • Milica Adamović (4)
  • Smilja Spasojević (4)
  • Frane Staničić (4)
  • Nenad Veličković (3)
  • Sreten M. Jugović (3)
  • Tarik Haverić (3)
  • Bojana Todorović (3)
  • Marko Turudić (3)
  • Enesa Mrkaljević (3)
  • Jasmin Muratagić (3)
  • Rifat Zlomužica (3)
  • Amela Kadrić (3)
  • Lejla Ramić (3)
  • Petar Mrkonjić (3)
  • Ana Stevanović (2)
  • Dragana Z. Kolarić (2)
  • Davor Trlin (2)
  • Emir Mehmedović (2)
  • Ivan Šarčević (2)
  • Zlatan Meškić (2)
  • Nedim Kulenović (2)
  • Bedrudin Nurikić (2)
  • Ivan Šprajc (2)
  • Mihovil Rismondo (2)
  • Nikola Pantelić (2)
  • Tamara Bogdanović (2)
  • Antun Žagar (2)
  • Višnja Ljubičić (2)
  • Davor Derenčinović (2)
  • Merima Mujanović (2)
  • Mihajlo A. Vučić (2)
  • Đorđe Marković (2)
  • Mahir Muharemović (2)
  • Danilo Ćupić (2)
  • Nives Kopajtich-Škrlec (2)
  • Manfred Dauster (2)
  • Mirza Korajlić (2)
  • Igor Popović (2)
  • Samir Sabljica (2)
  • Desanka Sarvan (2)
  • Predrag Krsmanović (2)
  • Jasna Barberić (2)
  • Lazar Lazović (2)
  • Samir Mušović (2)
  • Mirza H. Omerović (2)
  • Igor Vidačak (1)
  • Dejan Dabić (1)
  • Zlatan Begić (1)
  • Darko Simović (1)
  • Sabine Willenberg (1)
  • Davor Vuletić (1)
  • Petar Bačić (1)
  • Dejan Vučetić (1)
  • Denis Hadžović (1)
  • Verica Jakovljević (1)
  • Živorad Rašević (1)
  • Maja Čolaković (1)
  • Maja Mirković (1)
  • Nihad Odobašić (1)
  • Filip Bojić (1)
  • Teo Giljević (1)
  • Zorka Pantelić (1)
  • More...

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access

Series:Fondacija Centar za javno pravo - Analize

Result 1-20 of 329
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 15
  • 16
  • 17
  • Next
Projection of the Constitution of BiH (CJP)

Projection of the Constitution of BiH (CJP)

Projekcija Ustava BiH (CJP)

Author(s): Edin Šarčević / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional court; constitution model; projection; BiH;

Na zahtjev Naše stranke, u okviru djelatnosti CJP, napisao sam projekciju novog ustavnog modela za BiH. Projekcija je priložena u nastavku. Ustavna rješenja su predstavljena kao skup načela koja tek treba konkretizirati. Model je razrađen u formi trinaest teza. Od teze br. 6 se predstavljaju konkretna rješenja; u prvih pet teza se postavljaju terminološki i pravni standardi.

More...
Bosnian-Herzegovinian state government structure and majority decision-making

Bosnian-Herzegovinian state government structure and majority decision-making

Bosanskohercegovačko uređenje i većinsko odlučivanje

Author(s): Tarik Haverić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; politics; modernity; majority rule; democracy; liberalism; government;

U zapadnoj političkoj kulturi, većinsko odlučivanje shvata se, uz cijeli niz načelnih i kontekstualnih ograničenja, kao sama bit demokratije. S razlikama od jednog do drugog političkog sistema, većinom glasova biraju se poslanici u zakonodavnim tijelima i neki nosioci izvršnih (šef države) ili sudačkih funkcija. Većinom glasova donose se odluke u oba doma Kongresa SAD, u francuskoj Nacionalnoj skupštini kao i u Hrvatskom saboru. Samo se u diskursu koji se tiče Bosne i Hercegovine, u političkim i stručnim krugovima jednako kao i u jeziku medija i društvenih mreža, većinsko odlučivanje naziva “preglasavanjem” ili “majorizacijom”, što su izrazi koji više ne denotiraju tehniku donošenja odluka već konotiraju prevarne radnje i zlu namjeru subjekata koji u tome sudjeluju – a da se zastupnici tog shvatanja nikada i nigdje nisu potrudili da objasne zašto bi jedna dimenzija političke modernosti koja posvuda nosi pozitivan vrednosni naboj samo u Bosni i Hercegovini bila nepoželjna. Ovo je pitanje dobilo na aktuelnosti u protekle dvije godine, zbog strukturiranih napora na ispunjavanju preduslova za pristup Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama. Skorašnje inicijative u tom smjeru promijenile su političko-pravni kontekst, i “većinsko odlučivanje” više nije conversation stopper u razgovorima o ustavnopravnom preuređenju naše zemlje. U ovom tekstu podsjećam na elemente koji su doprinijeli najnovijim promjenama u sagledanju ovog problemskog kompleksa, donosim sažet prikaz sporova koje većinsko odlučivanje izaziva sve do našeg vremena i ponavljam neke predloge sistemskih rješenja kojima se može prevazići institucionalna blokada u Bosni i Hercegovini, a koje sam već iznosio u više navrata u prethodnim decenijama.

More...
Division of jurisdiction according to the Constitution of BiH

Division of jurisdiction according to the Constitution of BiH

Raspodjela nadležnosti prema Ustavu BiH

Author(s): Harun Išerić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; jurisdiction; division; BiH; entities; FBiH; RS;

Ever since B&H Constitution entered into the force in 1995 political and academic voices from Republika Srpska have been claiming that the state has just ten exclusive competences listed in Article III of the Constitution. Research has shown that Constitution as interpreted by the Chamber/Commission for Human rights and the B&H Constitutional Court, provide a state with more than just ten exclusive competences and recognizes joint competences of B&H and entities. There are also two types of joint competences: parallel and competitive one. Almost every article of the Constitution is the basis for the establishment of exclusive competences of the state or joint competences of the state and entities. This is especially evident with regard to Article I - Bosnia and Herzegovina, Article II - Human rights and fundamental freedoms, and articles by which the state institutions are established: Parliamentary Assembly, the Presidency, the Constitutional Court and the Central Bank (Articles IV - VII). Operationalization of these constitutional norms depends of existence of political will and absence of blockage in B&H institutions. Because of the existing blockages, which are often justified by the absence of clear constitutional standards of competence in a particular case, it is necessary to amend the Constitution in order to harmonize the text of the Constitution with what is constitutional reality in regard to competence division in constitutional order of B&H.

More...
The limitation of collection in the execution procedure at the expense of the budget in BiH

The limitation of collection in the execution procedure at the expense of the budget in BiH

Ograničenje naplate u izvršnom postupku na teret budžeta u BiH

Author(s): Igor Popović / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; legal framework; practices; BiH; RS;

Nesumnjivo je da su kantoni, koje je Ustavni sud BiH našao odgovornim za kršenje prava u ovakvim slučajevima, poduzimali korake usmjerene ka poboljšanju položaja tražilaca izvršenja. Vlade tih kantona su, između ostalog, naložile svojim organima da naprave ukupan zbir dugovanja; povećan je iznos novca u budžetu po ovom osnovu; ponuđena su vansudska poravnanja i sl. I pored toga, Ustavni sud BiH je utvrdio povrede. Ovo govori o tome da nije dovoljno na osnovu dobre volje poduzeti samo faktičke korake usmjerene ka zaštiti prava pojedinaca, već je neophodno i pravnom regulativom to učiniti (dopuna zakona o izvršnim postupcima), jer su ograničenja upravo propisana zakonom. Zbog složenosti predloženog rješenja, može se postaviti pitanje – zašto tražilac izvršenja jednostavno ne promijeni predmet i sredstva izvršenja i tako naplati svoje potraživanje? Ovakvo rezonovanje nije osnovano, jer je činjenica da su drugi vidovi izvršenja (npr. prodaja pokretne i nepokretne stvari u vlasništvu bilo kog nivoa vlasti; naplata preko akcija bilo kog nivoa vlasti i sl) velikim dijelom ograničeni kroz druge odredbe zakona o izvršnim postupcima entiteta, te je najlakši način za naplatu potraživanja upravo putem bankovnih računa. Imajući u vidu navedeno, teško je reći da su izmjene i dopune ZIP FBiH koje su donijete krajem 2016. godine u potpunosti u saglasnosti sa pomenutim odlukama i stavovima Ustavnog suda BiH. Na koji način će normiranje izvršiti Narodna skupština Republike Srpske ostaje otvoreno pitanje. Gotovo da nema sumnje da će se uskoro usvojiti izmjene i dopune, s obzirom da je Ustavni sud RS proglašavajući sporne odredbe ZIP RS neustavnim, omogućio neograničenu i nesmetanu naplatu na teret budžeta u RS. Ukoliko se zakonodavac bude držao isključivo stavova Ustavnog suda RS, možemo očekivati sličnu odredbu kao što je to učinjeno u FBiH, a što bi bilo protivno Ustavu BiH i Konvenciji. Određivanje minimuma koji se iz budžeta treba izdvojiti za naplatu rješenja o izvršenju bilo bi beznačajno bez poduzimanja drugih koraka – obračun ukupnog duga po osnovu rješenja o izvršenju i stvaranje sveobuhvatne evidencije.

More...
Election of delegates to the Parliament of the Federation of Bosnia and Herzegovina: Decision of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina U-23/14 of 1 December 2016.

Election of delegates to the Parliament of the Federation of Bosnia and Herzegovina: Decision of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina U-23/14 of 1 December 2016.

Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine: Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-23/14 od 1. decembra 2016.

Author(s): Nurko Pobrić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; government; parliament; delegate election;

Ustavni sud je organski (federalni) spor transformirao u spor o apstraktnoj kontroli ustavnosti. Samo u nekim sentencama, posredno, odluka Ustavnog suda upućuje na postojanje organskog spora. Tako je na osnovu prihvatanja i razmatranja pogrešno postavljenog zahtjeva Ustavni sud donio odluku kojom nije riješio temeljno pitanje: sukob nadležnosti između Federacije BiH i Bosne i Hercegovine u području donošenja propisa kojima se regulira izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. S obzirom na neprecizan zahtjev podnosioca, Ustavni sud je trebao, od podnosioca zahtjeva, na osnovu člana 22 st. 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, zatražiti da zahtjev dopuni/precizira. Budući da je u zahtjevu navedeno da se određenim odredbama Izbornog zakona krše odredbe Ustava Federacije BiH zahtjev je morao biti jasno postavljen ili kao organski (federalni) spor ili spor o apstraktnoj kontroli ustavnosti. Ako podnosilac zahtjeva ne bi u propisanom roku izišao u susret traženju Ustavnog suda, zahtjev bi morao biti odbačen na osnovu člana 22 st. 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

More...
Analysis of the Decision on Changes and Amendments to the Decree on Municipal Taxes of the City of Zenica (a Road to Prosperity or Faliure?)

Analysis of the Decision on Changes and Amendments to the Decree on Municipal Taxes of the City of Zenica (a Road to Prosperity or Faliure?)

Analiza Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama grada Zenice (put ka blagostanju ili srljanje u propast?)

Author(s): Demirel Delić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; legislation; budgeting; fiscal policy; tax; Zenica; evaluation;

Nejasno je na osnovu koje objektivno provjerljive sistemske ekonomske analize je donesena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama kojom je normotvorac previdio judikate Ustavnog suda FBiH i ranije zauzete stavove. Održivost Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama na Ustavnom sudu FBiH je direktno uslovljena odgovorom na ovo prethodno pitanje. Bez konkretnih podataka, kojima javne vlasti mogu potkrijepiti zaključak o djelatnostima koje su u aktu navedene kao visokoakumulativne, Odluka neće biti dugog vijeka. U ingerenciji javne vlasti, kao mogućnost, nije predviđeno disponiranje karakterisanja djelatnosti kao izuzetno profitne i sa velikom dobiti na osnovu intuicije, ili štetnosti djelatnosti, takav podatak mora biti egzaktno statistički provjerljiv i utemeljen. Iz do sada navedenog slijedi da su neuralgične tačke Odluke: 1. Nerazumijevanje koncepta diskriminacije od predlagača i donosilaca akta. Naime, opći standard koji je potvrđen od Ustavnog suda FBiH i Ustavnog suda BiH je da formalna ustavnost akta nije garancija zakonitosti akta. Efekti semantički-leksički neutralne norme, mogu proizvoditi diskriminatorne posljedice kao da je norma formalno neustavna. 2. Kriterij visokoakumulativnosti djelatnosti potvrđen kao ustavan od Ustavnog suda FBiH, ne daje za pravo Gradskom vijeću da odredi visinu/tarifu komunalne takse paušalno i proizvoljno neargumentujući razloge za noveliranje tarife. 3. Skrivena diskriminacija, formalnim propisivanjem kriterija visokoakumulativnih djelatnosti, a suštinskim zadržavanjem kriterija vrste djelatnosti kao osnovice za tarifu komunalne takse, je također, u suprotnosti sa ustavnim poretkom koji počiva na zabrani diskriminacije. 4. Paušalno određena tarifa komunalne takse za visokoakumulativne djelatnosti nije u skladu sa konceptom jednakosti pred zakonom, jer je objektivno utemeljena statistička analiza osnova, a koja ne postoji u konkretnom slučaju, jedini metod dokazivanja ustavnosti Odluke. 5. Najvažnije je pitanje kojim objektivnim metodom je utvrđeno da su djelatnosti u Odluci, označene kao visokoakumulativne zaista iznadprosječno akumulativne, kada je Ustavni sud FBiH već zauzeo konačan stav da se finansijska sposobnost i profit utvrđuje za svakog subjekta pojedinačno – dakle, ne za vrstu djelatnosti – već za pravno lice in concreto! Jasno je da je riječ o neustavnom kriteriju. 6. Postupci javne vlasti trebaju biti urnek i ogledalo za postupanje građana, a ishitreno i neutemeljno postupanje nosilaca javne vlasti, čak i u slučaju kada su namjere u teoriji odlične, opravdava izreku da je put do pakla popločan dobrim namjerama. U vezi sa medijskom kampanjom interesnih grupacija, koja je rukovođena ličnim i ekonomskim interesima, potvrđuje se pravilo da mediji kreiraju javno mnjenje, bez da pružaju mogućnost za kompletan uvid u širu sliku svih argumenata. Preporuka je nosiocima javnih vlasti, da prevashodno, za kriterij akumulativnosti djelatnosti, kao osnov propisivanja visine komunalne takse, utvrde i prezentiraju sveobuhvatne statističke podatke o svim visokoakumulativnim djelatnostima, a samim tim, i za svaku firmu izvještaj o profitu i dobiti, jer je to stav Ustavnog suda FBiH bez kojeg propisivanje kriterija visokoakumulativnosti nije moguće. Naime, Ustavni sud FBiH je više puta ukazao da su finansijska sposobnost i profit koji predmetni subjekt ostvaruje predmet oporezivanja u skladu sa postojećom finansijskom regulativom i relevantan podatak koji se precizno utvrđuje za svakog poreskog obveznika. Za dugoročnu opstojnost i utemeljenost Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama predlažem da se normom uspostavi poseban kriterij propisivanja visine komunalne takse: štetnost uticaja djelatnosti. Iako je Ustavni sud FBiH ranijom praksom zauzeo načelni stav da je normiranje različite tarife za pojedine vrste djelatnosti, kriterij koji je neustavan, pravo i pravne norme su živa materija koja se prilagođava vremenu i duhu prostora. Značajno je da Ustavni sud FBiH preispita ovakav načelni stav, koji a priori ograničava djelovanje javnih vlasti u sferi u kojoj normotvorci, prema stavu Evropskog suda za ljudska prava uživaju izuzetno široko polje slobodne procjene (javni prihodi). Štetan uticaj pojedinih djelatnosti bi se mogao definisati kao legitiman javni interes za uvođenje posebne tarife komunalne takse, koji je adekvatan i proporcionalan, ali pod uslovom da se taj kriterij detaljno obrazloži uz objektivne parametre (socijalna/psihološka/ekonomska analiza uticaja pojedinih djelatnosti).

More...
Education in the Legitimate Genre: Thesis for Case Study

Education in the Legitimate Genre: Thesis for Case Study

Obrazovanje u zakonopisnom žanru: teze za studiju slučaja

Author(s): Nenad Veličković / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; judiciary; education; language; literacy; law making process;

Nakon što je povukao Prijedlog sa sjednice, premijer Vlade zakazao je za dva dana (12. aprila) sastanak na koji je pozvao zastupnike i zastupnice, predstavnike roditelja, direktora, sindikata, zainteresirane građane i medije. Na sastanku, koji je sam moderirao, priznao je da Prijedlog nije savršen (zbog pravopisnih grešaka na koje je javnost (sic!) ukazala), ali da se do 26. aprila ili do 10. maja mora usvojiti. Do tada će on, sa svojim timom, učiniti sve da se i preostala neslaganja oko nekih rješenja prevaziđu. U toku sastanka postalo je jasnije i koja: školski odbori, mandat direktora, politizacija obrazovanja. U petnaestoj minuti svog uvodnog obraćanja prisutnima premijer je kazao sljedeće: Današnji sastanak je u smislu medija prilika da sve ono što smo mi pričali, ja neću iznositi šta smo se mi tamo dogovarali, vi još jednom ponovite u kameru, da definišemo šta su to razlike i šta bi mogla biti neka vrsta kompromisa, i da se takav zakon pusti, ja ne znam da li je moguće u narednom turnusu, ja mislim da do maja se mora usvojiti. Dvadeset šestog Vlada ima sjednicu, u petak. Ja ću oba ova materijala staviti u dnevni red. Danas. Pravi se dnevni red. Ako ovo bude dokument koji je istog sadržaja kao prošli, to se nemojte zamjerit i prepast, jer to je administrativno. Moramo tako uradit, jer dva dana prije moramo dostavit materijal za vladu, to znači danas. A ono što se mi danas ovdje usaglasimo pred svjedocima, medijima, i jedni drugima, ovaj će bit tekst koji će se u narednih dvanaest dana modificirat. I ukoliko još nešto vidite da eventualno nije dobro, mi ćemo naravno to koordinirat i popravit. Premijer je zastupnicima, praktično, rekao da će zbog toga što se zakon do maja mora usvojit dobiti materijale za sjednicu koji neće biti u konačnom obliku, jer će se konačni oblik u narednih dvanaest dana modificirat. Modifikator će biti Vlada, koja će tekst Prijedloga mijenjati pregovarajući sa zainteresovanim grupama, npr. aktivistima nevladinog sektora zainteresovanog za kvalitetna zakonska rješenja inkluzije. Kako će to učiniti a da ne dovede u pitanje izjavu da neće dodatno opteretiti budžet, nije jasno. I inkluzija, i mjere za suzbijanje nasilja u školama, i reforma sa sadržaja na ishode podrazumijeva osjetno povećanje budžeta. Premijerov pokušaj da ovaj neformalni sastanak pretvori u zvaničnu podršku Prijedlogu Zakona nema nikakvu pravnu težinu, već i zbog toga što je većina zastupnika napustila salu nakon prvog sata razgovora. Moguće je, međutim, da će imati medijsku. Ali za pravnu analizu slučaja otvara se pitanje legalnosti ovakvog premijerovog plana. Mijenjati prijedlog po više ključnih tačaka u nekoliko dana pred usvajanje, nakon što su za tekst Prijedloga već dobijene neophodne saglasnosti i mišljenja, ostavljajući zastupnike bez dovoljno vremena da usaglašena rješenja analiziraju, obesmišljava cijelu utvrđenu proceduru. Pri tome, sasvim je izvjesno da se u tako kratkom vremenu, i pod tolikim pritiskom, neće otkloniti većina manjkavosti evidentiranih u ovoj analizi, već i stoga što o njima na ovom Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i dalje ostaje neprihvatljiv, iz razloga koji se na kraju mogu sažeti u dvije grupe. Pravni: a. loše obrazloženje potrebe da se zakon donese i netransparentna ideološka motivacija njegovog donošenja b. izostanak argumentovanih, dokumentovanih, logički i pravno korektnih tumačenja usvojenih i predloženih rješenja, i s tim u vezi nepažnja, arogancija, ignorisanje prijedloga po javnoj raspravi c. izbjegavanje da se urede osjetljiva pitanja, a s tim u vezi nerješavanje pitanja diskriminicije po osnovu prava na obrazovanje na maternjem jeziku (Srba, Hrvata i ostalih) d. neadresiranje odgovornosti u zakonskim rješenjima, anonimnost radne grupe angažovane na izradi Nacrta, u analizi javne rasprave i finaliziranju Prijedloga e. nedorečenost ponuđenih rješenja, veliki broj podzakonskih akata, uz istovremeno suvišna ili bezrazložno detaljna rješenja ili rješenja koja su izbjegnuta f. javna rasprava se provela formalistički, bez stvarnog interesa i želje da javnost ponudi kvalitetan doprinos g. nestručno i nesistematično sastavljen i nepotpun Pojmovnik h. kratak period zastupnicima i zastupnicama da analiziraju prijedlog i pripreme amandmane i. izostanak učešća i doprinosa akademske zajednice i nevladinih organizacija Pedagoški: a. antireformska suština b. loše definsana načela i ciljevi obrazovanja c. nebriga za kvalitet obrazovanja d. zanemarivanje uloge nastavnika i nastavnica e. plagiranje (preuzimanje definicija i rješenja bez navođenja izvora) Ukoliko se Prijedlog ipak usvoji, u šta ne treba sumnjati, jer Predlagač ima većinu ruku u Skupštini, a odustajanje bi značilo težak poraz njegove agresivne racionalizacijske obrazovne politike, tekst novog Zakona, čak i ako se jezik u sudijskoj nadoknadi popravi, ostaće primjer pravne aljkavosti i institucionalne bahatosti. Kanton Sarajevo dobiće zakon čije je donošenje slabo motivisano, na čijoj je izradi radio anonimni tim jezički i pravno nekompetentnih stručnjaka, koji su pred Skupštinu izašli s nepismenim prijedlogom, pojmovnom zbrkom i velikim brojem nepotpunih i u nedostatku podzakonskih akata neprovodivih rješenja, ali iz čije se nejasnoće ipak jasno iščitava odlučna namjera da se obrazovanje u Sarajevu, nakon četvrt vijeka njene neodlučnosti, najzad pretvori u resurs vladajuće stranke i sredstvo odbrane vječito ugroženog nacionalnog identiteta.

More...
Ethnicization of politics (former Yugoslavia: from national-communism to "national-socialism")

Ethnicization of politics (former Yugoslavia: from national-communism to "national-socialism")

Etnizacija politike (bivša Jugoslavija: od nacional-komunizma do „nacional-socijalizma“)

Author(s): Paul Parin / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; politics; ethnicization; ethnicity; political systems; Yugoslavia; Communism; Socialism;

Moja je namjera da istražim jednu ovovremenu pojavu koju sam imenovao „etnizacijom socijalnog“ ili „etnizacijom politike“. Pod ovim se razumijeva da se na unutrašnjoj politici i politici vođenja rata pojedinih postkomunističkih država - ali ne samo njih – može očitati pod kojim uvjetima i kako se razvija fašistička ideologija i realpolitika, onakve kakve ih poznajemo iz historije italijanskog fašizma i njemačkog nacionalsocijalizma. Ja ću govoriti samo o režimu Slobodana Miloševića u Srbiji, odnosno, u ostatku Jugoslavije - Srbiji i Crnoj Gori - premda i onaj u Hrvatskoj pod vođstvom generala Franje Tuđmana ukazuje na analogan razvoj. Predstavljanje dva različita historijska toka bi bilo previše za jedno večernje izlaganje.

More...
Harmonization of Bosnia and Herzegovina's Legislation in the Field of Culture: Review of GAP Analysis from May 2012

Harmonization of Bosnia and Herzegovina's Legislation in the Field of Culture: Review of GAP Analysis from May 2012

Usklađenosti zakonodavstva Bosne i Hercegovine u području kulture: osvrt na GAP-analizu iz maja 2012. godine

Author(s): Bedrudin Nurikić / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; Public law; constitution; legislation; culture; heritage; GAP analysis; 2012; review;

Izrada Analize imala je za cilj identifikaciju neusklađnosti zakonodavstva BiH sa međunarodno pravnom stečevinom koja uređuje ovo pitanje. Postavljeni cilj nije ispunjen. Preporuke koje su date kantonima, koji imaju usvojene propise u predmetnoj oblasti, su na takvom nivou uopćenosti da je njihova formulacija u datom obliku mogla uslijediti bez ikakvog prethodnog istraživanja i analize propisa. Opći je utisak, pogotovo kada su u pitanju kantoni, da u Analizu nije uloženo mnogo analitčkog i stručnog rada. U Analizi su, uz to, u samom procesu identifikacije relevantnih propisa napravljena dva propusta. Oni su automatski doveli do promašenih i neadekvatnih preporuka kojima su identificirane nepostojeće neusklađenosti. Konkretno, u Analizi je propušteno ukazati na dva važeća zakona, na Zakon o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora BiH i na Zakona o vlasničkopravnim odnosima FBiH (Zakon o stvarnim pravima FBiH). U Analizi se zbog toga preporučuje usvajanje Okvirnog zakona o provođenju međunarodnih ugovora u području kulture, a propis već postoji i njime su uređena pitanja koja bi trebao da regulira predloženi zakon. U tom bi smislu bilo nesvrsishodno i kontraproduktivno usvajanje Okvirnog zakona o provedbi međunarodnih ugovora u području kulture, kako to Analiza preporučuje. Posljedica bi bila suvišno i npotrebno normiranje koje bi opet vodilo do dodatnog i bespotrebnog usložnjavanja ionako složenog pravnog okvira BiH. Predmetni međunarodni ugovori nisu nikakva sui generis vrsta koja bi mogla opravdati nužnost uspostavljanja neke vrste posebnog pravnog režima. Ako postoje problemi sa postojećim zakonskim rješenjem, onda se oni moraju opisati i definirati. Upravo to u konkretnom slučaju nije učinjeno. Činjenica je da pojedini kantoni, usljed ograničenih ekonomskih mogućnosti, nisu donijeli propise iz oblasti zaštite kulturnog naslijeđa niti su uspostavili institucije za njihovu provedbu. No, pogrešan je zaključak da je navodni razlog nepostojanje mehanizama za implementaciju međunarodnih obaveza. Suština problema je u činjenici da su Ustavom FBiH kantonima date nadležnosti za koje neki od njih ne mogu osigurati finansijska sredstva. Posebno mjesto u Analizi je posvećeno ukidanju Komisije. S tim u vezi, iznešeni su argumenti koji su činjenično netačni i pravno neosnovani. Najprije se pošlo od zaključka da je Komisija privremeno tijelo na osnovi čl. 9 Aneksa 8 (kojim se propisuje zakonska mogućnost prekida rada Komisije ukoliko se tako dogovre Strane Sporazuma) pri čemu je zanemareno da Strane Sporazuma nisu postigle takav dogovor. Istim članom je u slučaju nepostizanja dogovora propisano da Komisija nastavlja svoj rad na način predviđen Aneksom 8, odnosno na isti način na koji je funkcionisala u periodu od potpisivanja Sporazuma do 2001 godine, tj. kao samostalna organizacija. Argument o privremenosti Komisije je se izvodi i iz čl. 5 Konvencije o zaštiti svjetskog i kulturnog naslijeđa, odnosno na tvrdnji da ne postoje stručni i administrativni kapaciteti Komisije za obavljanje poslova koji su joj povjereni. Pri tom nije definirano koje kapacitete institucija treba da ima kako bi ispoštovala obavezu iz predmetne konvencije, kao što ni činjenično nisu utvrđeni kapaciteti sa kojima raspolaže Komisija. Ovakav pristup je vodio do zaključka da Komisija, koja de facto raspolaže sa najvećim ljudskim resursima u ovom polju , ne ispunjava kriterij „stručnih i administrativnih kapaciteta“, a da kantoni koji nemaju službe za zaštitu naslijeđa ili sa dva ili tri uposlenika ispunjavaju navedeni kriterij. Ovdje pada u oči nedopustiva doza nedosljednosti i proizvoljnosti koja nema dodirnih tačaka sa upotrebljivim analitičkim pristupom. Pored propusta u identifikaciji relevantnih propisa, u Analizi su, na temelju čl. 2 Pravilnika o aktivnostima Komisije vezanim za međunarodnu saradnju i člana 10 Zakona o provedbi odluka Komisije u FBiH, izvedeni paušalni i pogrešni zaključci o „proširenim nadležnostima“ Komisije, te o kategoričnoj i bezuslovnoj dužnosti Federacije da osigura provedbu mjera zaštite utvrđenih odlukom Komisije. U odnosu na čl. 2 Pravilnika, Analiza je zanemarila dvije činjenice. Prva, da je formulacija čl. 2 Pravilnika, u dijelu koji se odnosi na zaključivanje međunarodnih ugovora, učešće u pregovorima, te njihovom izvršavanju, posljedica odredbi čl. 4, 7 i 28 Zakona o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, sa kojima je predmetna odredba u potpunoj saglasnosti. Stoga, čak i u odsustvu navedenog člana Pravilnika, Komisija, kao i drugi organi uprave, bi imala pravo i dužnost da učestvuje u pregovorima o zaključivanju međunarodnih ugovora, te da ih, u okviru svoje nadležnosti, izvršava. Druga, da poslovi međunarodne saradnje (zastupanje interesa BiH, rješavanje spornih pitanja, saradnja sa INTERPOL-om, angažman stranih eksperata za potrebe Komisije, te prikupljanje donacija) nisu nadležnosti jer se njihovim vršenjem ne rješava upravna stvar, odnosno ne utvrđuje pravo ili obaveza stranke, u bilo kakvom postupku.U odnosu na čl. 10 Zakona o provedbi odluka Komisije u FBiH, neodrživ je zaključak o kategoričnoj i bezuslovnoj dužnosti da se provedu mjere zaštite koje utvrđuje Komisija u svojoj odluci jer čl. 5 s. 5 Aneksa 8 Opećg okvirnog sporazuma ne propisuje obavezu da ne da se provede, već uloži napor na provođenju navedenih mjera, a iz koje je i proistekao čl. 10 Zakona o provedbi odluka Komisije u FBiH . Propusti su načinjeni i u utvrđivanju ključnih činjenica što je dovelo do pogreški u nepravilnoj identifikaciji uzroka postojećih problema. Naime, u Analizi, činjenica o nerazmatranju godišnjih izvejštaja koje Komisija dostavlja Predsjedništvu BiH je poslužila kao osnov za zaključak o neodgovornosti Komisije prema višim tijelima, a da nisu utvrđene činjenice koje bi dale odgovor na pitanje: zbog čega je to tako? Na ovaj način Komisji je pripisana odgovornost za postojeći problem, koji de fakto postoji, uprkos tome što je on posljedica nemogućnosti postizanja saglasnosti članova Predsjedništva BiH, a ne Komisije, o daljem angažmanu međunarodnih članova u radu Komisije. Problem je, dakle, u Predsjedništvu BiH, a ne Komisiji, i taj problem je političke, a ne pravne prirode. Način na koji se u Analize pokušava problematizirati sadašnji način izvršavanja odluka Komisije je, u potpunosti, neuvjerljiv. Imajući u vidu prirodu mjera zaštite, utvrđenih odlukama Komisije, stvarne nadležnosti entitetskih organa za prostorno planiranje, postojeće zakonsko rješenje je apsolutno racionalno i svrsishodno. Ako se želi određeni objekat osigurati od eventualnog uklanjanja logično je da se obaveže organ koji je, po važećim propisima nadležan da rješava to pitanje, odnosno da izdaje rješenje o rušenju objekta, a ne organ koji daje mišljenje o konkretnom prostornom zahvatu. Moguća je i druga opcija, ali je ona znatno manje efikasna u pogledu postizanja željenih ciljeva. Ukratko Analiza nije dala ni jednu preporuku koja je činjenično osnovana ili opravdana u pogledu postojećih zakonskih propisa u ovoj oblasti. Preporuke su date na temelju nepotpunih informacija o relevantnim važećim propisima, pogrešnim zaključcima o posljedicama koje proizilaze iz citiranih propisa i nepotpuno ili pogrešno utvrđenim ključnim činjenicama, te su, u skadu s tim, neupotrebljive. One ne mogu poslužiti kao relevantan osnov za stručnu raspravu o unapređenju zakonodavno-pravnog okvira BiH u području kulture. Dakle, predmetni dokument je nužno odbaciti kao krajnje nekompetentno štivo.

More...
Institute for the dismissal of Judges of the Constitutional Court of BiH

Institute for the dismissal of Judges of the Constitutional Court of BiH

Institut razrješenja sudije Ustavnog suda BiH

Author(s): Harun Išerić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; judges; dismissal;European court for human rights; Krstan Simić;

Razrješenje Krstana Simića sa funkcije sudije US BiH je u uzročno-posljedičnoj vezi sa načinom izbora sudija US BiH. Naime, do sada imenovane sudije su prije preuzimanja funkcije u US BiH, bili bliski vladajućim političkim strankama. Shodno tome, moguće je da dugogodišnji i aktivni članovi političkih stranaka nastave da održavaju kontakte sa stranačkim rukovodstvom. Prema tome, institut razrješenja zbog povrede ugleda i dostojanstva sudije ili samog US BiH predstavlja branu zavisnom i pristrasnom ustavnom sudovanju. Preporuke koje se ovdje predlažu, tiču se prvenstveno dopuna Pravila US BiH. Naime, Ustav BiH ne propisuje postupak razrješenja sudija, ali taj postupak eksplicitno ne propisuju ni Pravila US BiH, pa bi ih u tom smislu trebalo dopuniti. Iako to nije problematizirano pred ESLJP, te je US BiH u proceduri razrješenja Krstana Simića proveo proceduru koju je ESLJP ocijenio pravičnom, bilo bi dobro da Pravila US BiH imaju odgovarajuću odredbu kojom bi ta procedura bila propisana, dakle koja bi unaprijed bila poznata. Tako bi se moglo iza člana 98 Pravila US BiH koji reguliše razloge za prestanak funkcije sudije US BiH, dodati novi član koji bi detaljno regulirao postupak razrješenja. U tom članu bi se trebalo propisati sljedeće: - da sud koji donese pravosnažnu presudu u krivičnom postupku protiv sudije Ustavnog suda BiH mora tu presudu odmah dostaviti Ustavnom sudu; - da se trajan gubitak sposobnosti sudije za obavljanje funkcije utvrđuje temeljem nalaza i mišljenja nadležne zdravstvene ustanove, a da taj nalaz i mišljenje može zatražiti predsjednik ili jedan od potpredsjednika Ustavnog suda; - da prijedlog za razrješenje može podnijeti predsjednik ili zajedno tri potpredsjednika Ustavnog suda; - da se prijedlog dostavlja sudiji na kojeg se odnosi radi njegovog pismenog izjašnjenja, te da se propiše rok u kojem bi se sudija mogao pismeno izjasniti o prijedlogu; - da sudija protiv kojeg se vodi postupak za razrješenje ima pravo na uvid u sve dokaze koji protiv njega postoje, pravo na saslušanje, te pravo da predlaže i izvodi dokaze koje - da ukoliko se sudija na kojeg se odnosi prijedlog za razrješenje ne izjasni u ostavljenom roku, ili na drugi način ne koristi prava koja ima u postupku, Ustavni sud nastavlja postupak razrješenja; - da sudija na kojeg se odnosi prijedlog za razrješenje ne prisustvuje plenarnoj sjednici na kojoj se odlučuje o tom prijedlogu; - da Ustavni sud o prijedlogu za razrješenje odlučuje na plenarnoj sjednici u prisustvu svih sudija, konsenzusom, - da se odluka dostavlja sudiji na kojeg se odnosi prijedlog za razrješenje i da se javno objavljuje.

More...
The legal status of the mayor of the City of Mostar after the mandate expiration

The legal status of the mayor of the City of Mostar after the mandate expiration

Pravni status gradonačelnika Grada Mostara poslije isteka mandata

Author(s): Nurko Pobrić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; legal status; mayor; Mostar; mandate;

Gradonačelniku Grada Mostara istekao je mandat, pa analogno nemogućnosti funkcioniranja Gradskog vijeća kome je takođe istekao mandat, sadašnji „de facto“ gradonačelnik ne može vršiti funkciju gradonačelnika, koju bi inače mogao vršiti da mu mandat još traje. On navedenu funkciju trenutno vrši faktički, na osnovu „uzurpacije ovlaštenja“ i pri tome donosi brojne nepostojeće akte. On je sam sebi produžio mandat, moguće i uz tzv. političku, izričitu ili prećutnu saglasnost. Takav, bespravni status „faktičkog“ gradonačelnika Grada Mostara, ojačao je i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Moglo bi se reći da se u Gradu Mostaru i u vezi Grada Mostara uspostavlja svojevrstan oblik ponašanja javne vlasti, koji je sličan ustavnom običaju contra constitutionem (contra legem), a osnovno pravilo tog nastajućeg običaja je da se postupa suprotno ustavu i zakonu, kada se to po principu političke cjelishodnosti (i moći koju imaš) ocijeni korisnim.

More...
Monitoring of TVRS's editorial policy

Monitoring of TVRS's editorial policy

Monitoring uređivačke politike TVRS-a

Author(s): Zija Dizdarević / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; media; TVRS; editing; editorial policy; monitoring; Dnevnik 2; Milorad Dodik; russophilia; propaganda;

Na primjeru televizijskog Dnevnika 2 se vidi, kako je upravo predočeno, da Radiotelevizija Republike Srpske, kontinuirano i sistematski djeluje suprotno proklamovanim uređivačkim principima. Umjesto da kao javni servis bude temeljen na demokratskim načelima i najvišim profesionalnim standardima, kojem je interes građana iznad svega - na djelu je uređivačka politika u službi jednog naroda (srpskog), jednog svjetonazora (pravoslavnog), jedne stranke (Saveza nezavisnih socijaldemokrata), jednog vođe (predsjednika Republike Srpske i čelnika SNSD-a Milorada Dodika). Takvo uređivačko opredjeljenje dovelo je RTRS u sfere gebelsovske propagande. Uz to je očito da je glavna opoziciona snaga u RS-u, Savez za promjene, saglasan s osnovnim pravcima velikosrpske politike. Opozicijska kritika uređivačke politike RTRS-a usmjerena je samo na favorizovanje Dodika i negativan odnos prema Savezu za promjene, njegovim članicama i liderima. Na osnovu monitoringa, analize i evaluacije 28 emisija Dnevnika 2, može se ocijeniti RTRS kao gebelsovski orijentisanu velikosrpsku, panpravoslavnu i rusofilsku informativnu kuću, koja je sasvim određena ličnošću i potrebama Milorada Dodika. Opozicija se ne buni zbog te orijentacije, već samo zbog toga što je nema koliko i Dodika i SNSD-a.

More...
Revision of the decision on rights in the field of defense and disabled protection and more favorable retirement

Revision of the decision on rights in the field of defense and disabled protection and more favorable retirement

Revizija rješenja o pravima iz oblasti branilačkoinvalidske zaštite i povoljnijeg penzionisanja

Author(s): Nurko Pobrić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; legislation; security and defense; military; disabled; social protection; retirement; ZUP;

Smatram da je revizija, kao procesno-pravno sredstvo nepotrebna u bilo kojoj oblasti, pa i u oblasti branilačko-invalidske zaštite i povoljnijeg penzionisanja zbog toga što ZUP sadrži sasvim dovoljno procesno-pravnih sredstava (redovnih i vanrednih), koja omogućuju efikasno ispitivanje zakonitosti upravnih akata (rješenja). Uz postojanje pravila ZUP-a i eventualno nekih posebnih pravila postupka, reviziju nije bilo potrebno uspostavljati u Zakonu o pravima branilaca, jer se revizijom (s obzirom na njen domašaj) stvara pravna nesigurnost, znatno „ugrožavaju“ stečena prava i načelo pravosnažnosti rješenja. Mišljenja sam da uopće nije bilo potrebno donositi Zakon o provođenju kontrole zakonitosti, jer je na osnovu tog Zakona, izvršena ponovna revizija, već ranije „revidiranih“ rješenja. Zašto je navedeni Zakon donesen? Čini se da je razlog donošenja Zakona „saznanje“ javne vlasti u Federaciji BiH (zakonodavne i izvršne), da su donesena rješenja iz oblasti branilačkoinvalidske zaštite i povoljnijeg penzionisanja u značajnoj mjeri nezakonita, pa da je zbog toga potrebna generalna revizija tih rješenja. Cilj je, u prvom redu, smanjenje budžetskih izdataka. Da li je donošenjem spomenutog Zakona ostvaren postavljen cilj nije moguće procijeniti jer revizija i dalje traje, nije završena. Sa sigurnošću se može samo utvrditi da je provođenje revizije prouzrokovalo značajno izdvajanje budžetskih sredstava za ovu namjenu.

More...
Decision of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina on the unconstitutionality of the Law on Notaries

Decision of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina on the unconstitutionality of the Law on Notaries

Odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o neustavnosti Zakona o notarima

Author(s): Demirel Delić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; verdict; Notary; Law on Notaries; legislation; unconstitutionality;

Obrazloženje ustavnosudske odluke treba predstavljati skup važnih/opredjeljujućih argumenata za pojedini zaključak do kojeg je došao Sud. Presuda Ustavnog suda FBiH o neustavnosti odredbi članova 6, 27 i 73 Zakona o notarima FBiH se zasniva na paušalno ustanovljenoj nedozvoljenoj diskriminaciji, bez uvažavanja statističkih podataka, komparativne analize razvoja i tendencija u oblasti notarijata. Naime, Ustavni sud FBiH je bez provođenja testa diskriminacije i uvažavanja argumenata obje strane, odnosno, bez detaljnog obrazloženja ustanovio da su uslovi za obavljanje notarske službe propisani članom 6 stav 2 Zakona o notarima FBiH neustavni i diskriminatorni. Postojanje nedozvoljene diskriminacije je potvrđeno u postupku provjere koji značajno odstupa od postupka kojim je Ustavni sud FBiH ustanovio diskriminaciju. Argumentacija Ustavnog suda FBiH u vezi člana 27 je neutemeljena, a samim tim i potencijalno utuživa pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Naime, Ustavni sud FBiH je, također, bez provođenja testa diskriminacije zaključio da su advokati i notari uporedne grupe u analognoj situaciji. Pravno je neprihvatljiva argumentacija Ustavnog suda FBiH, koja apsolutno zanemaruje argumente o neistovjetnosti dvije službe zbog različitog položaja, vrijednosti i dokaznoj snazi isprava, te (ne)pristranosti. Upravo zbog navedenog nepostojanja uporedne grupe, ne može se utvrditi postojanje nedozvoljene diskriminacije za član 27. Ipak, analizirajući odredbu člana 27 stav 4 jasno je da numerus clausus odredba predstavlja ograničenje potpunoj liberalizaciji notarske službe. Ustavni sud FBiH je a priori zauzeo stav da ograničavanje konkurencije znanja, kvaliteta, usluga predstavlja neustavan čin. Zbog toga su prezentirana komparativna rješenja i tendencije, koje ukazuju da je numerus clausus odredba iz FBiH izuzetno rigidna, ali i uobičajena za latinski tip notarijata. Izuzetno liberalan stav Ustavnog suda FBiH, nažalost, nije potkrijepljen konkretnim statističkim analizama i procjenama uticaja potpune deregulacije ove oblasti. Zbog svega navedenog, odluka Ustavnog suda FBiH u vezi člana 27 je krajnje neuvjerljiva i neutemeljena. Ustavni sud RS-a je odbio inicijativu o razmatranju ustavnosti odredbe člana 68 Zakona o notarima RS, koja je istovjetna sa članom 73 predmetnog zakona, a za koju je Ustavni sud FBiH utvrdio da je diskriminirajućeg karaktera. Očigledno je da se Ustavni sud FBiH ne trudi da svojim judikatima osigura jedinstvo pravnog poretka i da izbjegne različitu praksu u identičnim predmetima. Ovakva diskrepanca u sudovanju dvije najvažnije sudske instance posljedično utiče na nejedinstvenost pravnog poretka i na pravnu nesigurnost i destabiliziranje evropskog integracionog procesa, a sigurno ne ulijeva povjerenje građana u pravosudni sistem. Naročito je sporan izostanak razmatranja argumentacije Ustavnog suda FBiH iz odgovora na zahtjev, što potvrđuje zaključak o paušalno ustanovljenom postojanju zakonske diskriminacije. Odluku diskvalificira jezik i nepoštovanje pravnih standarda u odluci. Za instituciju koja se bavi ustavnim sudovanjem to je više od previda, takav postupak je neprihvatljiv. Zaključujući npr. o opredjeljujućem argumentu Ustavni sud FBiH koristi termin ,,vrši diskriminacija” (?!) Diskriminacija se može uspostaviti normativnim aktom koji tretira jednake kategorije na nejednak način bez opravdanog cilja. Formulacija iz obrazloženju odluke da ,,je uspostavljen nejednak tretman i zato se vrši diskriminacija” je ispod svakog nivoa u pogledu pravnog jezika. Judikati najvažnije sudske instance treba da budu ogledalo i urnek za praktično postupanje nižih sudskih instanci, obrazovnih institucija, ali i za pravnike teoretičare. Egzaktno provođenje testa dikriminacije je od posebnog značaja i bez njega nema uvjerljivog stava o postojanju diskriminacije. Prema tome, bez provedenog testa i uz potpuno zanemarivanje argumenata jedne od stranaka, presuda predstavlja ,,paušalnu” ocjenu. Stav Ustavnog suda FBiH iz odluke, kojim se odbija argumentacija iz odgovora na zahtjev, a kojom su ponuđeni argumenti o notarijatu kao službi koja povećava stepen pravne sigurnosti su pravno nedopustivi. Naime, Ustavni sud FBiH je odbio argument da notarijat povećava stepen pravne sigurnosti u FBiH, ,,jer nema pouzdanih i relevantnih analiza (…) jer je stvarnost mnogo drugačija”. Nejasno je na osnovu kojih objektivno provjerljivih analiza Ustavni sud FBiH zaključuje da je stvarnost mnogo drugačija, a prethodno insistira na nepostojanju egzaktnih dokaza?! U vezi sa dopisom Notarske komore FBiH, pojedini argumenti imaju uporište u komparativnopravnim rješenjima. No, dopis Notarske komore Visokom predstavniku pokazuje da notari ne poznaju ustavni sistem BiH i tipove ustavnih tužbi. Činjenica koja samo obeshrabruje građane o čijoj sudbini bi jednom mogli odlučivati notari, advokati ili sudovi.

More...
Parking Control and Punishment - Municipal Engineering?

Parking Control and Punishment - Municipal Engineering?

Nadzor parkiranja i kažnjavanje – komunalna djelatnost?

Author(s): Blaženka Vojnović / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; legislation; parking; parking ticket; municipal engineering;

U Jajcu je nedavno stupila na snagu nova Odluka o javnim parkiralištima. Ona je zamijenila sve prethodno donesene općinske odluke koje su uređivale ovu oblast. Nova Odluka sa sobom je donijela strožu kontrolu naplate parkinga, ali i produljenje vremena u kojem će se parking naplaćivati, pa je umjesto do 16 sati, plaćanje parkinga postalo obaveza do 21 sat. Primjena nove odluke je praktično počela odmah. Sankcioniranje vozača bez kupljene parkirališne karte je uslijedilo istog dana. Građani su najviše negodovali zbog „kazni“ koje bi ih dočekale na automobilima iza 16 sati, posebice zbog činjenice što im nije ostavljena mogućnost prilagodbe na novi sistem, odnosno termin naplate. Ovdje mahom mislim na osobe koje su svakodnevni korisnici javnih parkirališta i koji su ih uredno plaćali. Kaznu je, kao dopunsku kartu u iznosu od 40 KM (konvertibilnih maraka) izdavalo i ovjeravalo JKP „Čistoća i zelenilo“ Jajce. Ona bi se morala platiti ukoliko se parkira automobil bez kupljene parkirališne karte, odnosno ukoliko se prekorači vrijeme označeno na kupljenoj karti. Vlasnicima automobila je ostavljena mogućnosti za „uštedu“ polovice novca ukoliko bi kartu platili isti dan, a u suprotnom: „Ukoliko vlasnik vozila u ostavljenom roku ne plati dopunsku kartu, JKP „Čistoća i zelenilo“ d.o.o Jajce će pristupiti postupku prinudne naplate, uključiv i zateznu kamatu, a uporedo s tim će pokrenuti prekršajni postupak na osnovu člana 20, 21 i 22 Odluke o javnim parkiralištima (Službene novine općine Jajce broj 2/152)“. Ekspresnu primjenu nove odluke, Općinska vlast je opravdavala obavještenjem koje je pušteno putem lokalnog radija (javnog medija upitne slušanosti uzrokovane neinovativnim programskim sadržajem kao posljedicom autocenzure i direktnim utjecajem politike, op. a), a zaposleni djelatnici komunalnog poduzeća su se preko noći transformirali u likove iz najmračnijih distopijskih uradaka. Znakovito je, međutim, da do 15. kolovoza Općina Jajce nije dodijelila nikakav ugovor JKP „Čistoći i zelenilo“ Jajce kako bi se definirala prava i obveze Općine Jajce, odnosno ovog komunalnog poduzeća kao novog „upravitelja parkiralištima“. Osim toga, u trenutku pisanja ovog rada, općinski načelnik Edin Hozan je potpisnik prijedloga nove „Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnim parkiralištima općine Jajce“ zbog „niza uočenih slabosti“, iako se kažnjavanje građana na osnovu prethodne odluke odvija već nekoliko mjeseci. Nesporno je da ono što koristimo trebamo i platiti, u ovom slučaju to je korištenje javne površine pretvorene u parkiralište (mada Srednjobosanski kanton uopće nema Zakon o privremenom korištenu javnih površina, op. a) međutim, vrsta i visina sankcija (ukoliko se to ne učini) morala bi biti precizirana u nekom od važećih zakona. Ovo je važno naglasiti prvenstveno zbog činjenice, a o tome će u nastavku biti riječi, da se parkiranje, odnosno sankcije u svezi s parkiranjem, spominju isključivo u zakonima iz oblasti sigurnosti prometa na cestama. U ovom radu ću ukazati na relevantne nedorečenosti zakona u BiH po pitanju naplate parkiranja od strane komunalnih poduzeća i praksu po kojoj se, zbog slobodne i proizvoljne interpretacije dijelova zakona, omogućilo komunalnim poduzećima proširenje vlastitih nadležnosti. Da ovo nije tema lokalnog karaktera, potvrđuju i rasprave koje su se u susjednim zemljama, prvenstveno Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, vodile po ovom pitanju. To se osobito odnosi na izdavanje kazni u vidu doplatne ili dnevne karte u višestruko većem iznosu nego što je cijena parkinga po satu. Ustavni sudovi ovih zemalja su proglasili neustavnim odredbe pravilnika o organizaciji i načinu naplate parkiranja u nekoliko svojih gradova koje su se odnosile na kazne za parkiranje na označenom parkirnom mjestu. No, za parking koncesionare to je samo značilo da moraju biti oprezniji i zaobići zakonske odredbe tako što će „kazne“ preimenovati u „dnevne“, odnosno „doplatne“ karte.

More...
The day of municipality Prozor: How to Regulate Political Relations Calling to the Past?

The day of municipality Prozor: How to Regulate Political Relations Calling to the Past?

Dan općine Prozor: Kako urediti političke odnose prizivom na prošlost?

Author(s): Ivan Šarčević / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; politics; history; political relations;Prozor-Rama municipality;

Stadtgemeindetag der Gemeine Prozor: Die Bedeutung der Urkunde von Ban Tvrtko für die Stadtgemeinde Prozor-Rama Im vorliegenden Aufsatz wird zunächst einmal über die Deutungskomplexität der Vergangenheit bei uns diskutiert und über die gefährlichen Manipulationen der Vergangenheit gesprochen. Danach werden einige Bedeutungsnuancen der Urkunde „pod Prozorom u Rami“ – „Zu Prozor in Rama“ von Ban Tvrtko (1366) dargestellt und ausgelegt. Diese ermöglichen dann das Verständnis der Grenz- und Korrelationsidentität von Rama sowie auch der Siedlung/Stadt/Gemeinde Prozor durch die Geschichte bis heute: im geographischen, politischen, kulturellen, zwischenethnischen und kirchlich-religiösen Sinne. Dieser Beitrag ist ein argumentiertes Plädoyer für die Änderung des Stadtgemeindetages, von dem 8. September (Gedenktag der Mariä Geburt) auf den 11. August, den Tag der Erscheinung der Tvrtkos Urkunde und der historischen Ersterwähnung von „Prozor in Rama“.

More...
Domestic Violence - Strategic Directions for Action in Bosnia and Herzegovina

Domestic Violence - Strategic Directions for Action in Bosnia and Herzegovina

Nasilje u porodici - strateški pravci djelovanja u Bosni i Hercegovini

Author(s): Zlatan Hrnčić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; legislation; violence; domestic violence; protection; BiH;

Uzrok nasilja u porodici leži u naučenom obrascu ponašanja, odgojnom kontinuitetu kojem doprinose i obrazovni, sociološki, ekonomski, zdravstveni i drugi faktori. Kako nema značajnih razlika u pojavi nasilja u porodici na osnovu životnog standarada, finansijskog stanja i obrazovnog statusa, može se utvrditi da je nasilje u porodici naučen obrazac ponašanja integriran u izgradnju kako individualnih identiteta tako na kraju i društvenog kolektiva koji ovo ponašanje smatra prihvatljivim. Međutim, kada govorimo o nasilju u porodici, bilo kao pojave, prepoznavanja ili njegove prevencije u društvu, nije dovoljno samo sagledati porodicu i brak, potrebno je sagledati cjelokupni društveni kontekst, utvrditi pravac u kojem se društvo treba razvijati i definisati strateške pravce djelovanja. Zakoni kojima se reguliše ova oblast su najčešće represivni i kao takvi dugoročno ne mogu pokazati značajnije rezultate. Kako uzrok nasilja u porodici, ali i njegovo rješavanje leži u odgoju i obrazovanju, odnosno prekidu kruga transgeneracijskog prenošenja nasilnih obrazaca ponašanja, samim tim i normativno-pravna rješenja trebaju uključiti u većem obimu preventivno djelovanje, jasne oblike zaštite i uvezanog mehanizma djelovanja kako na prevenciji, tako i kroz represivne mjere. U narednom periodu, potrebno je raditi na potpunom usaglašavanju normativno-pravnih rješenja i njihovoj primjeni. Ovaj proces potrebno je da prati sveobuhvatna edukacija profesionalaca kroz stručne obuke, multisektorske edukacije, te rad sa osobama koje su počinile nasilje u porodici i rad sa cjelokupnim porodicama. Ovaj sistem preventivnog djelovanja i zaštite može biti upotpunjen kroz rano otkrivanje slučajeva nasilja u porodici i institucionalno preventivno djelovanje koje počinje već u predškolskom uzrastu.

More...
Politics and Public Administration: politicization aspects of civil service in Bosnia and Herzegovina, trends of politics versus reform orientation

Politics and Public Administration: politicization aspects of civil service in Bosnia and Herzegovina, trends of politics versus reform orientation

Politika i javna uprava: aspekti politizacije državne službe u Bosni i Hercegovini, trendovi politizacije versus reformska opredjeljenja

Author(s): Sead Maslo / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; public administration; civil service; politics; politization; BiH; reform; evaluation; HRM;

In this paper the author analyses the legal position of public administration employees, with special regard to problem of politicization in the civil service in Bosnia and Herzegovina. Public administration, divided and fragmented on different administrative levels into the state structures, are still under the strong influence of politics, especially when it comes to the selection and recruitment process. The aim of this resarch is to address the problems of politicization and lack of professionalization in current public administrative structures in Bosnia and Herzegovina and to propose strategic and instrumental solutions based on principles and standards for the public administration and civil service system in Bosnia and Herzegovina which may guarantee transparency and fairness in the selection process/recruitment and career development of civil servants, (merit system). Those principles and standards should provide in the future (de lege ferenda) a starting point for new compatible legal solutions for the de-politicization of public administration, including all administrative levels of the state structure and local level in Bosnia and Herzegovina. In addition to the above, the author emphasises the importance of new legislation that should have the task to regulate specific points in the field of Human Resources Management (HRM), defined as priorities in the Revised Action Plan1 for implementation of the Strategy of Public Administaration Reform in Bosnia and Herzegovina, which may provide significant improvements in the process of depoliticization and more professionalism in public administration.

More...
Reflection on the referendum question on (non) supporting judicial institutions of Bosnia and Herzegovina

Reflection on the referendum question on (non) supporting judicial institutions of Bosnia and Herzegovina

Osvrt na referendumsko pitanje o (ne)podržavanju pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine

Author(s): Nurko Pobrić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; judiciary; BiH; referendum; RS; government;

Narodna skupština Republike Srpske 15. jula 2015. godine donijela je odluku o raspisivanju referenduma na kome će se glasači (biračko tijelo) Republike Srpske prvenstveno izjašnjavati da li podržavaju ili ne podržavaju pravosudne institucije Bosne i Hercegovine - Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Ustavnošću navedene odluke se ovdje neću baviti. Ustavnost odluke cijenit će Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ako ovlašteni predlagač u tom pravcu podnese zahtjev. Fokus mog interesovanja je sadržaj referendumskog pitanja. Pri tom imam u vidu da su u teoriji ustavnog prava i ustavnosudskom odlučivanju u odnosu na sadržaj referendumskog pitanja formirani jasni standardi, koje donosilac odluke o raspisivanju referenduma mora respektirati.

More...
Party coalitions and government formation

Party coalitions and government formation

Partijske koalicije i formiranje vlade

Author(s): Nurko Pobrić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; politics; coalitions; government; coalition government; government formation;

Formiranje vlade je jedno od najvažnijih pitanja u parlamentarnom sistemu vlasti. Izboru koalicione vlade prethode koalicioni pregovori. U slučaju formiranja partijskih koalicija (posebno postizbornih), nerijetko se u tom slučaju, mijenja volja biračkog tijela izražena na izborima. Za rezultate izbora, može se reći, da su prije svega odluka građana, dok su koalicije, u osnovi, rezultat odluke političara. Građani se na izborima opredjeljuju za političku partiju (ili za koaliciju političkih partija), dok od koalicionih pregovora političara zavisi formiranje koalicione vlade građani (birači) nemaju mogućnost da utiču na postizbore koalicija, osim prijetnjom da u slučaju neprihvatanja tih koalicija, da će njihovim akterima na sljedećim izborima uskratiti povjerenje. Šta je bitno u slučaju formiranja koalicija i koalicionih vlada?: a) važna je veličina (brojnost) političkih partija (u koaliciji), odnosno broj osvojenih mandata ("gvozdeni zakon proporcionalnosti"), b) važno je da koalicija ima što manje članova (da nije brojna), c) akteri koalicije ne mogu ignorirati sopstvenu programsku orijentaciju ("ideološka distanca"), d) ako koaliciju čine programski bliske partije postoji opasnost da se pojave konkurentski procesi u odnosu na naklonost birača i da te partije međusobno ugroze svoje "političke identitete", e) u početku koalicionih pregovora obavezno se iznose maksimalistički zahtjevi, da bi se kasnije težilo ka kompromisnim dogovorima, f) u koalicionoj vladi najznačajnije je mjesto premijera, g) ministarstva u koalicionoj vladi dijele se kvantitativno i kvalitativno.

More...
Result 1-20 of 329
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 15
  • 16
  • 17
  • Next

About

CEEOL is a leading provider of academic eJournals, eBooks and Grey Literature documents in Humanities and Social Sciences from and about Central, East and Southeast Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, researchers, publishers, and librarians. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. CEEOL supports publishers to reach new audiences and disseminate the scientific achievements to a broad readership worldwide. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account.

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 102056
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2025 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use | Accessibility
ver2.0.428
Toggle Accessibility Mode

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.

Institutional Login