Obrazovanje u zakonopisnom žanru: teze za studiju slučaja
Nakon što je povukao Prijedlog sa sjednice, premijer Vlade zakazao je za dva dana (12. aprila) sastanak na koji je pozvao zastupnike i zastupnice, predstavnike roditelja, direktora, sindikata, zainteresirane građane i medije. Na sastanku, koji je sam moderirao, priznao je da Prijedlog nije savršen (zbog pravopisnih grešaka na koje je javnost (sic!) ukazala), ali da se do 26. aprila ili do 10. maja mora usvojiti. Do tada će on, sa svojim timom, učiniti sve da se i preostala neslaganja oko nekih rješenja prevaziđu. U toku sastanka postalo je jasnije i koja: školski odbori, mandat direktora, politizacija obrazovanja. U petnaestoj minuti svog uvodnog obraćanja prisutnima premijer je kazao sljedeće: Današnji sastanak je u smislu medija prilika da sve ono što smo mi pričali, ja neću iznositi šta smo se mi tamo dogovarali, vi još jednom ponovite u kameru, da definišemo šta su to razlike i šta bi mogla biti neka vrsta kompromisa, i da se takav zakon pusti, ja ne znam da li je moguće u narednom turnusu, ja mislim da do maja se mora usvojiti. Dvadeset šestog Vlada ima sjednicu, u petak. Ja ću oba ova materijala staviti u dnevni red. Danas. Pravi se dnevni red. Ako ovo bude dokument koji je istog sadržaja kao prošli, to se nemojte zamjerit i prepast, jer to je administrativno. Moramo tako uradit, jer dva dana prije moramo dostavit materijal za vladu, to znači danas. A ono što se mi danas ovdje usaglasimo pred svjedocima, medijima, i jedni drugima, ovaj će bit tekst koji će se u narednih dvanaest dana modificirat. I ukoliko još nešto vidite da eventualno nije dobro, mi ćemo naravno to koordinirat i popravit. Premijer je zastupnicima, praktično, rekao da će zbog toga što se zakon do maja mora usvojit dobiti materijale za sjednicu koji neće biti u konačnom obliku, jer će se konačni oblik u narednih dvanaest dana modificirat. Modifikator će biti Vlada, koja će tekst Prijedloga mijenjati pregovarajući sa zainteresovanim grupama, npr. aktivistima nevladinog sektora zainteresovanog za kvalitetna zakonska rješenja inkluzije. Kako će to učiniti a da ne dovede u pitanje izjavu da neće dodatno opteretiti budžet, nije jasno. I inkluzija, i mjere za suzbijanje nasilja u školama, i reforma sa sadržaja na ishode podrazumijeva osjetno povećanje budžeta. Premijerov pokušaj da ovaj neformalni sastanak pretvori u zvaničnu podršku Prijedlogu Zakona nema nikakvu pravnu težinu, već i zbog toga što je većina zastupnika napustila salu nakon prvog sata razgovora. Moguće je, međutim, da će imati medijsku. Ali za pravnu analizu slučaja otvara se pitanje legalnosti ovakvog premijerovog plana. Mijenjati prijedlog po više ključnih tačaka u nekoliko dana pred usvajanje, nakon što su za tekst Prijedloga već dobijene neophodne saglasnosti i mišljenja, ostavljajući zastupnike bez dovoljno vremena da usaglašena rješenja analiziraju, obesmišljava cijelu utvrđenu proceduru. Pri tome, sasvim je izvjesno da se u tako kratkom vremenu, i pod tolikim pritiskom, neće otkloniti većina manjkavosti evidentiranih u ovoj analizi, već i stoga što o njima na ovom Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i dalje ostaje neprihvatljiv, iz razloga koji se na kraju mogu sažeti u dvije grupe. Pravni: a. loše obrazloženje potrebe da se zakon donese i netransparentna ideološka motivacija njegovog donošenja b. izostanak argumentovanih, dokumentovanih, logički i pravno korektnih tumačenja usvojenih i predloženih rješenja, i s tim u vezi nepažnja, arogancija, ignorisanje prijedloga po javnoj raspravi c. izbjegavanje da se urede osjetljiva pitanja, a s tim u vezi nerješavanje pitanja diskriminicije po osnovu prava na obrazovanje na maternjem jeziku (Srba, Hrvata i ostalih) d. neadresiranje odgovornosti u zakonskim rješenjima, anonimnost radne grupe angažovane na izradi Nacrta, u analizi javne rasprave i finaliziranju Prijedloga e. nedorečenost ponuđenih rješenja, veliki broj podzakonskih akata, uz istovremeno suvišna ili bezrazložno detaljna rješenja ili rješenja koja su izbjegnuta f. javna rasprava se provela formalistički, bez stvarnog interesa i želje da javnost ponudi kvalitetan doprinos g. nestručno i nesistematično sastavljen i nepotpun Pojmovnik h. kratak period zastupnicima i zastupnicama da analiziraju prijedlog i pripreme amandmane i. izostanak učešća i doprinosa akademske zajednice i nevladinih organizacija Pedagoški: a. antireformska suština b. loše definsana načela i ciljevi obrazovanja c. nebriga za kvalitet obrazovanja d. zanemarivanje uloge nastavnika i nastavnica e. plagiranje (preuzimanje definicija i rješenja bez navođenja izvora) Ukoliko se Prijedlog ipak usvoji, u šta ne treba sumnjati, jer Predlagač ima većinu ruku u Skupštini, a odustajanje bi značilo težak poraz njegove agresivne racionalizacijske obrazovne politike, tekst novog Zakona, čak i ako se jezik u sudijskoj nadoknadi popravi, ostaće primjer pravne aljkavosti i institucionalne bahatosti. Kanton Sarajevo dobiće zakon čije je donošenje slabo motivisano, na čijoj je izradi radio anonimni tim jezički i pravno nekompetentnih stručnjaka, koji su pred Skupštinu izašli s nepismenim prijedlogom, pojmovnom zbrkom i velikim brojem nepotpunih i u nedostatku podzakonskih akata neprovodivih rješenja, ali iz čije se nejasnoće ipak jasno iščitava odlučna namjera da se obrazovanje u Sarajevu, nakon četvrt vijeka njene neodlučnosti, najzad pretvori u resurs vladajuće stranke i sredstvo odbrane vječito ugroženog nacionalnog identiteta.
More...
