Pristup Titovog režima Kosovu krajem pedesetih godina

Author(s): Jan Pelikán / Language(s): Serbian Publication Year: 0

Based primarily on the documents of the conference of the Executive Committee of the Union of Communists of Yugoslavia (UCY) held in March 1959 the paper analyses the approach of Tito's leadership to Kosovo. It tries to point out the main tendencies in the approach to the Albanian question and the different opinions of certain members of the highest leadership of the UCY. A gradual change in viewing the Albanian problem by the leading people of Tito’s regime set in in the late 1950s. Many members began to be aware of the importance of the Albanian community in Yugoslavia and the necessity of improving its situation, above all access to education and to employment. The need to industrialize Kosovo as soon as possible was stressed. Although these tendencies existed, the repressive elements of Tito's regime remained dominant, above all the secret police.

Josip Broz Tito i nacionalni identitet Muslimana u Bosni i Hercegovini – dva viđenja

Author(s): Husnija Kamberović / Language(s): Serbian Publication Year: 0

The process of affirmation of Muslim national identity started during the 1960’s. This process was initiated by the governing communist political elite, and was led by intellectuals who were, by working on this task, actually working on a party assignment. Communists of Bosnia and Herzegovina were politically supported by Josip Broz Tito in this mission, whilst the intellectuals, trying to scientifically prove the existence of the Muslim nation, often referred to Tito as the key argument about the existence of this identity. From the beginning of the 90’s, the perception of Tito’s role in the affirmation of Muslim national identity in some segments of Bosniak intellectual circles underwent a radical change. In the new picture Tito was singled out as the key culprit for the late recognition of the Muslim nation. This paper, however, presents a thesis according to which the change in the perception of Tito’s role towards Muslim national identity was not a result of scientific maturing but merely a reflection of the contemporary political situation.

Pogledi Josipa Broza na neke probleme jugoslovenskog društva šezdesetih godina 20. veka

Author(s): Slobodan Selinić / Language(s): Serbian Publication Year: 0

During 1960s the development of the Yugoslav society was also marked by some problems, such as economic crisis, undcidedness and disunity of the Party top brass as to the direction of further development of the state and fall of morals of the leading people in the state and the Party. Josip Broz devoted great attention to economic problems, believing the lack of solutions for them would lead to ethnic and political dissatisfaction and the loss of esteem for the country in the world. He consequently warned of the disbalance in foreign trade and criticized import without control, excessive investment and buliding of several factories of the same kind, stressing that overinvesting was the main source of economic difficulties. Instead of new investments and loans he demanded modernization, integration of companies and specialization of production, taking into account the needs of the domestic and the world markets etc. However, equally consequently the economic problems were not solved. In relation to the country's constitution and political disunity of the top brass in the state Broz showed much less concistency. Although he kept insisting on unity and concord and demanded that the Central Committee of the Union of the Communists of Yugoslavia should tackle the problems, his demand to let bygones be bygones and to leave alon the responsibility for the problems in the country, led to sham and artificial concord and unity, while the state was sapped by conflicts of the governments of the constitutent republics and by processes of disintegration. He himself traveled the way from criticizing local economic interests of the republics and struggle for a unified Yugoslav market in early 1960s, through symetrical critique of centralist forces and the tendency of the republics to be closed for outside influences at the Party congress in 1964, to plumping for decentralization late in 1965. He showed the weakest determination and will in fighting corruption, enriching and privileges of his closest collaborators, although he was acquainted with the fact that some people in his closest entourage abused their posts to line their pockets, build weekend houses and villas and to use privileges and break the law.

Između javnog i privatnog: Tito o svakodnevici žena u socijalizmu

Author(s): Vera Gudac-Dodić / Language(s): Serbian Publication Year: 0

Tendencies of a party state to influence the formation of a socially desirable role of a woman in postwar Yugoslavia are, among other things, reflected in scientific papers, public presentations and speeches made by Josip Broz Tito. The forming of a new face of a woman in socialism corresponding the Communist party ideals and the spirit of the time, new rights and duties opposing patriarchy and the practice of gender inequality, created the attitude of Tito towards women. Women were given different roles than the ones they had during the former regime, the role of labour heroine, equal and omnipresent Josip Broz Tito's speeches and their media echo were a request and an invitation to mobilize women for different activities and tasks imposed on them by the socialist state as well as the society. Contradiction between the former and future paradigmatic image of a woman after the war time and in the decades that followed was even more complicated by the ambivalence of the socially desirable and expected roles of a woman, that is, the ambivalence inside the mere ideal of a socialist woman. The set of questions and problems concerning maternity was attached a huge importance. The idea of children upbringing controlled by the socialist state and in line with its ideals was omnipresent The state was taking over the care of younger generations, protected maternity, tended to make up for family influence, and rear children in line with the promoted values. Socialist authorities did not view maternity as an exclusively private, woman matter, but in many ways, it directly got involved in its privacy, attempting to gain control and patronizing influence over children and the young. An everyday life of women, wives and mothers who were employed brought to the fore the conflicted roles and the problem of their harmonization. Woman overload became the leit-motif of her life. The reduction of free time beyond the limits, fatigue, despite the acquired rights and areas of the achieved freedom, once again indicated the unequal treatment of men and women. The practice sometimes blocked the proclaimed policy of social gender equality. The main issue of a woman’s everyday life in socialism for Josip Broz Tito was making their roles easier for family women, especially mothers, to enable them to work and be part of social life. Tito's messages promoted the state strategy for a woman’s social integration with the help of public services.

Práce genderových neziskových organizací se významně profesionalizovala

Author(s): Nina Bosničová,Linda Sokačová / Language(s): Czech Publication Year: 0

Lidé jsou klíč. Co jsou to evropské sociální fondy?

Author(s): Lenka Zemanová / Language(s): Czech Publication Year: 0

Jak na fundraising

Author(s): Leona Hozová / Language(s): Czech Publication Year: 0

Rodinná centra v Nemecku – péce, poradenství a podpora na jednom míste

Author(s): Theresa Baumeister / Language(s): Czech Publication Year: 0

Gender mainstreaming: jak na něj?!

Author(s): Kristýna Ciprová / Language(s): Czech Publication Year: 0

Seznamte se s genderovým rozpočtováním

Author(s): Alexandra Jachanová Doleželová / Language(s): Czech Publication Year: 0

Tolerancija – ruža u križu sadašnjice

Author(s): Pavel Domonji / Language(s): Serbian Publication Year: 0

Tolerancija je postala sastavni deo javnog govora u Srbiji. O njoj govore zagovornici civilnog društva, intelektualci, mediji, vlast i opozicija, predstavnici međunarodne i lokalne zajednice. Stiče se utisak da je tolerancija univerzalno prihvaćen fenomen, vrednost oko koje postoji najširi društveni konsenzus. Treba li ovo sveopšte uzdizanje tolerancije da nas raduje, ili bi, možda, trebalo da nas zabrine? Nije li ova promocija već sama po sebi simptomatična? Ne kriju li se, iza pohvala i lepih reči o toleranciji, brojni primeri netolerancije i nasilja?

Pregovor

Author(s): Emina Bošnjak,Hajrija Sijerčić-Čolić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Za niz društvenih problema idealno ishodište svih mogućih rješenja neminovno vodi ka izmjenama načina na koje i sadržaja kroz koje mlade osobe stiču znanja i vještine. Izmjena obrazovnih sadržaja, programa i procesa radi stvaranja preduslova za proučavanje, istraživanje, razumijevanje i, na kraju, učenje o političkim, ali i raznim društvenim procesima, samo su neke od intervencija koje vode ka budućnosti u kojoj će bosanskohercegovačko društvo biti zrelo da se nosi sa svim izazovima. Istovremeno, ove intervencije ciljaju ne na posljedicu, već na uzrok. U konstelaciji svih mogućih problema koji čekaju rješenje, ljudska prava žena i rodna ravnopravnost za nas i dalje nose emancipatorni potencijal koji ih pozicionira skoro na vrh piramide promjena koje su nam potrebne. [...]

Ujedinjene nacije: pravni okvir i mehanizmi za rodnu ravnopravnost

Author(s): Damir Banović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Briga Ujedinjenih nacija za prava žena na međunarodnom nivou može se reći da počinje usvajanjem Povelje Ujedinjenih nacija 1945. koja u svom prvom članu navodi da je jedan od ciljeva osnivanja UN-a i podsticanje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru. U prvoj godini postojanja UN-a, Ekonomsko i socijalno vijeće uspostavilo je Komisiju za položaj žena kao tijelo koje će kreirati politike isključivo s ciljem rodne ravnopravnosti i poboljšanja položaja žene. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., kao obavezujući dokument po običajnom osnovu, potvrdila je da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima bez razlika kao što su npr. rasa, boja kože, spol, jezik, religija. Uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1976) i Međunarodni pakt o socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima (1976), koji uvode opštu zabranu diskriminacije u pogledu prava koja normiraju, dokumenti obrađeni u ovom radu/poglavlju su najznačajniji dokumenti doneseni u okviru Ujedinjenih nacija koji čine osnovni okvir za zaštitu i promovisanje ljudskih prava i osnovnih sloboda na međunarodnom nivou.

Vijeće Evrope: pravni okvir i mehanizmi za rodnu ravnopravnost

Author(s): Nedim Kulenović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Vijeće Evrope je međunarodna organizacija osnovana 1949. godine s ciljem ostvarivanja većeg jedinstva među svojim članicama, a radi očuvanja i promovisanja ideala i načela koji su dio njihove zajedničke baštine, te poticanja njihovog ekonomskog i društvenog napretka. Među osnovnim vrijednostima organizacije ističe se demokratija, ljudska prava i temeljne slobode, te vladavina prava, što su ujedno i preduslovi za članstvo čije ozbiljno kršenje može rezultirati suspenzijom ili čak isključenjem (Shaw, 2008, str. 345–347). Privrženost navedenim načelima objašnjiva je u svjetlu tragičnih iskustava Drugog svjetskog rata, koja se ogledaju i u razaranju temelja pravne države te rasprostranjenom kršenju ljudskih prava koje je svoj vrhunac imalo u holokaustu. Padom Berlinskog zida 1989. godine, te otvaranjem svojih vrata za bivše socijalističke države, organizacija je doživjela značajno širenje te danas ima 47 država članica koje naseljava oko 820 miliona ljudi. Nakon pridruživanja Crne Gore 2007. godine, Kosovo je jedino područje bivše Jugoslavije koje još uvijek nije dio ove organizacije.

Ustavni i zakonodavni okvir

Author(s): Midhat Izmirlija / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Bosna i Hercegovina (BiH) jedna je od država sa složenim ustavnim sistemom. Iako Ustav BiH ne sadrži izričite odredbe koje se odnose na ravnopravnost žena i muškaraca, zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda predstavlja jedan od stubova ustavnog sistema. Ustav BiH tako utvrđuje da će se svim osobama u BiH bez diskriminacije osigurati uživanje prava i sloboda predviđenih Ustavom ili međunarodnim sporazumima koji su navedeni u Aneksu I Ustava. Zabrana diskriminacije izričito uključuje zabranu diskriminacije po osnovu spola (član II/4 Ustava BiH). Također, potrebno je podsjetiti da se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatni protokoli (EKLJP) primjenjuju direktno u BiH (član II/2 Ustava BiH), a da se u Aneksu I navodi popis dodatnih sporazuma o ljudskim pravima koji se neposredno primjenjuju u BiH (uključujući i Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena te Konvenciju o državljanstvu udatih žena).

Rodna ravnopravnost i politički i javni život

Author(s): Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Serbian Publication Year: 0

Žene su tokom istorije bile isključene iz procesa donošenja odluka, što je proizlazilo iz podele na privatno i javno (oikos nasuprot polis) na štetu žena još od antičkog perioda, kolevke politike i demokratije. To je posle dodatno osnaženo interpretativnim nasleđem monoteističkih religija koje su Boga i čoveka poimale kao mušku figuru, a ženama unapred „pripisale“ grehove zbog otkrića polnosti (praroditeljski greh). U novom veku, kao eri racionalizma i buđenja čoveka iz samoskrivljenog nepunoletstva (Kant), žene i dalje ostaju uskraćene za pravo na političku participaciju. Glavni podležeći diskurs je, npr., stav da samo onaj ko plaća porez i učestvuje u ratu ima pravo na političku participaciju (Tomas Džeferson), a s obzirom na to da žene nisu imale pravo na imovinu, nisu imale ni pravo na učešće u javnom životu (Isenberg, 1988, str. 8). Dublji strukturalni uzroci leže u potrebi postojanja patrijarhalne porodice, sa jasno podeljenim rodnim ulogama, kako za kapitalistički način proizvodnje tako i za „nesmetano“ donošenje političkih odluka. To je navodno osnaženo i opravdano modernim političkim idejama po kojima polni odnosi i nisu politički (Pejtman, 2001, str. 51).

Feminizam i civilno društvo

Author(s): Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Pisanje, a i istraživanje o ženskom pokretu predstavlja značajan izazov i podstrek s obzirom na dominantan „razmrvljen“ pristup koji je najčešće okrenut određenim aspektima položaja žena i njihove podređenosti. Društveni pokreti imaju, kako ističe poznati teoretičar i istraživač ovog fenomena Čarls Tili (Charles Tilly), tzv. WUNC obeležja (worthiness, unity, number i commitment) te iz tog razloga predstavljaju značajnu i kolektivnu pokretačku snagu usmerenu ka društvenim promenama (Tilly, 2004, str. 3–4).

Gender mainstreaming: urodnjavanje

Author(s): Zorana Antonijević / Language(s): Serbian Publication Year: 0

Urodnjavanje (gender mainstreaming), odnosno uvođenje rodne perspektive u politike i prakse na svim nivoima odlučivanja organa javne vlasti, relativno je nova feministička strategija promene. Njen primarni cilj je smanjivanje i iskorenjivanje rodnih nejednakosti, pre svega kroz državni aparat, ali i međunarodne organizacije. Međutim, put do urodnjavanja kao strategije nije bio ni lak ni jednostavan. Naime, na Prvoj međunarodnoj konferenciji žena u Meksiko Sitiju 1975. godine definisana je obaveza država članica Ujedinjenih nacija da formulišu nacionalne strategije, ciljeve i prioritete kako bi unapredili rodnu ravnopravnost i iskorenili rodnu diskriminaciju.

Rodno odgovorno budžetiranje

Author(s): Dženita Hrelja Hasečić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Rodno odgovorno budžetiranje je sastavni dio pristupa urodnjavanja politika. Prema najčešće korištenoj definiciji (Council of Europe, 2005) „rodno odgovorno budžetiranje predstavlja uključivanje principa rodne ravnopravnosti u budžetske procese. Podrazumijeva rodno zasnovanu procjenu budžeta, uključivanje rodne perspektive na svim nivoima budžetskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti.“ U procesu rodno odgovornog budžetiranja koriste se alati kojima se „prati tok novca“ iz vladinih budžeta ka ostvarenju ciljeva i uticaja na različite grupe žena i muškaraca, dječaka i djevojčica. Vrlo je važno zapamtiti da rodno odgovoran budžet ne može biti shvaćen kao budžet napravljen isključivo za žene, jer bi u tom slučaju značilo da žene označavamo kao interesnu grupu koja se natječe s drugima za ionako oskudna sredstva koja vlada dodjeljuje, odnosno da budžet treba podijeliti podjednako između žena i muškaraca ili da se cilj rodno odgovornih budžeta svodi na to da se veći dio javnih sredstava dodijeli programima ili mjerama isključivo namijenjenih ženama.

Predsjedništvo

Author(s): Goran Marković / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je kolektivni šef države i nosilac izvršne vlasti. Princip pariteta u njegovom sastavu i široka primjena principa konsenzusa u odlučivanju obezbjeđuju zastupljenost i ravnopravnost konstitutivnih naroda. Svakom članu Predsjedništva pripada i pravo veta ukoliko smatra da je odluka štetna po vitalni interes entiteta, iako se time u stvarnosti štite vitalni nacionalni interesi. ovakva struktura i način odlučivanja Predsjedništva su naveli pojedine autore na zaključak da je ono konfederalni organ, a Bosna i Hercegovina konfederacija, što se može osporiti argumentom da u Predsjedništvu nisu neposredno zastupljeni entiteti, već konstitutivni narodi. Predsjedništvo raspolaže značajnim nadležnostima, koje ga čine potencijalno najmoćnijom političkom institucijom, pa ono predstavlja jakog šefa države u mješovitom sistemu vlasti.