Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Content Type

Subjects

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access
  • Politics / Political Sciences
  • Civil Society

We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.

Result 6821-6840 of 7919
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 341
  • 342
  • 343
  • ...
  • 394
  • 395
  • 396
  • Next
‚Latent’ Interest Groups Involvement in Coping with the Challenges of EU Accession: The Case of Albania

‚Latent’ Interest Groups Involvement in Coping with the Challenges of EU Accession: The Case of Albania

Author(s): Dorian Jano,Besjana Kuci,Elira Hroni / Language(s): English

While powerful private interest groups such as banks and other financial institutions, industrial groups, media etc. dispose all the necessary resources and leverage for their involvement and representation in strategic reforms and EU accession process, a number of ‘ne-glected’ yet extremely important interest groups are facing great challenges with regard to EU accession. In Albania latent interest representation and involvement in policy and reform processes remains weak. Furthermore, there is a literature gap in understanding their specific challenges, capacity-needs and potential to generate added-value to the EU integra-tion process by such latent interest groups (LIG) This research offers a modest contribution to address such gap and to bring sensitivity among key stakeholders on the missing role of non-state interest groups under the EU accession process. The analysis relies on comprehensive literature review and field research with members of various LIG in Albania in order to gather qualitative and quantitative data. Based on gathered evidence the paper suggests a set of concrete recommendations to strengthen the involvement of Albanian latent interest groups in the EU accession process.

More...
2011 CSO Sustainability Index - Albania

2011 CSO Sustainability Index - Albania

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

CSOs in 2011 found it almost impossible to successfully influence decision makers. Even though CSOs have called on political parties to engage in constructive dialogue, progress has generally only been made following international pressure. In November 2011, after strong pressure from the EU, the United States, and the Organization for Security and Cooperation in Europe, the two major polit-ical parties agreed to resume dialogue on key reforms urged by the European Commission’s Opinion on Albania’s EU Bid.

More...
Protection of Whistleblowers in Serbia

Protection of Whistleblowers in Serbia

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

CEAS believes that the Law on Protection of Whistleblowers should not be primarily anti-corruption by a law that primarily ensures respect of those human rights and civil rights, guaranteed by the Constitution of the Republic of Serbia that are related to freedom and security, right to an opinion and expression, right to privacy, protection of personal data and labor.Within the project“Promoting Comprehensive Security Sector Reform” which was supported by the National Endowment for Democracy from Washington, USA, CEAS has developed analysis

More...
Your Face Sounds Familiar

Your Face Sounds Familiar

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

On November 1, 2013, the Center for Euro-Atlantic Studies published a new report "YOUR FACE SOUNDS FAMILIAR - On the occasion of the use of public resources in the "cleansing" of northern Kosovo campaign materials for the upcoming local elections in Kosovo and other security challenges and threats in relation to the upcoming local elections in Kosovo.

More...
Zaštita uzbunjivača u Srbiji

Zaštita uzbunjivača u Srbiji

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

Zakon o zaštiti uzbunjivača ne bi trebalo da je prevashodno antikorupcijski, već Zakon koji pre svega, obezbeđuje poštovanje onih ljudskih prava i prava građana, zagarantovih Ustavom Republike Srbije koja se odnose na slobodu i bezbednost, pravo na mišljenje i izražavanje, pravo na zaštitu podataka, pravo na rad i sl.

More...
Tvoje lice zvuči poznato

Tvoje lice zvuči poznato

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

Centar za evroatlantske studije je 1. novembra 2013. godine objavio novi izveštaj "TVOJE LICE ZVUČI POZNATO - Povodom upotrebe javnih dobara u akciji "čišćenja" Severa Kosova od izbornog materijala za predstojeće lokalne izbore na Kosovu i drugim bezbednosnim izazovima i pretnjama u vezi sa predstojećim lokalnim izborima na Kosovu.

More...
Neposredno učešće građana u postupku promene ustava

Neposredno učešće građana u postupku promene ustava

Author(s): Maja Nastić / Language(s): Serbian

Bearing in mind the announced changes of the Constitution of Serbia, the focal point of this paper is the role of the citizens in this process, namely the possibilities and legal instruments that are available to citizens in the amending process. The Constitution of Serbia (2006) emphasizes at the outset the role of the citizens. Sovereignity is vested in citizens who exercise it through referendums, people’s initiative and freely elected representatives. (art. 2). People’s initiative authorizes the certain part of electorate to initiate the procedure for amending the Constitution. The initiative for amending the Constitution of Serbia may be submitted by at least 150,000 voters. This makes the role of citizens more difficult than it was in the previuos Constitution (1990). When we have in mind the relevant provisions contained in law, the realization of this right is additionally hampered by short deadlines and additional obligations of initiators. The role of the citizens in the process of amending constitution is more prominent when it comes to the referendum. The Constitution of Serbia recognizes mandatory and optional referendum. Although the Constitution narrows the possibilities for issuing a compulsory referendum, it is required for all the most important issues. But, the most important novelty that the Constitution brings about is the adoption of a decision. The amendment to the Constitution shall be adopted if the majority of voters who participated in the referendum voted in favor of the amendment. In this way, it is much easier to amend the Constituton than it used to be. In the upcoming referendum, it is very important to adhere the Recommendation made by Venice Commission in order to achieve the real will of citizens and not to manifest the manipulative potential of the referendum. We can conclude that direct participation in amending the Constitution is much more difficult in the existing Constitution, than it used to be. The Constitution (2006) significally raised the therehold for submitting people’s initiative and it could be amended (in some specific parts) only by voting in the National Assembly. These solutions have weakened the position of citizens in terms of thier direct participion in the amending Constitution.

More...
Izbor sudije Ustavnog suda u Republici Makedoniji

Izbor sudije Ustavnog suda u Republici Makedoniji

Author(s): Blaže Krčinski / Language(s): Serbian

Izbor koji je prakticiran u mnogim zemljama Centralne i Istočne Evrope, a koji se bazira na njemačkom modelu, u ovom slučaju je neprimenjiv. Naime, Republika Makedonija je višestranačka demokratija u kojoj možemo razlikovati uglavnom dve veće stranke iz Makedonskog bloka i dve veće stranke iz Albanskog bloka. Imajući u vidu dosadašnje postizborne koalicije (to proizlazi iz duha Ohridskog okvirnog ugovora) veoma je lako postići dvotrećinsku većinu koja bi bila potrebna za izbor. Tako je ovaj sistem izbora sudija nekompatibilan za Makedoniju, jer ništa suštinski ne bi bilo urađeno. Prema tome, kada govorimo o izboru sudija u Republici Makedoniji trebamo razmotriti „kelzenov model“ koji preporučuje da sve tri grane vlasti učestvuju u izboru sudija . Takođe trebamo razmotriti i opciju da se poveća broj sudija, jer je dosadašnja praksa pokazala da broj sudija nije dovoljno visok kako bi izišao u susret zahtjevima i obavezama koje Ustavni sud ima prema Ustavu. Moj predlog bi bio da Ustavni sud broji dvanaest sudaca, da njihov mandat traje devet godina bez prava da se ponovo kandiduju, da sudije iz svojih redova biraju predsednik Suda na period od četiri godine. Nadalje, da parlament bira četiri sudije, predsednik Republike imenuje četiri, dok Sudski savet bira preostalih četvero sudija. Zadatak parlamenta ne bi bio kao do sad, da preko Komisije o izboru i imenovanju predlaže kandidate, već bi poslovnikom parlamenta bila uvedena nova komisija koja bi se formirala sa ciljem izbora sudija Ustavnog suda. Ta komisija bila bi sačinjena od po dva člana najvećih političkih stranaka (pri čemu bi i pozicija i opozicija imali jednak broj kandidata) i ona bi predložene kandidate uputila na plenarnu sednicu parlamenta, a sama komisija bi odlučivala dvotrećinskom većinom pri izboru kandidata koji ispunjavaju kriterije propisane Ustavom . Za svakog kandidata koji je predložen i takođe za onog koji nije prošao izbor u komisiji, trebalo bi da bude dato opširno obrazloženje u kome će se navesti zašto je komisija tako postupila u datom slučaju. Izbor bi se odvijao na plenarnoj sednici parlamenta sa dvotrećinskom većinom, pri tome dvoje kandidata trebalo bi biti iz redova nacionalnih manjina. Predsednik bi imao pravo da imenuje četvoro sudija i to sa obavezom da svi budu iz redova profesora pravnih fakulteta, a jedan od imenovanih sudija da bude iz redova nacionalnih manjina. Dok bi Vrhovni sud predložio četiri kandidata iz redova sudija, Sudski savet bi na plenarnoj sednici sa dvotrećinskom većinom izabrao predložene kandidate . Pravo da bude izabran za sudiju imao bi svaki državljanin Republike Makedonije koji je navršio 40 godina života, ima završen pravni fakultet i ima 15 godina radnog iskustva povezanog sa primjenom prava – ako je stekao doktorat pravnih nauka onda može da bude izabran za sudiju i sa 12 godina radnog iskustva. Dalji uslov bi bio da se poslednje četiri godine nije bavio politikom, niti je bio član političke stranke. Za sudiju Ustavnog suda ne može biti izabran sudija koji je bio izabran za člana parlamenta, vlade, lokalne samouprave, gradonačelnika, savetnika opštine, ukoliko mu nije istekao mandat koji je trebao da odsluži. Ukoliko je na ova radna mesta dao ostavku samo da se kandiduje za sudija Ustavnog suda onda njegova kandidatura neće biti razmotrena. Sudije Ustavnih sudova za vreme trajanja njihovog mandata ne mogu obavljati nikakvu javnu funkciju i profesiju; izuzetak bi predstavljale samo sudije koji su izabrani iz redova profesora na pravnim fakultetima koji predaju pravne predmete. Oni bi mogli izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu nastaviti obavljati naučni rad na fakultetu. Smatram da je ovakva rešenja, bez većih kritika, moguće implementirati u samom ustavu i zakonu o ustavnom sudu, jer su u saglasnosti sa već postojećim rešenjima koja uspešno funkcionišu u evropskim zemljama. Međutim, osim predloženih rešenja, ipak je najbitnije izabrati najbolje kandidate koji će ispunjavati osim normativno opredeljenih uslova, i najvažnije od svega da imaju moralni i lični integritet. Samo takve sudije mogu na odgovarajući način obavljati ovu veoma zahtevnu i prestižnu funkciju.

More...
Uloga organizacija civilnog društva u praćenju provedbe Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini

Uloga organizacija civilnog društva u praćenju provedbe Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini

Author(s): Elma Demir / Language(s): Bosnian

Izgradnja političkog sistema zasnovanog na vladavini zakona i zaštiti ljudskih prava zahtijeva uspostavljanje mehanizama participatorne demokratije koji stvaraju uslove za uključivanje građana i organizacija civilnog društva u donošenje odluka, zakona, strategija i javnih politika. Ovaj način participatornog kreiranja politika prepoznala je i Evropska unija (EU) deklarišući ga kao sredstvo postizanja transparentnosti prema javnosti i sredstvo koje omogućava neposredan pristup građanima u procesu donošenja javnih politika, čiji glas se još uvijek ne čuje u Bosni i Hercegovini. Kako su organizacije civilnog društva, po načelu supsidijarnosti, jedan od ključnih agenata inoviranja društvenih rješenja njihovo uključivanje u rad državnih institucija u razvijenim demokratijama Zapadne Evrope i u SAD-ma pokazalo je da može značajno uticati na inovaciju i učinkovitost javnih programa. Pored toga, kako organizacije civilnog društva često imaju bolji pristup informacijama na terenu od državnih organa, zbog svoje stalne lokalne prisutnosti, one imaju bolji uvid u stvarno stanje u zajednicama i probleme ciljnih grupa. Takođe, ove organizacije su mobilnije i mogu brže i efikasnije reagovati zbog svoje nezavisnosti i manje administracije.

More...
LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija

LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija

Author(s): Adrijana Hanušić,Amra Mehmedić,Elma Demir,Jelena Garača,Maja Sahadžić,Milena Savić,Nedim Hogić,Renata Dragić-Radić,Nina Karać / Language(s): Bosnian

Od svog nastanka, 1948. godine, sa nastankom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, međunarodni režim za ljudska prava zasnivao se na tradicionalnim mehanizmima zaštite prava razvijenih od strane Ujedinjenih nacija (UN), koje su dale značajnu ulogu državama. Naime, države su primarni akteri u međunarodnim procesima provedbe, ali i monitoringa ljudskih prava, odnosno države i istovremeno garantuju prava, ali i vode proces praćenja i izvještavanja. U nedostatku kapaciteta UN tijela da direktno prate stanje ljudskih prava u svim zemljama članicama, onda kada zemlje članice propuste biti dovoljno samokritične, pokazalo se da važnu ulogu igraju nevladine organizacije, čija je jedna od osnovnih uloga monitoring i izvještavanje o zaštiti ljudskih prava i zagovaranje njihove bolje zaštite kod domaćih institucija vlasti i međunarodnih organizacija. Efikasna zaštita ljudskih prava zahtijeva snažan angažman civilnog sektora i na državnom, ali i na međunarodnom nivou, jer su organizacije civilnog društva jedini subjekti koji kontinuirano prate stanje na terenu, te rade na podizanju svijesti o postojećim pravima i pozivaju donosioce odluka na odgovornost u slučaju njihovog kršenja. U tom pogledu revidiran je i proces praćenja i izvještavanja o stanju ljudskih prava od strane Ujedinjenih nacija (UN) i od 2008. godine uspostavljen je novi instrument: Univerzalni periodični pregled (UPP) od strane Generalne skupštine UN-a rezolucijom 60/251 2006. godine, koja UPP definiše kao novi međunarodni instrument u borbi za ljudska prava kojeg UN Vijeće za ljudska prava primjenjuje u procesu praćenja stanja ljudskih prava u državama članicama UN-a. Svake četiri godine, svih 192 države članice UN-a, bivaju predmetom UPP pregleda kroz koji se na univerzalan i jednoobrazan način vrši procjena ispunjavanja međunarodnih obaveza i opredjeljenja u pogledu ljudskih prava u cilju stvaranja demokratskog pritiska na vlade država da unaprijede situaciju u svojoj državi u pogledu ljudskih prava, te da se bore protiv neravnopravnosti i svih oblika diskriminacije. UPP se provodi kroz proces interaktivnog dijaloga kroz koji zemlja, čije se stanje ljudskih prava prati, prezentira svoj izvještaj, odgovara na pitanja i dobiva preporuke od drugih zemalja. Potom se neformalno usvaja izvještaj koji uključuje sve preporuke date zemlji u pregledu, a koji se ponovo zvanično usvaja na sljedećoj redovnoj sjednici Vijeća za ljudska prava. Oko 16 zemalja UN-a jesu predmet pregleda u okviru svake sjednice Vijeća, a 48 ih je predmet pregleda svake godine. Pored država, UPP pruža i mogućnost uključivanja nevladinih organizacija u ovaj proces. Naime, aktivnosti prije i nakon pregleda izvještaja ključne su za implementaciju konkretnih preporuka iz ishodnog dokumenta i tokom ovog perioda nevladine organizacije mogu ostvariti značajan uticaj kroz aktivnosti monitoringa, analize i zagovaranja. Neki od instrumenata učešća nevladinih organizacija u UPP procesu su: angažman u konsultacijama s vladom svoje države; podnošenje izvještaja interesnih grupa prema Vijeću za ljudska prava; lobiranje drugih država za davanje određenih preporuka; prisustvovanje sjednicama UPP radne grupe, kao i prisustvovanje i učestvovanje u sjednicama Vijeća za ljudska prava; te popratne aktivnosti vezane za zagovaranje za implementaciju preporuka. Prepoznavajući važnost novo-uspostavljenog mehanizma za praćenje ljudskih prava, ali i ulogu, koju su u istom dobile nevladine organizacije, Mreža pravde u BiH prihvatila je UPP kao instrument u svom radu, već u aprilu 2010. godine. Nakon konsultacija između članica, Mreža pravde se uključila u UPP proces kroz izradu UPP preporuka za BiH, koje su predstavljene od strane tročlane delegacije Mreže pravde na 14. sjednici UN Vijeća za ljudska prava, 11. juna 2010. godine u Ženevi. Pored pripreme preporuka i njihovog predstavljanja u Ženevi, u organizaciji Mreže pravde, održana je i obuka o ovom mehanizmu za predstavnike civilnog društva i sektora pravde. Također, za istu ciljanu grupu održana su dva okrugla stola u Sarajevu i Banja Luci na kojima su definisani zaključci koji naglašavaju potrebu za efikasniju primjenu UPP preporuka u pravosuđu BiH. Polazeći od ovih zaključaka, tokom strateškog planiranja Mreže pravde u 2010. godini, dogovoreno je da monitoring i izvještavanje o stanju ljudskih prava kod domaćih i međunarodnih institucija predstavlja primarni oblik djelovanja Mreže. Time je Mreža pravde - koja okuplja 64 nevladine organizacije, a čiji je osnovni cilj da pruža podršku institucijama vlasti u jačanju efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informisanja, obrazovanja i zastupanja interesa građanki i građana u sektoru pravde - identificirala monitoring i izvještavanje o ljudskim pravima kao osnovni mehanizam pomoću kojeg nastoji realizirati svoje ciljeve. Razvoj pravosudnog sistema u BiH koji efikasno štiti ljudska prava i promiče vladavinu prava, nije moguć bez detaljne i stalne procjene rada sistema koja prati usklađenost domaćeg zakonodavstva i međunarodnih standarda. Sa ovim ciljem osnovana je i Radna grupa za izradu izvještaja „Univerzalni periodični pregled (UPP) o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini“ Mreže pravde, koja već od 2010. godine provodi proces monitoringa institucija sektora pravde na osnovu procjene provedbe UPP preporuka na koje se obavezala Bosna i Hercegovina u oblasti pravosuđa. Po četvrti put predstavnici nekoliko nevladinih organizacija, a ove godine predstavnici Asocijacije za demokratske inicijative, Centra za informativnopravnu pomoć Zvornik (CIPP), Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Udruženja «Pravnik», Udruženja stručnih saradnika i savjetnika u sudovima i tužilaštvima u BiH, i Udruženja za međunarodno pravo - zajednički su radili na monitoringu provedbe preporuka UN Vijeća za ljudska prava u pravosuđu BiH u sektoru pravosuđa u periodu od 2013. do 2014. godine. Kao rezultat ovog monitoring rada objavljuje se već po četvrti put publikacija Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija (2011. – 2012.). Izvještaj Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini predstavlja nastavak već započetnog rada na primjeni UPP mehanizma i istovremeno predstavlja jedinstvenu publikaciju ove vrste. Cilj objavljivanja navedene publikacije jeste uvid u proces provedbe dobivenih preporuka UN Vijeća za ljudska prava, odnosno od strane njenih država članica, a nastalih kroz proces Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP). Monitoring procesa provedbe UPP preporuka od strane članica Mreže pravde, fokusira se na pravosudni sistem, odnosno uključuje samo one preporuke koje su identifikovane kao krucijalne za unaprjeđenje sektora pravosuđa u BiH. Pored općeg pregleda zaštite ljudskih prava kroz pravosuđe, autori su identifikovali i preporuke za donosioce odluka s ciljem da podstaknu institucije vlasti na efikasniju i ažurniju primjenu UPP preporuka u sektoru pravde i kako bi ispoštovale obaveze koje je preuzela Bosna i Hercegovina prema međunarodnoj zajednici, ali i prema svojim građanima. Nadamo se da će Izvještaj biti koristan izvor informacija, ne samo predstavnicima pravosuđa, nego i nevladinom sektoru, te da će inicirati i razvoj interesovanja za konkretne akcije kod organizacija civilnog društva za djelovanje u oblasti pravosuđa. Mreža pravde će svakako nastaviti i u budućnosti sa aktivnostima monitoringa zaštite ljudskih prava u sektoru pravde, te će nastojati razviti i daljnje aktivnosti kada je u pitanju izvještavanje u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP) prema domaćim institucijama vlasti ali, i međunarodnim organizacijama. Uzevši kao osnovu rezultate monitoringa o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini navedenih u Izvještaju, Mreža pravde je provodila i prateće zagovaračke aktivnosti kako bi se jačao uticaj građanki i građana kroz organizacije civilnog društva na proces donošenja novih odluka i implementaciju postojećih propisa u oblasti pravde. Na ovaj način, Mreža pravde nastoji dati svoj doprinos u poticanju aktivnog odnosa svojih članica i civilnog društva u cjelini ka razvoju nezavisnog, efikasnog, odgovornog i zakonitog djelovanja pravosuđa u BiH. Koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji su bili uključeni u realizaciju pripreme analiza i izradu publikacije. Posebno se zahvaljujemo Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koja kroz Projekat razvoja sektora pravosuđa II pruža tehničku podršku Mreži pravde u BiH i njenim članicama.

More...
Pravo na slobodu okupljanja u Republici Srpskoj – de lege lata i de lege ferenda

Pravo na slobodu okupljanja u Republici Srpskoj – de lege lata i de lege ferenda

Author(s): Franjo Dragičević / Language(s): Bosnian

The author analyzes the reasons for proposal of the draft Law on Public Assembly in Republic of Srpska, the similarities and changes prescribed in the draft Law in relation to the effective Law on Public Assembly from 2008., as well as adherence to the standards established in the European Convention on Human Rights (ECHR) and other human rights standards that should be applied to a peaceful assembly and freedom of expression. The analysis shows that the draft Law, without any significant progress, contains identical restrictions on the right to freedom of peaceful assembly as the Law from 2008. Namely, the draft either introduces new or specifies the existing constraints for more efficient and expedient implementation of the regulations in practice, however the existence of legitimate goals and the necessity of a democratic society for the further existence of such constraints, was not taken into account. Therefore, the author considers that it is necessary to draft a new Law based on a proper analysis of the right to freedom of peaceful assembly prescribed in ECHR, article 11, which will be a sign of the maturity of democratic order in which there is no resistance toward acceptance of social activism expressed through the use of the right to freedom of assembly.

More...
Written Submission by Sarajevo Open Centre on the State of Human Rights of LGBT People in Bosnia and Herzegovina to the 2015 Progress Report

Written Submission by Sarajevo Open Centre on the State of Human Rights of LGBT People in Bosnia and Herzegovina to the 2015 Progress Report

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

This submission is short summary of the current developments, but also of the very detailed “Pink Report. Annual Report on the State of Human Rights of LGBT People in Bosnia and Herzegovina in 2014”, published by the Sarajevo Open Centre.

More...
Govor na protestu Ne da(vi)mo Beograd
0.00 €

Govor na protestu Ne da(vi)mo Beograd

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

„Ako vlast stalno laže, posledica nije da verujemo lažima, već da niko više ne veruje ni u šta. Vlast koja laže, te laži neprestano gomila i zato mora stalno iznova da piše svoju istoriju… Narod koji ne može više nikome i ničemu da veruje, ne može ni da odlučuje. Tako mu se uskraćuje sposobnost za bilo kakvu akciju, a naročito sposobnost da misli i da prosuđuje. Sa takvim narodom možete da radite šta hoćete.“ Ove reči napisala je hrabra i mudra Hana Arent. One su, nažalost, primenjive ovde i danas. Verujem da neće biti i primenjene. Verujem da nećemo dozvoliti da budemo narod sa kojim ova vlast može da radi šta hoće, čak i kad arogantno laže, nasilničkim govorima.

More...
Ne da(vi)mo Beograd: retrospektiva i šta dalje
0.00 €

Ne da(vi)mo Beograd: retrospektiva i šta dalje

Author(s): Isidora Petrović,Ivica Mladenović / Language(s): Serbian

Inicijativa NDBG je poslednjih dana i nedelja opet u centru pažnje domaće javnosti. Redovne akcije ispred gradske skuštine, u kojima se gradonačelnik Beograda poziva na odgovornost za gruba kršenja zakona i civilizacijskih vrednosti, usledile su nakon još jednog impozantnog skupa organizovanog u njihovoj režiji. Naime, samo dva dana nakon intervjua Marije Mali KRIK-u, Inicijativa je organizovala sedmi po redu protest u centru Beograda. Prema rečima organizatora, u državi u kojoj vlada nepravda, Dan državnosti obeležava se na ulici, a ne na prijemima. Kao i ranije, Inicijativa se oslonila na spremnost građanki i građana da aktivno učestvuju u procesu organizovanja i realizovanja protesta – putem deljenja sadržaja na društvenim mrežama, štampanja i lepljenja plakata po zgradama, samoinicijativnim obaveštavanjem prijatelja i poznanika, doniranjem novca i, najvažnije, sopstvenim prisustvom. Procene govore da je bilo između 7 i 10 hiljada ljudi, a na poslednjih nekoliko okupljanja broj demonstranata je išao i do 20 hiljada. Osim odlučnosti da, uprkos pretnjama, prisluškivanjima, prijavama i medijskoj blokadi, istraje u zahtevima, NDBG još jednom dokazuje da je društvena snaga koja je u stanju da, bez postojanja infrastrukture karakteristične za stranke na vlasti i bez ozbiljnih finansijskih resursa, mobilizuje hiljade građana za samo 48 sati.

More...
U potrazi za fokusom
0.00 €

U potrazi za fokusom

Author(s): Rastislav Dinić / Language(s): Serbian

Aktuelna polemika između Teofila Pančića i Radomira Lazovića, o značaju i delotvornosti pokreta Ne da(vi)mo Beograd, naizgled se tiče jednog sasvim konkretnog pitanja – da li je NDB (zajedno sa ostatkom javnosti) obratio dovoljno pažnje na izmeštanje autobuskih stanica koje se izvodi u okviru projekta Beograd na vodi. Međutim, iza ovog pitanja, nazire se dublja tema – odnos prema političkoj ulozi i dometima, ne samo pokreta NDB, već i drugih sličnih formi političkog organizovanja, poput onog koji smo videli na nedavnim studentskim protestima. Pančić, uostalom, i sam piše da je navodni nedostatak reakcije na izmeštanje stanica, indikativan za dublji problem ove vrste organizovanja.

More...
Zašto protestujemo – Godinu dana od rušenja u Hercegovačkoj
0.00 €

Zašto protestujemo – Godinu dana od rušenja u Hercegovačkoj

Author(s): Robert Kozma / Language(s): Serbian

Inicijativa Ne da(vi)mo Beograd pozvala je građane na novi protest za odbranu javnog interesa, odgovornosti i solidarnosti, u utorak 25. aprila, a povodom godinu dana od rušenja u Savamali. Pre tačno godinu dana grupa kriminalaca porušila je objekte u Savamali koji su se nalazili na putu Beograda na vodi, projekta na čiju smo ekonomsku i urbanističku štetnost ukazivali godinama. Tom prilikom ljudi sa fantomkama lišili su slobode čuvare objekata i slučajne prolaznike koji su se zatekli u Hercegovačkoj i obližnjim ulicama. Ova organizovana grupa kriminalaca je u vršenju niza krivičnih dela imala punu podršku policije, koja se oglušila o pozive građana u pomoć. Gradska vlast nije ostala nema, naprotiv – ona se ekspresno potrudila da sakrije sve tragove zločina, uklonivši šut sa „lica mesta“, a zatim je mesecima glasno negirala da se bilo kakvo kršenje zakona uopšte i desilo. U proteklih godinu dana tužilaštvo nije učinilo ništa da fantomima iz Hercegovačke skine maske i posedne ih na optuženičku klupu. Nije pokrenut ni disciplinski, a potom i krivični postupak protiv odgovornih u policiji za savezništvo sa kriminalcima koji su rušili toga dana, iako je Kancelarija Zaštitnika građana dokazala tu spregu nakon sprovođenja kontrole rada policije. I što je najvažnije, tužilaštvo nije učinilo ništa da naredbodavce identifikuje i krivično ih goni.

More...
Afera Savamala – simbol bahatosti vlasti
0.00 €

Afera Savamala – simbol bahatosti vlasti

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li će Aleksandar Vučić uspeti da zataška jednu od najvećih afera od dolaska Srpske napredne stranke na vlast. Reč je o rušenju zgrada u delu Beograda koji se zove Savamala, a koje su izveli ljudi pod fantomkama u noći između 24. i 25. aprila. Oni su maltretirali i vezivali građane, a policija se nije odazvala na pozive za pomoć. Sagovornici su bili Vesna Rakić Vodinelić, profesorka prava iz Beograda, i Radomir Lazović, aktivista inicijative Ne da(vi)mo Beograd koja organizuje proteste zbog rušenja u Savamali. Bilo je reči o tome zašto je Vučić kao krivce za rušenje označio najviše rukovodstvo Beograda, a potom počeo da minimizira značaj afere govoreći da se radi o rušenju tri bespravno podignute barake, da li je gradonačelnik Siniša Mali pošteđen zato što ima neke adute protiv Vučića, zašto Tužilaštvo ne može da odmakne od predistražne faze, zašto Vučić tvrdi da oni koji protestuju zbog Savamale žele da ruše njega, o prisluškivanju aktivista inicijative Ne da(vi)mo Beograd, kako se šire laži da proteste finansiraju strane sile, kao i o tome zbog čega Evropska unija uposlednjem izveštaju o napretku Srbije u evrointegracijama nije pomenula aferu Savamala.

More...
Brutalni napad toaletnim papirom
0.00 €

Brutalni napad toaletnim papirom

Author(s): Miloš Vasić / Language(s): Serbian

Ima – ko se seća – jedan skeč u „Letećem cirkusu Montija Pajtona“: zove se „Odbrana od napada bananom“. Dakle, pojavljuje se čovek sa bananom u ruci; spiker kaže da obratimo pažnju; na čoveka pada teg od pet tona. Drugi pokušaj: čovek napada bananom, a napadnuti ga ubija iz velikog revolvera. Incident koji se u ponedeljak ujutro desio ispred Starog dvora, Skupštine grada Beograda, neodoljivo podseća na Leteći cirkus, što nije prvi put u nas. Nepoznati počinilac (iskopaće njega Stefanović dr Nebojša) „pokušao je atentat“ na gradonačelnika Sinišu Malog – rolnom toalet-papira, zamislite!

More...
PARLAMENTARNI IZBORI 2023. GODINE – IZBORNI PROGRAMI
0.00 €

PARLAMENTARNI IZBORI 2023. GODINE – IZBORNI PROGRAMI

Author(s): / Language(s): Montenegrine

In order to create a basis for monitoring the fulfillment of promises made to citizens by political actors in elections, the Center for Civic Education (CEO) publishes an overview of available election programs and lists of political parties and coalitions that took part in the parliamentary elections in Montenegro, which were held on June 11, 2023.

More...
Slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori – sistem zreo za promjenu filtera
0.00 €

Slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori – sistem zreo za promjenu filtera

Author(s): Damir Suljević,Nikola Obradović / Language(s): Montenegrine

The Law on Free Access to Information has been applied in Montenegro for more than a decade. With the important mechanisms that this law brought, the transparency of the authorities has been significantly improved. At the same time, and precisely through the application of this law, numerous examples of their illegal and unconscionable work, as well as various controversial actions of decision-makers, were brought to light. Unfortunately, through all the years of application of this law, full compliance with its provisions has not yet been established. Moreover, in the case of a certain number of authorities, there is also a decline in compliance with legal obligations. In practice, there are frequent cases of non-up-to-date and untimely actions of authorities, both with regard to the mandatory public publication of certain information, and in the part of acting on user requests, which remains without appropriate sanctions.

More...
Result 6821-6840 of 7919
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 341
  • 342
  • 343
  • ...
  • 394
  • 395
  • 396
  • Next

About

CEEOL is a leading provider of academic eJournals, eBooks and Grey Literature documents in Humanities and Social Sciences from and about Central, East and Southeast Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, researchers, publishers, and librarians. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. CEEOL supports publishers to reach new audiences and disseminate the scientific achievements to a broad readership worldwide. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account.

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 102056
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2025 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use | Accessibility
ver2.0.428
Toggle Accessibility Mode

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.

Institutional Login