U okviru projekta “Rodno uvjetovano nasilje: Pogledi iz drugog ugla – Nasilje u vezama mladih sprovodi se i ova analiza zakona pod nazivom „Nasilje među mladima i nasilje u vezama mladih“.
More...
Research of the possibilities and conditions of the lives of women in small local communities in BiH
The research that is in front of you was created as part of the activities that are being implemented as part of the project “Women’s Advocacy for Gender Equality” implemented by the CURE Foundation in 2017. The research was conducted for four months from March to July 2017. The main goal of the research is to analyze the problems of women in everyday life, as well as the existence of local gender policies with a focus on five selected areas: Romanija and East Sarajevo (Pale, Sokolac, Rogatica, East Sarajevo, Trnovo, Bjelosavljevići, Podromanija, Prača); the wide area of Sarajevo (Hadžići, Ilijaš, Semizovac, Hrasnica, Visoko, Kakanj); Canton 10 (Livno, Kupres, Bugojno, Bosansko Grahovo, Tomislavgrad); Tuzla and the surroundings of Tuzla (Tuzla, Srebrenik, Špionica, Gračanica, Orašje, Gradačac); Bihać and its surroundings. Within the research, one of the goals was to specifically map the problems of socially marginalized groups of women.
More...
Istraživanje koje stoji pred vama je nastalo kao dio aktivnosti koje se sprovode u sklopu projekta „Žensko zagovaranje za rodnu ravnopravnost“ koji realizuje Fondacija CURE u 2017. godini. Istraživanje je rađeno četiri mjeseca i to od mjeseca marta do jula 2017. godine. Osnovni cilj istraživanja jeste analiza problema žena u svakodnevnom životu, kao i postojanje rodnih lokalnih politika s fokusom na pet odabranih područja: Romanija i Istočno Sarajevo (Pale, Sokolac, Rogatica, Istočno Sarajevo, Trnovo, Bjelosavljevići, Podromanija, Prača); šira okolina Sarajeva (Hadžići, Ilijaš, Semizovac, Hrasnica, Visoko, Kakanj); Kanton 10 (Livno, Kupres, Bugojno, Bosansko Grahovo, Tomislavgrad); Tuzla i okolina Tuzle (Tuzla, Srebrenik, Špionica, Gračanica, Orašje, Gradačac); Bihać i okolina. U okviru istraživanja jedan od ciljeva je bio i da se posebno mapiraju problemi društveno marginalizovanih grupa žena.
More...
Various studies indicate that women have accomplished their engagement in the public sphere predominantly via the civil society and the prosaically named ‘third sector’. According to some data, women’s representation in the civil society is in reverse proportion to their representation in the domain of formal politics. This is sometimes interpreted in the context of ethics of care, which interprets engagementin the public domain as an extension of housework, but also the fact that civil society offers more freedom and autonomy than formal politics. In the context of feminism in both theory and practice, the latter is often emphasised and encouraged. Despite this, this aspect should not be idealised, particularly if we consider that the civil society is a provider of services not provided by a dysfunctional state.
More...
Kao što različita istraživanja ukazuju, žene su svoj angažman u javnoj sferi Bosne i Hercegovine velikim dijelom ostvarile upravo kroz civilno društvo i prozaični termin treći sektor. Prema nekim podacima, zastupljenost žena u civilnom društvu je obrnuto proporcionalna njihovoj zastupljenosti u sferi formalne politike. To se nekad tumači u kontekstu tzv. etike brige na osnovu koje se angažman u javnoj sferi tumači kao produženi rad u kući, ali i činjenice da u civilnom društvu ima više slobode i autonomije u odnosu na formalnu politiku. U kontekstu feminizma kao teorije i prakse, ovaj drugi segment se često naglašava i podstiče. Uprkos tome, ovaj aspekt ne treba idealizovati, posebno ako imamo u vidu da civilno društvo služi kao servis za pružanje usluga koje neispunjava disfunkcionalna država. To je posebno simptomatično kada je riječ o određenim kategorijama žena koje se često imenuju kao dvostruko marginalizovane i u koju spadaju žene sa sela tj. iz ruralnih zajednica, potom žene koje su preživjele nasilje, Romkinje, žene s invaliditetom odnosno majke djece s poteškoćama u razvoju i povratnice.
More...
Fondacija CURE je kroz implementaciju projekta „Aktivno učešće mladih u donošenje odluka“, koji je financijski podržan od strane Općine Centar, uradila istraživanje o tome koliko su mlade osobe upoznate sa terminom građanskog aktivizma, te koliko i na koji način se žele baviti aktivizmom. Posebno nas je zanimalo na koji način mlade osobe vide svoje učešće u društvenim procesima, kako kreiraju svoje slobodno vrijeme i šta je to što mladima daje podsticaj za daljnje djelovanje.
More...
Mapiranje prava i potreba samostalnih roditelja/ki na području općine Centar Sarajevo
Država Bosna i Hercegovini je potpisnica brojnih međunarodnih konvencija koje postavljaju standarde koji se tiču zaštite ljudskih prava i sloboda i kojima se insistira na uvažavanju dostojanstva svih pojedinki i pojedinaca. Pored toga, Bosna i Hercegovina je na državnom nivou usvojila, između ostalog, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije. Kroz različite sociološko-pravne analize ona se može prepoznati kao školski primjer diskrepancija između de iurei de facto stanja ravnopravnosti svih osoba. Ipak, čak i onda kada se u analizama (pre)naglašava dobro de iure stanje, oblast porodičnog zakonodavstva se može izdvojiti kao ona oblast koja nužno traži određene korekcije. Čak i međunarodni standardi koji se tiču unaprjeđenja porodičnog života otvoreni su za dalju debatu. Naime, ovo je oblast u kojoj dolaze do izražaja sve diskrepancije različitih ideoloških pozicija što može biti predmet posebne rasprave. Ostavljajući po strani ove sporove, a imajući u vidu dosadašnja istraživanja, ovdje je potrebno ukazati na nekoliko bitnih uvida koji su rezultat dosadašnjih istraživanja u Bosni i Hercegovini.
More...
Fondacija CURE je u sklopu edukativne inicijative „Upoznaj svoja prava i žensku istoriju (herstory), osnaži se i aktiviraj!“ koja je uz financijsku podršku od strane CFD Švicarske feminističke organizacije uradila istraživanje o tome koliko su mladi ljudi u BiH upoznati sa problemom nasilja, sa oblicima nasilja koji postoje, te o postojanju SOS telefona za žrtve koje su preživjele nasilje i zakona u BiH koji štite od nasilja i kažnjavaju počinitelje. Države kreiraju zakone, programe i sigurne kuće za žene koje odluče prestati trpiti nasilje i u mogućnosti su izaći iz situacije nasilja. Razvijenije države imaju organizovane sigurne kuće i organizacije za konzultacije nasilnika koji su se opredjelili, što zbog sankcija što zbog stvarne posvećenosti izlječenju od nasilnog ponašanja, potražiti stručnu pomoć. U današnje vrijeme svakodnevno se susrećemo sa problemom nasilja, posebno kada je riječ o vršnjačkom nasilju. Pored toga što je nasilje nad ženama izraženo, sve je veći broj mladih djevojaka i muškaraca koji se skoro svakodnevno susreću sa nekim od oblika nasilja.
More...
ANALIZA AKTUELNIH PROPISA I PRAKSI U FBIH U VEZI S EKONOMSKIM OSNAŽIVANJEM ŽENA KOJE SU PREŽIVJELE PORODIČNO NASILJE I PREPORUKE ZA NJIHOVO POBOLJŠANJE
Ekonomsko osnaživanje žena preživjelih nasilje u porodici nikako nije nova tema u BiH. Postoje neformalne grupe, vladine i nevladine, te međunarodne organizacije koje su imale, i još uvijek imaju, razvijene akcije i programe koji se direktno tiču ekonomske pomoći ovoj grupi žena. Ipak, kako bi se dugoročno i stabilno uredio sistem podrške, potrebne su korekcije postojećeg stanja i usvajanje propisa i programa koji bi bili izrađeni u najboljem interesu žena preživjelih nasilje u porodici. Analiza aktuelnih propisa i praksi vezanih za ekonomsko osnaživanje žena preživjelih nasilje u porodici mapira aktuelno stanje i nudi preporuke za poboljšanje socio-ekonomske situacije u kojoj se one nalaze. Uvijek treba imati na umu da žene nisu homogena kategorija i da postoje različite društveno nevidljive i marginalizirane grupe žena koje imaju različite potrebe koje zahtijevaju različite pristupe kada je u pitanju ostvarivanje ekonomskih poticaja i učestvovanje na tržištu rada.
More...
Primjena i unaprjeđenje principa ravnopravnosti spolova u lokalnim zajednicama je od ključnog značaja za razvoj Bosne i Hercegovine. Lokalne zajednice funkcionišu u skladu s principima rada lokalne samouprave, te zbog toga imaju specifičnu vrstu odgovornosti i obavezu da poštuju i primjenjuju principe, standarde i obaveze koje proizilaze iz zakona, strategija, politika i programa na nivou entiteta Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, uključujući regionalne i međunarodne dokumente i standarde. Stoga je izuzetno važno da se pitanja ravnopravnosti spolova shvate kao dio svih razvojnih i reformskih procesa, čiji je konačni cilj da doprinesu, kako makrodimenziji razvoja društva, tako i mikrodimenziji poboljšanja kvaliteta života svih pojedinaca i pojedinki. Uvođenje i unaprjeđenje ravnopravnosti spolova u lokalnim zajednicama zahtijeva krupne promjene u načinu upravljanja koje mora biti usmjereno na građane/ke i na rezultate. Ovaj Izvještaj pokazuje trenutno stanje na terenu kada su u pitanju lokalne politike za ravnopravnost spolova koje je neophodno usvojiti kako bi se poduzeli koraci koji u konačnici vode ka pozitivnim promjenama u društvu.
More...
Fondacija CURE je u periodu od januara do decembra 2016. godine nastavila implementaciju projekta „Rodno uvjetovano nasilje - Pogled iz drugog ugla: Nasilje u vezama mladih“ koji je podržan od strane CFD (Christliche Friedensdienst iz Švicarske) i ima za cilj da upozna mlade ljude putem radionica i edukacija s problemom nasilja i rodno uvjetovanog nasilja. Projekat je fokusiran na rad s mladim ženama, mladim osobama (srednjoškolcima/kama) i institucijama. U sklopu projekta Fondacija CURE pruža osnovne informacije i alatke kako bi podstakla mlade osobe, pogotovo mlade žene, da budu inicijatorke pozitivnih društvenih promjena u BiH. U radu s mladima prepoznata je potreba da se radi na ukidanju stereotipa, predrasuda i diskriminacije, nasilja u vezama mladih i vršnjačkog nasilja direktno s mladima, školskim osobljem i da se insistira na promjeni školskih politika koje su zasnovane na širenju stereotipa i predrasuda.
More...
Participation of politically engaged women in political processes in Bosnia and Herzegovina has been a subject of discussion in the public sphere of Bosnia and Herzegovina for many years. This issue is most frequently addressed by civil society representatives, both men and women, relevant institutions and individual female defenders of women’s human rights. The current situation regarding representation of women in politics is not satisfactory. Yet, it is quite rarely in focus of discussions among representatives of political parties who are held responsible, informally and formally, for the lack of women’s participation in government.
More...
Overcoming gender stereotypes, efficient use of gender-sensitive language, reducing sexsist thinking, reporting, reducing discrimination against women in the media, presenting female politicians as an entity and not as an object of political campaigns, are lessons that Bosnian society will have to learn for a long time. The media rectify access to the main issue, but it is still far from the desired and necessary in order to affirm female politicians adequately in Bosnia and Herzegovina. Promotion of famous politicians on face covers still continues, while at the same time it leaves little or no room left for promotion of female candidates. These data are shown in this study, that during monitoring period on the front pages of daily newspapers and magazines/journals, seven photographs of male candidates have been identified, and not a single one of female candidates. Simple and formal esteem of quotas on electoral/selection list, access to the media in the search for political expert opinion leaves a deep imprint through clearly present patriarchal attitude on separated roles of men and women, which continue to reflect on the political scene in Bosnia and Herzegovina.
More...
Učešće politički angažiranih žena u političkim procesima u Bosni i Hercegovini je predmet rasprave bosanskohercegovačke javne sfere već dugi niz godina. Ovom temom se najčešće bave predstavnici/e organizacija civilnog društva, pojedine odgovorne institucije i individualne braniteljice ženskih ljudskih prava. Trenutno stanje zastupljenosti žena u političkom životu nije zadovoljavajuće. Međutim, to je vrlo rijetko fokus rasprave predstavnika/ca političkih partija koji/e se neformalno i formalno pozivaju kao odgovorni/e za nedovoljan postotak učešća žena u vlasti. U svrhu razumijevanja konteksta položaja žena u javnoj sferi uopće sa posebnim osvrtom na politički život, u nastavku analize slijedi kratak pregled historijskog razvoja ženskog pokreta u BiH, zatim dio vezan za prava žena u savremenoj BiH, pregled trenutnog stanja učešća žena u politici, a nakon toga podaci o udjelu žena na kandidatskim listama za Opće izbore 2018., medijsko predstavljanje žena za vrijeme predizborne kampanje i pregled rezultata neposrednih izbora 2018.
More...
Although the Law on Prohibition of Discrimination and the Gender Equality Law regulate and offer legal protection from discrimination on grounds that would affect women and girls from minority and marginalized groups (intersection of sex/gender with age, disability, sexual orientation and gender identity, etc.), as well as affirmative measures that would lead to their full inclusion in the all spheres of public life, the women and girls belonging to minority and marginalized groups are rarely, almost never, included in the decision - making processes, public policies, plans, measures and activities particularly in the areas of education, health and labor market, reforms of labor, social and pension system (women with disabilities, women with children with disabilities, returnees and internally displaced women, long-term unemployed women, survivors of gender-based or war time violence, single mothers, women in rural areas, Roma women, LBT women and elderly women). They are even more exposed to rights violations and less aware of the mechanisms to claim them.
More...
Iako Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova propisuju i nude pravnu zaštitu od diskriminacije na osnovama koje pogađaju žene i djevojčice pripadnice manjinskih ili marginaliziranih grupa (u kontekstu intersekcionalnosti spola/roda sa starošću/godinama, invaliditetom, seksualnom orijentacijom, rodnim identitetom itd.), kao i afirmativne mjere koje bi trebale voditi ka njihovoj punoj uključenosti u sve sfere javnog života, žene i djevojčice koje pripadaju marginaliziranim grupama i manjinama (žene sa invaliditetom, majke djece sa invaliditetom, povratnice i interno raseljene žene, žene koje su nezaposlene duži vremenski period, žene koje su preživjele rodno zasnovano, ratno i porodično nasilje, samohrane majke, žene sa sela, Romkinje, LBT i starije žene) su rijetko, gotovo nikako, uključene u procese donošenja odluka, javne politike, planove, mjere i aktivnosti u oblastima obrazovanja, zdravstva, rada i zapošljavanja te reformi socijalnog i penzionog sistema.
More...
Based on previous research, it can be argued that Bosnia and Herzegovina is an excellent example of separation of legal (de iure) and real (de facto) achievements of gender equality. However, neither the idealizations are justified in the first segment, nor is the leveling of what has been done so far justified in the second. It can be stated beforehand that the legislation was built on genderless legislation that has been subsequently subjected to attempts to be corrected through mechanisms of special protection of women's human rights.
More...
Pomirenje je termin koji se sve češće upotrebljava zahvaljujući obećavajućem razvoju mirovnih studija u zadnjih par decenija, ali i usled praktičkih uvida u njegov značaj zbog njegove sveoubuhvatnosti, različitih dimenzija, inicijativa i aktera/ki koje on involvira. Takođe, brojna istraživanja, što komparativna što kontekstualizovana u okviru određenih društvenih zajednica, kao i alati i konkretne aktivnosti koje se sprovode, ukazuju na njegov značaj. Međutim, pojam se neretko olako odbacuje a što je povezano sa njegovim nedovoljnim poimanjem, često usled bremenitosti tzv. abrahamskom tradicijom, ali i mogućnostima zloupotrebe. Imajući u vidu prirodu savremenih konflikta, više je nego očigledno da je pomirenje itekako važan pojam s obzirom da poziva ne na puki povratak na staro, već na obnovu novih relacija kako na horizontalnoj tako i na vertikalnoj ravni. Savremeni konflikti u svoj svojoj složenosti i brutalnosti češće se dešavaju unutar određene društvene zajednice, te je radi iskoraka iz istih neophodno uključiti različite aktere/ke i različite nivoe relacija. Statičnost pregovara, kao što primećuje Lederah, može da zaustavi rat; ali pomirenje u širem smislu pretpostavlja i odsustvo tj. rad na uklanjanju različitih oblika diskriminacije, promociju kulture dijaloga i uravnoteženu raspodelu resursa (Galtung).
More...
Na osnovu dosadašnjih istraživanja može se izvesti teza da je Bosna i Hercegovina školski primjer razdvajanja pravnog (de iure) i stvarnog (de facto) ostvarenja rodne ravnopravnosti. Međutim, niti su u prvom segmentu opravdana idealizovanja, niti su u drugom opravdana nivelisanja onoga što je do sada urađeno. Prethodno se može konstatovati da je zakonodavstvo sagrađeno na bespolnoj legislativi koja se naknadno pokušava korigovati kroz mehanizme posebne zaštite ženskih ljudskih prava.
More...