Prijem državnih službenika u institucijama BiH

Author(s): Mehmed Hadžić / Language(s): Bosnian

Oslonom na način popunjavanja upražnjenih radnih mjesta državnih službenika, službenički sistem u institucijama BiH se može svrstati u kombinovane službeničke sisteme gdje je popunjavanje putem javnog oglasa uslovljeno prethodno iscrpljenim mogućnostima internog i eksternog premještaja te raspisivanjem internog oglasa. Ako se upražnjeno radno mjesto popunjava oglašavanjem ono može biti putem internog ili javnog oglasa. Interno oglašavanje predstavlja proceduru za popunjavanje upražnjenog mjesta napredovanjem državnih službenika koji su već zaposleni u instituciji ili u slučaju kad postoje državni službenici u toj instituciji koji su proglašeni prekobrojnim. U ostalim slučajevima se raspisuje javni oglas. U slučajevima i jednog i drugog oglašavanja prijem državnih službenika se zasniva na profesionalnoj sposobnosti. Ako se izuzme potreba za posjedovanjem opštih i posebnih uslova za rad na pojedinom radnom mjestu, i poštivanjem izložene procedure prijema u državnu službu najveća odgovornost za izbor napogodnijeg kandidata leži na komisiji za izbor. Ova komisija može sadržavati tri ili pet članova, koje predlaže institucija ili institucija i Agencija u Zakonom predviđenom omjeru, ovisno o tome da li je u pitanju interni ili javni oglas. Ocjena prilikom provjere znanja kandidata data od strane svakog člana komisije se ne može preispitivati ni u postupku po žalbi pred Odborom državne službe za žalbe ni u upravnom sporu pred Sudom BiH. Ovo je osnovni razlog da izbor najpovoljnijeg kandidata zavisi isključivo od stručnih kompetencija i poštivanja etičkih i moralnih principa svakog člana komisije ponaosob, ali i komisije u cjelini. Izuzetak, ali samo u proceduralnom smislu, predstavlja prijem rukovodećih državnih službenika gdje izbor najboljeg kandidata sa liste uspješnih, opet zavisi od pomenutih kvaliteta rukovodioca institucije koji vrši izbor. Zapošljavanje na temelju profesionalne sposobnosti se u znatnoj mjeri dovodi u pitanje mogućnošću da se poslovi upražnjenog radnog mjesta popunjavaju na određeno vrijeme, od strane osoba koje nemaju status državnog službenika, u nekim slučajevima čak do dvije godine. Ove osobe nužno ne moraju poslove državne službe obavljati lošije, ali status državnog službenika kroz Zakonom utvrđena prava i posebno odgovornosti treba da jamči njihovu maksimalu profesionalnost, objektivnost i transparentnost, što se u njihovom slučaju, možda i neopravdano oslonom na njihove stvarne kompetencije, može dovesti u pitanje. Negativna strana ovakvog zapošljavanja dodatno dobiva na težini u slučajevima pokretanja konkursne procedure, jer ove osobe u startu imaju znatnu prednost zbog boljeg poznavanja ispitne materije i moguće prethodne saradnje sa članovima komisije, što ostale kandidate stavlja u neravnopravan položaj. Popunjavanje putem direktnog preuzimanja državnih službenika iz organa uprave entiteta i Brčko distrikta BiH se može tretirati kao sui generis zbog specifičnog državnog ustrojstva BiH. Uslov za popunjavanje direktnim preuzimanjem jeste sporazum između instutucije BiH i entitetskog organa uprave, odnosno organa uprave Brčko distrikta BiH, te saglasnost samog državnog službenika. Na ovaj način, iako nominalno egzistiraju paralelno i neovisno jedan o drugom, državna služba predstavlja najujednačeniji segment javne(ih) odnosno državne(ih) uprave(a) u BiH. Osnov ovog ujednačavanja se nalazi u Pravilniku Agencije o sličnim radnim mjestima za potrebe direktnog preuzimanja državnih službenika iz entitetskih organa u institucije Bosne i Hercegovine. Mogućnost ove prohodnosti i u jednom i u drugom smjeru stvara pretpostavke da se barem u određenoj mjeri ujednače profesionalni standardi državne službe, ali istovremeno, u skladu sa načelom efikasnosti i ekonomičnosti, uspori povećanje broja državnih službenika, i finansijskih i drugih opterećenja koje ono (povećanje) sa sobom nosi.

Uloga Državnog veća tužilaca u pravnom sistemu Srbije

Author(s): Milan Škulić / Language(s): Serbian

Položaj i uloga Državnog veća tužilaca u pravnom sistemu Republike Srbije se ne mogu analizirati samo u striktno pravno-organizacionom smislu, a bez obraćanja pažnje i na bitno promenjenu ulogu javnog tužilaštva u krivičnoprocesnom sistemu Srbije. Sada kada je javni tužilac dobio istražnu nadležnost i to još uz omogućavanje da se manje-više svi dokazi koje je on prikupio u sopstvenoj istrazi, mogu relativno lako (skoro isto kao što je ranije bilo moguće sa dokazima poteklim iz sudske istrage), koristiti na glavnom pretresu, kao izuzetak u odnosu na načelo neposrednosti, neophodno je da se pravni, kako u zakonskom, tako i u ustavnom smislu, položaj nosilaca javnotužilačke funkcije, tj. javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, maksimalno približi položaj koji imaju sudije u pravnom sistemu. Iako načelno javni tužilac ne može biti poistovećen sa sudijom, jer procesne uloge javnog tužioca i sudije se bitno razlikuju i javni tužilac mora da poseduje praktično istovetni nivo nezavisnosti, a manje je važno da li će on i formalno, tj. u smislu ustavnih i zakonskih propisa biti nezavistan ili „samo“ samostalan, što bi se praktično, moralo svesti na funkcionalnu nezavisnost. Garant takve nezavisnosti bi moralo da bude Državno veće tužilaca, ali da bi se to realno moglo ostvariti, potrebno je da preduzmu suštinske i opsežne promene u odnosu na položaj i ulogu tog organa u pravnom sistemu. Dosadašnje iskustvo pokazuje da strogo hijerarhijski organizovano javno tužilaštvo, na čijem je čelu Republički javni tužilac, koji je istovremeno po funkciji i predsednik Državnog veća tužilaca, u stvari, donekle samo „simulira“ slobodno odlučivanje izbornih članova Državnog veća tužilaca iz redova nosilaca javnotužilačke funkcije. Naime, lako se može utvrditi da su u više od 99,99 % slučajeva, ti članovi Državnog veća tužilaca uvek glasali isto kao i njihov „šef“ – Republički javni tužilac, koji je istovremeno i predsednik Državnog veća tužilaca. Ovo, kao i problemi uočeni tokom tzv. opšteg izbora ili „reizbora“ svih nosilaca javnotužilačke funkcije, tokom 2009. godine ali i nakon toga, kada se rešavalo o prigovorima na neizbor, su uticali na to da sami javni tužioci i zamenici javnih tužilaca ispoljavaju visok stepen nepoverenja u Državno veće tužilaca, od kojeg bi se formalno, što je paradoksalno, trebalo očekivati da bude garant njihove samostalnosti, odnosno funkcionalne nezavisnosti. Svaka nova reforma, nastavak reforme ili „reforma reforme“ srpskog pravosuđa uopšte, kao i kada je u pitanju reformisanje javnotužilačke organizacije, što podrazumeva i ozbiljnu reformu Državnog veća tužilaca, mora da kao svoj osnovni ratio ima vraćanje poverenja u to pravosudno telo.

Antikoruptivne mjere u novom javnonabavnom regulatornom okviru Europske unije

Author(s): Marko Turudić / Language(s): Croatian

Korupcija u postupcima javne nabave ima višestruke negativne učinke. Osim direktnog ekonomskog troška za proračune država članica, također i podriva povjerenje građana, ali i nekorumpiranih ponuditelja u postupke javne nabave. Novim javnonabavnim regulatornim okvirom EU suzbijanje korupcije i transparentnost u postupcima javne nabave postavljeni su među glavne ciljeve. Šest je glavnih mjera kojima se pokušava suzbiti korupcija u postupcima javne nabave. To su odredbe o isključenju ponuditelja, o pojačavanju transparentnosti postupaka, o prethodnoj provjeri tržišta, o prijevari i sukobu interesa, o poticanju korištenja elektroničkih alata u postupcima javne nabave i o izmjenama javnonabavnog ugovora tijekom njegova trajanja. Kao što sam već naglasio, smatram kako će neke od navedenih mjera imati pozitivnog učinka na suzbijanje korupcije u javnonabavnim postupcima u Republici Hrvatskoj, dok će neke vjerojatno biti manje uspješne. Crta razgraničenja uspješnosti i neuspješnosti navedenih mjera je u obveznosti njihove primjene, odnosno moraju li ih javni naručitelji primjenjivati ili je primjena odredbi ostavljena njihovoj diskrecijskoj ocjeni. Dosadašnje djelovanje javnih naručitelja u Republici Hrvatskoj naučilo nas je da se odredbe ZJN-a čija je primjena ostavljena diskreciji javnih naručitelja primjenjuju malo, te posljedično imaju mali utjecaj na javnonabavni pravni sustav Republike Hrvatske. gospodarstva je u travnju 2016. završilo prijedlog novog ZJN-a, u koji su implementirane nove javnonabavne direktive EU. Nažalost, taj prijedlog zakona nije došao do Sabora, a zbog raspuštanja Sabora 15. srpnja 2016. upitno je u kojem vremenskom roku se može očekivati izglasavanje novog ZJN-a. Ministarstvo gospodarstva donijelo je mišljenje u kojem govori o izravnom učinku novih javnonabavnih Direktiva u Republici Hrvatskoj. U mišljenju navodi kako bi javni naručitelji u postupcima javne nabave velike vrijednosti, započetim od 18. travnja 2016, uz odredbe Zakona o javnoj nabavi morali uzeti u obzir i odredbe Direktive 2014/24/EU i Direktive 2014/25/EU koje su bezuvjetne i dovoljno određene, te posebno ističe ESPD. Ipak, kako većina antikorupcijskih mjera novog javnonabavnog regulatornog okvira nije primjenjiva bezuvjetno, smatram kako će se moći početi primjenivati tek donošenjem novog ZJN-a.

O nekim otvorenim pitanjima primjene hrvatskog Zakona o ustanovama

Author(s): Alen Rajko / Language(s): Croatian

Although the Act on Establishments (Institutions) is one of the most stable laws regulating Croatian public sector, in more than 20 years of its implementation occurred a number of interpretative doubts. The analysis considers a part of those questions, related to the management of an establishment, the position of the principal, transparency, as well as oversight over an establishment.

Analiza Zakona o lobiranju Republike Srbije

Author(s): Smilja Obradović / Language(s): Serbian

Lobbying Law is a new law in the legal framework of the Republic of Serbia, which will start to apply in the second half of 2019. The envisaged legal solutions were subject to detailed analysis. The reasons for the adoption of this regulation have been explained and the envisaged structure of the participants in this procedure was considered. The conditions for conducting this activity and the role of the Anti-Corruption Agency and its significance for the implementation of this law have been presented. Finally, a critical review of the implementation of the lobbying process has been carried out, where it was concluded that the anti-corruption purpose of this regulation has not been realized and that similar activities have already been conducted in Serbia under the auspices of some other laws. Additionally, the state authorities are not recognized as the bearers of the activities regarding the regulations’ improvement and the Lobbying Law does not foresee any obligation of state authorities in the lobbying process. The only justified reason for passing this law is the realization of the undertaken international obligations in the process of accession to the European Union.

Nekontrolisana tužilačka moć

Author(s): Branko Perić / Language(s): Bosnian

The author discusses the issue of uncontrolled prosecutorial powers through an analysis of manifestations of abuse of prosecutorial powers in the segments related to granting immunity, concluding guilty plea agreements, witness intimidation, elimination of defense attorneys from criminal proceedings, undercover investigator’s inciting suspects to commit criminal offenses, and charging the accused repeatedly for the same facts, concluding that it is necessary to have an efficient control of the exercise of prosecutorial powers in order to check these tendencies and secure lawful prosecutorial operations. At the same time, the author puts forward, in the form of theses for consideration, certain proposals as to the ways in which it is possible to exercise control of prosecutorial powers, while avoiding the risk of jeopardizing prosecutorial independence. In that regard, the author points to possible amendments to the criminal code (incrimination of violations of law by prosecutors), introduction of internal and external control mechanisms, as well as broader judicial powers in supervising the investigation process.

Upravljanje javnim preduzećima i ustanovama: stara praksa ili zaokret

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian

Organiziranje ovog skupa motivirano je formiranjem koalicione većine u Kantonu Sarajevo koja je najavila i pokrenula imenovanje novih rukovodstava i novih upravnih struktura javnih preduzeća i ustanova. S obzirom da će novoimenovano rukovodstvo raditi u istom zakonskom okviru kao i smijenjene upravljačke strukture postavilo se pitanje grešaka u dosadašnjem upravljanju javnim preduzećima i ustanovama i kako postaviti nove smjernice za rad upravljačkih struktura da bi se poslovanje javnih preduzeća približilo međunarodnim standardima. Na skupu će se predstaviti ključne karakteristike ranije prakse upravljanja javnim preduzećima i ustanovama i pokrenuće se dijalog o mogućim i očekivanim promjenama u praksi. Cilj skupa je utvrđivanje pravila i kriterija prema kojima se novoimenovane upravljačke strukture moraju orijentirati kako bi poslovanje javnih preduzeća učinilo odgovornim i efikasnim.

Male tajne o velikom spomeniku

Author(s): Rodoljub Šabić / Language(s): Serbian

3.153.600

Author(s): Dejan Ilić / Language(s): Serbian

Toliko, više od tri miliona osoba dakle, pogine u Sjedinjenim Državama tako što padne s prozora. To Vučić kaže ovako: „U SAD na svakih deset sekundi pogine jedan perač prozora“. Što znači da ih 8.640 pogine na dan i 3.153.600 za godinu. I za državu od preko 300 miliona žitelja, 3 miliona stradalih na prozorima je previše. Vučić je potegao hiperbolu, reći će dobronamerni čitalac, hteo je da kaže da se nesreće događaju (u Sjedinjenim Državama rekli bi – shit happens, naročito kad se peru prozori). Ali, zašto je potrebno da pogine preko tri miliona perača prozora da bi se smrt dvojice radnika predstavila kao događaj na koji ne treba obratiti previše pažnje jer zaista – nesreće se događaju?

Kako doprineti javnoj raspravi

Author(s): Rastislav Dinić / Language(s): Serbian

Kako pišu dnevni list Danas i portal Insajder, Apelacioni sud u Beogradu je potvrdio presudu Višeg suda po kojoj su Vesna Pešić i urednice portala Peščanik proglašene krivima za povredu časti i ugleda ministra policije. U čemu se sastoji ova povreda? Navodno, u tvrdnjama koje je u tekstu „Dosoljavanje“ iznela Vesna Pešić, da je „glupost ministra policije nenadmašiva i nepredvidiva“, te da je ovom ministru „dodeljena uloga da ispadne najgluplji“. Ostavimo sada po strani domaće i evropske zakone i sudsku praksu koji nalažu da nosioci javnih funkcija moraju biti tolerantniji na kritička mišljenja, čak i kada se ona služe jakim i bombastičnim izrazima – time su se bavili i svakako će se tek baviti pravnici stručni za ova pitanja. Osvrnimo se umesto toga na rečenicu iz obrazloženja presude, u kojoj se kaže da tvrdnje koje u svom tekstu iznosi Pešić „ne doprinose javnoj raspravi i nisu usmerene na rešenje problema.“

Uzrok smrti: Srbija

Author(s): Nadežda Milenković / Language(s): Serbian

U združenoj akciji pranja građevinskih investitora, predsednik države i predsednica vlade su u odvojenim, a ipak sinhronizovanim nastupima pevali istu pesmu: ko zida taj i gine (neopravdano od „babine“ ruke, ali opravdano od nemara poslodavca), ko radi taj i greši, ko zine taj i laže. Pesmu je desetak dana ranije najavio gradonačelnik Beograda kada je izjavu o pogibiji radnika koji je rukama pokušavao da zadrži potporni zid započeo rečima „Beograd jeste grad kranova i jedno veliko gradilište i tome se svi radujemo“. A kad vođe države i njenog glavnog grada krenu da se utrkuju ko će kreativnije da opere institucionalnu zapuštenost i razulareno bezakonje, onda nije čudno što je predsednik države našu zastrašujuću seriju pogibija na radnim mestima pravdao „podatkom“ da u Americi na svakih deset sekundi pogine po jedan perač prozora. Narednog dana se izvinio gledaocima što je „ispao glup“ i pravdao se umorom (pa neće valjda da se pravda zlom namerom?) ali nije objasnio čime su uzrokovani svi drugi „podaci“ kojima redovno zasipa javnost: da je čeri paradajz nastao mutacijom gena jedne odvratne životinje (a Simka čokolade se prave od lešnika i krave?) ili da je on na izborima osvojio najviše glasova u novijoj istoriji ili da smo (u bilo čemu pozitivnom) u vrhu (bilo koje) rangliste ili…

Bračne razmirice

Author(s): Ljubodrag Stojadinović / Language(s): Serbian

Bračni život, to je u prinicipu isterivanje trivijalne rutine, ali može da bude i gadna, zamršena stvar. Tipičan je primer mlakonje koji se svakome sklanja sa senke, ali se ohrabren mrakom, pred moguća noćna šaputanja na jastuku, hvali onoj koju više ničim ne može da impresionira: „Slušaj, danas sam tako odbrusio šefu, da su mi svi čestitali, bravo Mile, svaka čast, tako su rekli“. Mile ili Siniša, svejedno. Porodične razmirice lordmera Beograda Siniše Malog njegova su lična stvar. Uglavnom. Sve dok gradonačelnik, u gorljivoj čežnji da bar pred ženom izađe iz guste i mračne senke svog antiharizmatičnog šefa, ne izusti rečenicu od koje bi normalni stvor izumro od sramote: „Slušaj, draga dušo moja, ja sam onaj koji je poslao razbojnike da ruše Savamalu. Nema šale sa mnom ovakvim!“

Fantom pravosuđa

Author(s): Vesna Rakić Vodinelić / Language(s): Serbian

Narativ sudije Slobodana Keranovića u parnici Nebojše Stefanovića protiv NIN-a i novinarke Sandre Petrušić je sudska presuda baš onako i onoliko koliko je Stefanovićeva „Nova uloga strategijskog menadžmenta u upravljanju lokalnom samoupravom (primer grada Beograda)” odbranjena na Megatrendu – doktorska disertacija. Liči na presudu, ima broj, izrekao ju je sudija, ima i dispozitiv kojim se (kako je bilo očekivano) odlučno usvaja Stefanovićev tužbeni zahtev, obrazloženje se proteglo na preko dvadeset strana. Liči, ali nije. Isto kao što je Stefanovićevo pisanije fingirani doktorat, Keranovićevo je fingirana presuda. Teško je reći koji je od ova dva teksta društveno opasniji. Da li je to univerzitetsko priznanje (ma kakav da je univerzitet) da je jedan prepisan, prepričan i otužno nenaučan spis – ipak doktorat ili je to sudsko izlaženje u susret aktuelnom političkom moćniku, koje je predstavljeno kao sudska presuda i – kao takvo – podržano trećom državnom vlašću (ma kakva da je država)?

Gole pretnje

Author(s): Dejan Ilić / Language(s): Serbian

Samo dan posle besmislene odluke suda da kazni nedeljnik NIN zbog narušavanja ugleda Nebojše Stefanovića u ulozi ministra policije, on je izgovorio da je važno da svaka zemlja pokaže „da joj je zakon važniji od politike“ – i ostao živ. Naravno, reći će on i da – „presuda NIN-u pokazuje da sam govorio istinu“. Ni manje ni više, presuda suda bez integriteta potvrda je istine. Nama ostaje da se pitamo da li visoki funkcioneri ove države zaista veruju u to što govore ili nas prave magarcima. Naravno, ne valja ni jedno ni drugo, a zapravo je teško reći i šta je gore od ta dva. Kao da je Božić Bata odlučio da na prelazu 2016. u 2017. donese pregršt poklona čelnicima iz redova SNS-a. Prvo je komisija Fakulteta organizacionih nauka poklonila doktorat Siniši Malom, utvrdivši na idiotski način da nije reč o plagijatu (kažu, Beogradski univerzitet ne poznaje instituciju kompjuterskog programa za otkrivanje plagijata), a onda je i sud Stefanoviću u ulozi ministra policije poklonio „istinu“. O tome smo ovde već pisali, ali hajde da ponovimo. Sudija kaže da ne zna ko je rušio u Savamali, ali pouzdano – i krajnje nelogično – zna da to nije bio Stefanović (da li u ulozi ministra policije ili ne, sudu je svejedno). A sud to ne zna jer policija to nije utvrdila.

Govor na protestu Ne da(vi)mo Beograd

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

„Ako vlast stalno laže, posledica nije da verujemo lažima, već da niko više ne veruje ni u šta. Vlast koja laže, te laži neprestano gomila i zato mora stalno iznova da piše svoju istoriju… Narod koji ne može više nikome i ničemu da veruje, ne može ni da odlučuje. Tako mu se uskraćuje sposobnost za bilo kakvu akciju, a naročito sposobnost da misli i da prosuđuje. Sa takvim narodom možete da radite šta hoćete.“ Ove reči napisala je hrabra i mudra Hana Arent. One su, nažalost, primenjive ovde i danas. Verujem da neće biti i primenjene. Verujem da nećemo dozvoliti da budemo narod sa kojim ova vlast može da radi šta hoće, čak i kad arogantno laže, nasilničkim govorima.

Simpo i Iskra na poklon Beogradu na vodi

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

Od ukupno 3,3 milijarde dinara, približno 30 miliona evra, koliko je država potrošila na eksproprijaciju objekata u okviru izgradnje Beograda na vodi, većina je izdvojena za zgrade kompanija Simpo i Iskra. Obe zgrade se nalaze između autobuske stanice u Karađorđevoj ulici i Geozavoda u Hercegovačkoj ulici u Beogradu. Najveći proizvođač nameštaja u Srbiji je na ovom mestu još osamdesetih godina prošlog veka izgradio reprezentativni izložbeni salon, a tik uz njega, sa prepoznatljivom staklenom fasadom, pripijen je poslovni objekat Iskre, nekadašnjeg slovenačkog giganta jugoslovenske elektronske industrije. Oba zdanja su od prošle godine u vlasništvu srpsko-arapske kompanije Beograd navodi. U Ugovoru o zajedničkom ulaganju u projekat Beograd na vodi koji su u aprilu 2015. godine potpisali Republika Srbija i privatna firma iz Emirata Belgrade Waterfront, ove dve zgrade se navode kao investicija Republike Srbije u zajedničku firmu Beograd na vodi. U Ugovoru piše i da zgrade imaju po 1.200 kvadrata, kako se navodi i u dokumentima katastra.

Integrity Assessment in Security Sector in Serbia

Author(s): Predrag Petrović,Saša Đorđević,Katarina Đokić,Vladimir Erceg / Language(s): English

Over the past 14 years of police reform an opportunity has been missed to build a strong institutional framework for the work of the Ministry of the Interior. The consequence thereof is the unbalanced development of areas pivotal to police integrity. Thus, policing transparency has improved, and an Integrity Plan and Development Strategy have been adopted. However, police integrity is mostly influenced by politicisation and inappropriate management of human resources. The police force in Serbia is losing its operational independence and accountability due to the interests of political parties. The organisational unit responsible for the management of human resources is merely a technical body. In addition, effective planning of budget spending is not possible because in excess of 80% of the MoI budget is earmarked for wages. Finally, neither does the harmonised system of internal police control work that should simultaneously ensure that police act in accordance with the rules and to increase the police integrity. External policing oversight remains lax.

Combat Boots without a Fight

Author(s): Zoran Bašić,Nenad Radojčić / Language(s): English

The primary goal of a performance assessment is to promote the economical, efficient and effective implementation of public procurement procedures and thereby budget spending, as well as the management thereof and to contribute to accountability and transparency. A performance assessment should provide constructive incentives for persons in charge to take necessary measures in future procedures owing to which more will be gotten for less money and ensuring the procurement of what is really necessary, while meeting the required quality and volume.

Analysis of the Legal Framework Regulating the Security-intelligence System of the Republic of Serbia

Author(s): Bogoljub Milosavljević / Language(s): English

Security Politics in the Western Balkans

Author(s): / Language(s): English

The document "Security Policies in the Western Balkans" provides a comprehensive analysis of the strategic-doctrinal frameworks of several countries in the region, including Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Kosovo, Macedonia, Montenegro, and Serbia. It examines the development, adoption, and content of key strategic documents such as National Security Strategies, Defence Strategies, and Strategic Defence Reviews.