Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Content Type

Subjects

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access
  • Law, Constitution, Jurisprudence

We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.

Result 67741-67760 of 68833
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 3387
  • 3388
  • 3389
  • ...
  • 3440
  • 3441
  • 3442
  • Next
Ustavna revizija i manjinska prava - u kojoj meri je reviziona vlast slobodna da menja posebna prava manjina u ustavu Republike Srbije?

Ustavna revizija i manjinska prava - u kojoj meri je reviziona vlast slobodna da menja posebna prava manjina u ustavu Republike Srbije?

Author(s): Tamás Korhecz / Language(s): Serbian

Basic hypothesis of this paper is that minority rights become an element of the constitutional identity of Serbia, they become a basic constitutional value protected by the Constitution. Seven decades long constitutional tradition of Serbia, wide political consensus about the constitutional recognition of minority rights, some Principles of the Constitution all support this hypothesis. Consequently, these special rights are now part of the constitutional identity of Serbia, special constitutional value limiting authority amending the constitution in future. This limitation means that constitutional amendments shell not cease minority rights in the Constitution or substantially limit their basic content. This limitation includes all constitutional minority rights guaranteed in Articles 75-81, but particularly those protected and implemented in practice. Particular function in the protection of constitutional identity from amendments ruining the constitution is on the Constitutional Court. This court, although without constitutional competence to annul unconstitutional constitutional amendments have various means to protect basic constitutional values threw interpretation of constitutional provisions.

More...
Izazovi i perspektive reforme visokog obrazovanja u
Kantonu Sarajevo

Izazovi i perspektive reforme visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo

Author(s): Mirza Hebib / Language(s): Bosnian

The article „Challenges and Perspectives of Higher Education Reform in Canton Sarajevo“ is intended for academic community and all interested in higher education system in Bosnia and Herzegovina. The article is limited to the normative and institutional analysis of legal issues in the higher education system in Canton Sarajevo, focusing on the challenges and perspectives of the current reform. Issues regarding the organization, academic autonomy and academic selfgovernance are specially analyzed. The new normative framework for higher education represents a major challenge for the government. The views of the government and university representatives are very different. For the cantonal government, as a promoter, the new law introduces new positive and reformative measures, such as financial integration and improvement of quality of the education process. The Academic Community believes that this Law is contrary to the B&H Framework Law on Higher Education and that it derogates principles of academic autonomy, academic selfgovernance and academic freedom. In the article special attention is directed to University of Sarajevo, as the oldest and largest institution of higher education in Bosnia and Herzegovina, whose position, organization and functioning is the backbone of the proposed law.

More...
Osvrt na ulogu institucije pučkog pravobranitelja u zaštiti i promociji ljudskih prava u Hrvatskoj

Osvrt na ulogu institucije pučkog pravobranitelja u zaštiti i promociji ljudskih prava u Hrvatskoj

Author(s): Gordan Bosanac / Language(s): Croatian

The Ombudsperson Office is an important human rights institution within the human rights institutional framework in Croatia. In new democracies, where human rights culture is still developing, it is a good model to have a part of central Ombudsperson institution also other independent human rights institutions. Specialized Ombudspersons for gender equality, children and persons with disabilities have contributed to the human rights protection although there were attempts to merge those specialized institutions with central Ombudsperson office. Ombudsperson in Croatia has legal precondition for its independent work, although political attacks on Ombudspersons offices are frequent. Ombudspersons (general and specialized one) may get more political weight through the stronger support of general public to their work and through increased collaboration with other human rights institutions and civil society organizations.

More...
Institucija pučkog pravobranitelja u Republici Hrvatskoj

Institucija pučkog pravobranitelja u Republici Hrvatskoj

Author(s): Dijana Kesonja / Language(s): Croatian

The Ombudswoman of the Republic of Croatia as the commissioner of the Croatian Parliament responsible for the promotion and protection of human rights and freedoms and the central equality body for combating discrimination, carries the central role in the field of the protection of human rights in the Republic of Croatia. Institution’s independence and autonomy have been strengthening during the time, following updated legal solutions and organizational improvements. Today it is institution with regional offices over the state, recognized among the citizens for its work in the field of the promotion and protection of human rights and combating discrimination and dealing with the highest number of citizens’ complaints during its 25 years work. However, despite its accreditation with status „A“ according to the Paris Principles, institutions further works on improving and strengthening its' independence in carrying out its mandates and competences.

More...
Mogućnosti intervencije ombudsmana u upravnim postupcima na primjeru Zakona o slobodi pristupa informacijama

Mogućnosti intervencije ombudsmana u upravnim postupcima na primjeru Zakona o slobodi pristupa informacijama

Author(s): Emir Mehmedović,Selma Horić / Language(s): Bosnian

In this paper authors are considering the potential of the Ombudsman's intervention in the Administrative Procedure, which is the basic procedure related to the work of Public administration. Existing legislation provides significant opportunities for Ombudsman to intervene in Administrative Procedure, as well as in Administrative Dispute, as a continuation of the Administrative Procedure. Analysis has been carried out in the area of Freedom of access to information, while the Freedom of Access to Information Act specifically emphasizes the role of the Ombudsman and due to the fact that this freedom is realized in Special Administrative Procedure. The Annual Report on results of the activities of the Institution of Human Rights Ombudsman of Bosnia and Herzegovina for 2016 was taken as the basis for the analysis. Data from aforementioned report compared to the legally regulated potentials led to the conclusion that the Ombudsman does not have significant influence on Administrative Procedures. The Ombudsmen does not use all the available remedies in the area of Freedom of access to information and in this cases it almost never acts as a party in the first instance and second instance of Administrative Procedure nor as the Plaintiff in an Administrative Dispute. Also, the Ombudsman's recommendations are rarely addressed to the second instance bodies or to the Court before termination of the (second instance or judicial) procedure. Timely issued recommendations (although by legal nature not binding) could be helpful in making legitimate and fair decisions by the power of their arguments. Also, it was found that there is not a satisfactory level of cooperation between Ombudsmen and Public Bodies, which challenges the effectiveness and efficiency of the Ombudsman in the area of Freedom of access to information. This requires appropriate measures which can lead to effective protection of the mentioned right. Improvement of the legal framework, cooperation and mutual respect are key factors.

More...
Pozicija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine u upravnom postupku i upravnom sporu

Pozicija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine u upravnom postupku i upravnom sporu

Author(s): Nurko Pobrić / Language(s): Bosnian

U analizi normativnog okvira koji je osnov za djelovanje Ombudsmana u upravnom postupku i upravnom sporu (zakoni o upravnom postupku, zakoni o upravnim sporovima, Zakon i Pravila), ukazano je na različitost i nekonzistentnost zakonskih rješenja u ovoj oblasti, nepreciznost u pojedinim segmentima tih rješenja, što je jedan od razloga za "neprimjetno" i "neuvjerljivo" djelovanje Ombudsmana. Osim normativnih rješenja, razloge za "neprimjetno" i "neuvjerljivo" djelovanje Ombudsmana treba tražiti i u samoj Instituciji ombudsmana, nepostojanju tradicije i dovoljno razvijenog interesa za ovu Instituciju u bosansko-hercegovačkom društvu. Svakako, trebalo bi, iz razloga kvalitetnijeg zakonskog okvira donijeti novi Zakon o Ombudsmanu za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, sa preciznim ovlaštenjima u odnosu na djelatnost javne uprave i poziciju u upravnom postupku, ali i precizne obaveze Ombudsmana prema javnosti i građanima u zaštiti njihovih ljudskih prava i sloboda.

More...
Pozicija ombudsmena u upravnom postupku i postupcima pred sudovima BiH, obim i vrsta ovlaštenja i mogućnosti koje mogu koristiti

Pozicija ombudsmena u upravnom postupku i postupcima pred sudovima BiH, obim i vrsta ovlaštenja i mogućnosti koje mogu koristiti

Author(s): Amra Ohranović / Language(s): Bosnian

Institution of Human Rights Ombudsman of Bosnia and Herzegovina was established by Dayton Peace Agreement. Originally, this system of protection of human rights and freedoms, and of the principle of good governance and the rule of law operated through three ombudsman institutions in B&H: Ombudsman of the Federation of B&H, Ombudsman of the Republic of Srpska and Ombudsman of B&H. Amendments to the Law on Ombudsman for Human Rights in Bosnia and Herzegovina in 2006 established a single independent Ombudsman Institution for Human Rights at the State level. The competencies of the ombudsman are defined by the Law on Ombudsman for Human Rights as well as some special laws, such as the Anti-Discrimination Law, the Law on Ministerial and Government Appointments, the Law on Administrative Procedure, the Law on Administrative Disputes. There are many competencies given to the institution of ombudsman, but their activities are still confined to the issue of a legally non-binding recommendation. This paper provides an overview of the jurisdiction of the ombudsman, which has been given by the general and special laws, draws attention to those that are not used and that could result in legally binding decisions and provides some recommendations for improving the efficiency of the institution and increasing the degree of complying with the recommendation.

More...
Institucija ombudsmana BiH – centralna institucija za zaštitu od diskriminacije ili zadovoljena forma bez suštine

Institucija ombudsmana BiH – centralna institucija za zaštitu od diskriminacije ili zadovoljena forma bez suštine

Author(s): Aida Hunček-Pita / Language(s): Bosnian

Although the legislator in Bosnia and Herzegovina granted to the Institution of Ombudsman a central role in protecting against discrimination, we cannot say that this trust is justified. The legal framework in Bosnia and Herzegovina exists for being of the Institution of Ombudsman and it is enough clear in defining discrimination as well as the forms of discrimination, and the ways and mechanisms in which the Institutions can and should act upon the complaint of citizens. The Institution of Ombudsman also has a regular source of funding, since it's financing from the budget of Bosnia and Herzegovina, so they cannot justify their inactivity even though they have all predispositions for performing their role.

More...
Zaštitnik građana (ombudsman) u pravnom sistemu Republike Srbije: normativni i praktični detalji

Zaštitnik građana (ombudsman) u pravnom sistemu Republike Srbije: normativni i praktični detalji

Author(s): Mario Reljanović / Language(s): Serbian

Zadatak ombudsmana je korektivne prirode, u njegovoj nadležnosti nije da bude u konfliktu sa upravom, već da ukazuje na nedostatke u njenom radu. On je istovremeno i garant da se određeni poslovi vlasti obavljaju na način koji je u najboljem interesu građana. Ovo je zaključak koji svakako određuje suštinu postojanja instituta ombudsmana, ali je pitanje da li je u potpunosti prihvaćen u praksi u Republici Srbiji. Nesumnjivo je da je u poslednjih nekoliko godina došlo do afirmacije ovog instituta, naročito kada je reč o Zaštitniku građana. Statistički gledano, postoji stabilan trend uvećanja broja pritužbi koje Zaštitnik građana dobija. Lokalni ombudsmani u istom periodu takođe beleže povećan broj pritužbi. Pitanje je da li je to dovoljno da bi se konstatovalo da je njihovo postojanje poznato najvećem broju građana, kao i da li oni poseduju informacije o tome kako se mogu obratiti ombudsmanima i kakvu vrstu pomoći mogu očekivati. Čini se da je budućnost ombudsmana u Republici Srbiji trasirana trenutnim normativnim i faktičkim stanjem. Ne postoje indicije da će reforma Ustava obuhvatiti i ovaj institut. To zapravo znači da će i dalje postojati institucije ombudsmana na više organizacionih nivoa vlasti. Ovakva koegzistencija nije sama po sebi loša, kao što je već naglašeno. Problem u daljoj praksi će svakako biti već uočeno preplitanje nadležnosti i nejasna slika o tome kada i kako koji ombudsman može reagovati. Stoga je svakako jedna od osnovnih preporuka da se Zakonom o zaštitniku građana ovaj odnos odredi detaljnije, kao i da osim principa saradnje postoji i princip hijerarhije između republičkog i lokalnih ombudsmana, naročito u slučajevima mešovite – podeljene nadležnosti, dok bi se položaj lokalnih ombudsmana morao bliže urediti Zakonom o lokalnoj samoupravi, koji bi morao preciznije definisati neke važne aspekte izbora i rada ovih organa, kako bi njihovo postojanje uopšte imalo smisla na nivou lokalnih zajednica. Trenutno rešenje koje ostavlja značajnu slobodu lokalnim vlastima u pogledu uvođenja, rada, pa i ukidanja lokalnog ombudsmana, mora se prilagoditi realnosti. Sloboda da se rad ombudsmana prilagodi lokalnim uslovima i potrebama, sasvim je racionalna. Potreba da se lokalni ombudsmani uniformno urede, naročito kada je reč o njihovom položaju (samostalnosti i nezavisnosti u radu) u odnosu na lokalne vlasti, takođe je nužna do izvesnog nivoa koji će omogućiti i njihovo prilagođavanje lokalnim okolnostima, ali bez uticaja na osnove njihovog postojanja i rada. Iako ne postoje jedinstveni stavovi o tom pitanju, za sada se ne dovodi u pitanje fakultativnost uvođenja lokalnih ombudsmana i ne bi trebalo očekivati da će se takvo stanje promeniti u bližoj budućnosti. Ono što bi se međutim definitivno moralo normirati jeste pozicija lokalnih ombudsmana nakon promene lokalnih vlasti – kada se jednom lokalna samouprava odredi prema tom pitanju i uvede lokalnog ombudsmana, ne bi smelo biti uobičajeno da se oni ukidaju ili „reformišu“ prema ukusu trenutnih političkih partija na vlasti. Kada je reč o republičkom Zaštitniku građana, postoji više pitanja na koja bi trebalo dati definitivne odgovore. Najvažnija među njima su: da li su potrebni specijalizovani ombudsmani, da li Zaštitnik građana mora/može dobiti dodatne nadležnosti i instrumente za sprovođenje svojih odluka, kao i da li je nezavisnost njegovog rada moguće dodatno obezbediti, imajući u vidu ustavnopravni okvir i način izbora, odnosno delovanja? Specijalizovani ombudsmani nisu predviđeni Ustavom, kao ni zakonskim rešenjima. Postojao je pokušaj da se uvede ombudsman za prava deteta, ali je taj predlog zakona koji je 2012. godine dospeo do skupštinske procedure za usvajanje povučen nakon parlamentarnih izbora koji su te godine održani i više nije aktuelizovan. Pre toga, još u vreme prvih pokušaja sprovođenja reforme sistema odbrane u periodu 2003 – 2007. godine, postojala su nastojanja da se uvede poseban ombudsman za prava pripadnika Vojske Srbije. Ova ideja takođe nikada nije materijalizovana. Ideje o stvaranju posebnih ombudsmana uglavnom nisu bile pozitivno propraćene u stručnoj javnosti. Dok je protivljenje samog Zaštitnika građana bilo očekivano, budući da bi svaka takva promena značila umanjivanje i rasipanje nadležnosti ove institucije, dok su državne vlasti u tome uglavnom videle usložnjavanje administracije i dodatne troškove, kritike daljem cepanju nadležnosti Zaštitnika građana je čini se sasvim opravdano uputiti imajući u vidu da je reč o instituciji koja u praksi već nailazi na mnogo prepreka i veliki otpor političkog establišmenta na vlasti. Svaka dekoncentracija i „rasplinjavanje“ fokusa nadzora nad državnom upravom i poštovanjem prava građana, dodatno bi otežala afirmaciju i čvrsto ustoličenje ove institucije kao neminovnosti na čije postojanje se državna uprava mora prilagoditi. Umesto toga, postojao bi niz parcijalno nadležnih institucija čiji bi pojedinačni značaj bio zanemariv, ili makar veoma lako marginalizovan. Sprovođenje odluka ombudsmana jedno je od centralnih pitanja buduće evolucije ove institucije. Vlada Republike Srbije je svakako organ koji može obezbediti njihovo šire poštovanje i uniformnu primenu propisa u skladu sa odlukama Zaštitnika građana. Ne postoji međutim takva, ili slična inicijativa, da se stane iza odluka ombudsmana i na taj način dodatno pojača njihov autoritet. Ovo je svakako uticalo na broj (ne)izvršenih preporuka Zaštitnika građana. Kako S. Janković primećuje, ombudsman nema ovlašćenje da presuđuje, čak ni da odlučuje. On utvrđuje ili nalazi da je došlo nezakonitog ili sličnog postupanja, odnosno da li su prekršeni principi dobre uprave i prava građana. Otuda Zaštitnik građana ne donosi odluke, već preporuke. One nose izuzetnu pravnu težinu i autoritet institucije. Međutim, ne postoje mehanizmi za njihovo prinudno izvršenje – izvršenje se jednostavno podrazumeva, dok su mehanizmi disciplinske (a potencijalno i prekršajne i krivične) odgovornosti već normirani drugim propisima. „Ako organ uprave ne postupi po preporuci, Zaštitnik građana može o tome da obavesti javnost, Skupštinu i Vladu, a može i da preporuči utvrđivanje odgovornosti funkcionera koji rukovodi organom uprave“. Kao akt političke volje, ali i kao nužnost dalje izgradnje autoriteta institucije obudsmana, valjalo bi razmisliti o tome da se zakonom predvide i dodatni mehanizmi kojima bi se obezbedilo sprovođenje preporuka. Jedan od mogućih bila bi prekršajna odgovornost za izbegavanje, odnosno odbijanje izvršenja, koja je predlagana od strane stručne javnosti još pre donošenja Zakona o Zaštitniku građana ali nije našla svoje mesto u finalnoj verziji teksta. Kada je reč o poboljšanju uslova za nezavisnost delovanja Zaštitnika građana, predlog koji se može okarakterisati kao racionalan jeste da se republički ombudsman bira voljom kvalifikovane većine u Narodnoj skupštini (dvotrećinskom ili čak tročetvrtinskom), koja bi važila kao pravilo i za slučaj smene pre isteka mandata. Na ovaj način se dobija ne samo veći legitimitet izabrane ličnosti, čiji mandat će svakako biti duži od mandata parlamentarne većine koja ga je izabrala, već i teža smenjivost izabranog Zaštitnika građana, čime se osigurava njegova izolovanost iz dnevnopolitičkih pitanja i pokušaji uticaja na njegov rad. U trenutnom položaju, Zaštitnik građana kontroliše državnu upravu čije nezakonito delovanje u praksi često vodi do viših političkih krugova, koji po pravilu pripadaju vladajućoj većini – koja opet pravi pritisak na Zaštitnika građana da svoje zaključke ne iznosi u javnost. Tada se zapravo rad Zaštitnika građana svodi na kvalitet ličnosti koja je izabrana na ovu funkciju i njegovu rešenost da uđe u otvoreni konflikt sa vladajućoj parlamentarnom većinom, koja proizvodi i konflikt sa aktuelnom Vladom. Povećanje nezavisnosti bi takođe moglo biti ostvareno ukidanjem trenutnog ograničenja dva mandata, možda čak i uvođenjem „doživotnog mandata“ ombudsmana. Ovakav potez bi svakako mogao da utiče na razvoj dugoročnih politika koje bi Zaštitnik građana sprovodio, kao i na njegov uticaj na izmenu sistemskih rešenja za koja nađe da nisu u saglasnosti sa Ustavom, zakonom, ili dobrom praksom rada uprave, a za čiju bi realizaciju i implementaciju svakako trebalo daleko više vremena od jednog ili dva petogodišnja mandata.

More...
Religijske zajednice i princip sekularnosti – afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava?

Religijske zajednice i princip sekularnosti – afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava?

Author(s): Drago Bojić / Language(s): Bosnian

Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) o zabrani isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama BiH izazvala je i izaziva različite reakcije i interpretacije. Ona je u bosanskohercegovačkoj javnosti shvaćena prvenstveno kao zabrana nošenja hidžaba, što je za veliki dio muslimanske populacije neprihvatljivo jer se nošenje hidžaba shvaća kao vjerska obaveza, a neprihvatljiva je i za dio civilnog sektora jer u tome vide povredu temeljnih ljudskih prava, u ovom konkretnom slučaju prava žene. Zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama slične reakcije izaziva i u zapadnoeuropskim zemljama i pokazuje da o značenju, ulozi i mjestu hidžaba ne postoji konsenzus ni unutar islamskih zajednica ni između tih zajednica i sekularne države. U specijalnom broju njemačkog mjesečnog časopisa za društvo i kulturu (Herder Korrespondenz) posvećenom temi suvremenog islama u Njemačkoj i u islamskim zemljama, između ostalog se govori i o značenju i ulozi i mjestu hidžaba u islamu. Dok je za jedne neprihvatljiva zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama jer se „hidžab ne može svesti na simbol“, jer je on „božanska zapovijed“ i jer bi „zabrana značila prisilno povlačenje žena koje ga nose iz javnog društvenog života“, za druge je „relikt prošlosti i arhaičnih društava“, nije vjerska obaveza već „sredstvo koje se zloupotrebljava u patrijarhalnim društvima za podčinjavanje žena“ . Uglavnom ova dva suprotstavljena stava karakteriziraju i rasprave o hidžabu u Bosni i Hercegovini. Ova odluka VSTV-a i reakcije koje su potom uslijedile pokazale su koliko je osjetljivo područje ljudskih i „vjerskih“ prava, kako o tome, unatoč i međunarodnim konvencijama i aktima, u pojedinačnim slučajevima ne postoji konsenzus između sekularne države i vjerskih zajednica ali ni unutar jedne te iste vjerske zajednice. Rasprave o odluci VSTV-a o zabrani isticanja vjerskih simbola u pravosudnim institucijama prilika su da se progovori i o drugim temama i problemima koji se tiču odnosa sekularne države i vjerskih zajednica, da se iznova otvore i one teme koje se smatraju završenima, počevši pritom od Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koji privilegira takozvane „tradicionalne“ Crkve i vjerske zajednice, zanemarujući prava manjinskih vjerskih zajednica i njihovih pripadnika, da spomenemo bar jedan „problem“ koji proizlazi iz tog zakona. Prilika je to da se progovori i o disharmoniji i napetostima ljudskih i vjerskih prava, teoloških principa i učenja određenih vjerskih zajednica i njihovih institucionalnih društveno-političkih interesa.

More...
Za ili protiv vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama u BiH

Za ili protiv vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama u BiH

Author(s): Emir Kovačević / Language(s): Bosnian

Rekao bih da kod nas u BiH još uvijek postoji pogrešna percepcija da je „vjera privatna stvar“ i da bi predstavljalo narušavanje principa sekularne države kada bi se dozvolila vjerska obilježja predstavnicima državnih institucija. To jednostavno nije tačno. Pod principom sekularne države se podrazumijeva da država i njene institucije u svom postupanju moraju biti neutralne i tretirati sve građane na ravnopravan način i da država ne smije promovisati ni jedan vjerski ili drugi svjetonazor. Vjera (njeni simboli i obilježja) ima svoje legitimno pravo prisustva u javnoj sferi i kada bi BiH dozvolila nošenje ličnih vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama, to bi samo značilo da BiH poštuje individualna prava njenih građana. Nema sumnje da ovdje imamo sukob dva legitimna interesa. Prvi interes je zaštita nepristrasnosti i objektivnosti pravosudnih institucija o čemu vodi brigu VSTV, a drugi legitimni interes je svakako zahtjev radnika u pravosudnim institucijama i građana za poštivanje prava na slobodu vjere ili uverenja koje je garantovano Ustavom BiH i čl. 9 Evropske konvencije. Oba interesa su sasvim legitimna, opravdana i na zakonu utemeljena, međutim, ne isključuju jedan drugog uvijek i u svim situacijama. Iz tog razloga je potrebno kroz dijalog naći kompromisno rješenje. Ako se vratimo na čl. 13 Zakona o sudovima u FBiH on bi se mogao primijeniti na način da se „zabranjuje ispoljavanje vjerske pripadnosti“ u predmetima i situacijama kada postoji osnovana sumnja da vjersko obilježje utiče na nepristrasnost, objektivnost i profesionalnost pravosudne institucije. Na taj način bi zadovoljili interes VSTV-a da štiti nepristrasnost i objektivnost pravosudnih institucija, ali bi zaštitili i pravo na slobodu vjere. Radnici u pravosudnim institucijama bi u pravilu mogli nositi nenametljiva lična vjerska obilježja (uobičajena praksa u BiH), a u određenim predmetima ili situacijama gdje postoji osnovana sumnja da vjersko obilježje utiče na nepristrasnost, bili bi izuzeti (npr. u predmetima za izazivanje vjerske mržnje, netrpeljivosti i dr.). VSTV je imao mogućnost da čl. 13 Zakona o sudovima dodatno precizira i pojasni u svojim unutrašnjim aktima ili etičkim kodeksima za tužioce i sudije tako da se uvaže oba legitimna interesa. Međutim, nisam primijetio nikakvo nastojanje VSTV-a u tom pravcu. Druga mogućnost je da Parlament FBiH izvrši dopunu čl. 13 Zakona o sudovima, kako sam gore predstavio. Da li će i u kojoj mjeri BiH dozvoliti ispoljavanje ličnih vjerskih obilježja zavisi najviše od njenih građana i njihovih legitimnih predstavnika u zakonodavnim tijelima. Problemi u demokratskim zemljama se rješavaju putem dijaloga i kompromisa. Nadam se da ćemo imati dovoljno tolerancije i strpljenja, kako bismo kroz argumentovanu raspravu pronašli najbolja rješenja za BiH uvažavajući interese pravosudnih institucija ali i slobode građana.

More...
Recommendations to BiH Institutions on the protection of LGBT human rights based on the first regional LGBT conference “Advancing the Human Rights of LGBT People in the Western Balkans”

Recommendations to BiH Institutions on the protection of LGBT human rights based on the first regional LGBT conference “Advancing the Human Rights of LGBT People in the Western Balkans”

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

Sarajevo Open Centre and Open Society Fund BiH hosted a conference on December 16th, 2013 with the aim of sharing best practices for improving LGBT human rights in the Western Balkan region. Representatives from LGBT organizations and ombudsperson offices in BiH, Croatia, Serbia, Montenegro, and Macedonia were present, as well as those from international organizations, such as the OSCE Mission to BiH, the United Nations office in BiH, and some representatives of foreign embassies. We also invited all relevant BiH institutions such as Ministry of Human Rights and Refugees, the three members of the Presidency, human rights committees from multiple levels of parliaments, and the gender agency and entity gender centers. However, we received few responses and no one attended. We present a summary of lessons learned as a first step to transferring this experience to the local context, recognizing the fact that utilizing European Union integration processes is key for accomplishing all of the following recommendations.

More...
Written submission by Sarajevo Open Centre on the state of human rights of LGBT people in Bosnia and Herzegovina to the 2015 Progress Report

Written submission by Sarajevo Open Centre on the state of human rights of LGBT people in Bosnia and Herzegovina to the 2015 Progress Report

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

Period covered by the submission: October 2014-March 2015

More...
Analiza realizacije Projekta izgradnje Državnog zatvora

Analiza realizacije Projekta izgradnje Državnog zatvora

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian

U februaru 2010. godine pet partnerskih organizacija civilnog društva potpisale su Memorandum o uspostavi mehanizama za praćenje i ocjenu provođenja Akcionog plana Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini (SRSP-a) sa predsjedavajućim Konferencije ministara pravde u BiH i predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Pravosudne komisije Distrikta Brčko BiH. Uspostavljeni mehanizam je jedinstven ne samo u BiH, već i u zemljama u okruženju, te se kao takav oslanja na najbolje prakse demokratskih društava zapadne Evrope u pogledu participativnog monitoringa i evaluacije javnih politika od strane organizacija civilnog društva. Pet organizacija civilnog društva potpisnica Memoranduma koje su se obavezale na provođenje sistematskog praćenja, ocjene i izvještavanja o provedbi reformskih mjera i aktivnosti Akcionog plana Strategije za reformu sektora pravde u BiH, su Asocijacija za demokratske inicijative - ADI, Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini - HK BiH, Udruženje „Vaša prava Bosne i Hercegovine“, Biro za ljudska prava Tuzla i Centri civilnih inicijativa – CCI.

More...
МЕЦЕНАТСТВОТО – НЕИЗСЛЕДВАНО И ЗЛЕ УРЕДЕНО

МЕЦЕНАТСТВОТО – НЕИЗСЛЕДВАНО И ЗЛЕ УРЕДЕНО

Author(s): Maria Slavova / Language(s): Bulgarian Publication Year: 0

What is patronage and does it have a ground in our country? The legal framework of patronage creates problems. The status of legal entities is not spelled out. The legal framework mixes institutes, with vicious practice, such as philanthropy and NGOs, but the distinguishing criterion is missing, in favour of the patrons. Patrons have existed without legal regulation, but the law is a public evaluation of an activity if the one who supports culture wants to enter the relevant hypothesis. It should be clear that encouraging culture is an indulgence for the propertied, not that cultural institutions are prepared to accept money from anyone and for anything. The law should create respect with the patrons who are not petty for a reward but for a touch with the culture bearers!

More...
ОТНОСНО НЯКОИ ГРАЖДАНСКОПРАВНИ АСПЕКТИ НА ОТГОВОРНОСТТА НА АДМИНИСТРАТОРА НА ЛИЧНИ ДАННИ

ОТНОСНО НЯКОИ ГРАЖДАНСКОПРАВНИ АСПЕКТИ НА ОТГОВОРНОСТТА НА АДМИНИСТРАТОРА НА ЛИЧНИ ДАННИ

Author(s): Elislav Atanasov / Language(s): Bulgarian Publication Year: 0

This article examines the legal nature and procedural prerequisites for the engagement of the civil liability of the data controller towards the data subject who has suffered damages from his unlawful conduct.

More...
ДОГОВОРЪТ ЗА ЛИЗИНГ – КОНЦЕПЦИЯ И ВИДОВЕ. СРАВНИТЕЛНОПРАВЕН АНАЛИЗ МЕЖДУ ЕВРОПЕЙСКИТЕ СТРАНИ

ДОГОВОРЪТ ЗА ЛИЗИНГ – КОНЦЕПЦИЯ И ВИДОВЕ. СРАВНИТЕЛНОПРАВЕН АНАЛИЗ МЕЖДУ ЕВРОПЕЙСКИТЕ СТРАНИ

Author(s): Veselin Hristov / Language(s): Bulgarian Publication Year: 0

In the recent years the leasing contract has found an increasing applicability and has a key place in commercial relationships and business. This article presents the leasing contract and its advantages compared to the lending. Through a comparative legal analysis the leasing contract features are described.

More...
СУБРОГАЦИЯ НА ПОРЪЧИТЕЛЯ В ИЗПЪЛНИТЕЛНИЯ ЛИСТ

СУБРОГАЦИЯ НА ПОРЪЧИТЕЛЯ В ИЗПЪЛНИТЕЛНИЯ ЛИСТ

Author(s): Denica Bozhidarova Petkova / Language(s): Bulgarian Publication Year: 0

Subrogation of the guarantor in the rights of the creditor is one of the cases when a claimant in an enforcement case may be a person who does not appear as a creditor in the issued enforcement document. The performance by the guarantor who has paid the debt poses significant problems that are not unequivocally resolved either in theory or in judicial practice.

More...
ОТНОСНО ТОНА НА ВЪРХА В ОБЛАСТНИТЕ АДМИНИСТРАЦИИ

ОТНОСНО ТОНА НА ВЪРХА В ОБЛАСТНИТЕ АДМИНИСТРАЦИИ

Author(s): Andriyana Andreeva,Nedyalka Alexandrova / Language(s): Bulgarian Publication Year: 0

The report analyses the role of the district governor in setting the tone at the top of a particular district administration and through this on the quality of its performance. The behavior and attitudes of the district governor have a significant impact on the tone at the top, which sets the direction of building the organizational culture of the administration. Respectively, it affects the quality of administrative services provided and overall effectiveness in the functions of the District Governor. On the basis of the statement, conclusions and generalizations are drawn.

More...
ЗА НУЖДАТА ОТ ПРАВНА РЕГУЛАЦИЯ НА ЕТИЧНИ ПРАВИЛА ПРИ ИЗПОЛЗВАНЕ НА ИИ В ТРУДОВИЯ ПРОЦЕС

ЗА НУЖДАТА ОТ ПРАВНА РЕГУЛАЦИЯ НА ЕТИЧНИ ПРАВИЛА ПРИ ИЗПОЛЗВАНЕ НА ИИ В ТРУДОВИЯ ПРОЦЕС

Author(s): Andriyana Andreeva,Galina Yolova / Language(s): Bulgarian Publication Year: 0

The report analyses the community trends and directions for the establishment and development of ethical rules in the use of AI in the labour process, as set out in the strategic documents. On the basis of the exposition, conclusions are drawn on the importance of sound legal regulation, given the guarantee of adequate legal protection and assertion of basic social and labour rights.

More...
Result 67741-67760 of 68833
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 3387
  • 3388
  • 3389
  • ...
  • 3440
  • 3441
  • 3442
  • Next

About

CEEOL is a leading provider of academic eJournals, eBooks and Grey Literature documents in Humanities and Social Sciences from and about Central, East and Southeast Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, researchers, publishers, and librarians. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. CEEOL supports publishers to reach new audiences and disseminate the scientific achievements to a broad readership worldwide. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account.

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 102056
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2025 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use | Accessibility
ver2.0.428
Toggle Accessibility Mode

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.

Institutional Login