Publisher: Fondacija CURE

Activisms on the Margins: Capacity Assessment in Ten Selected Women’s Organisations

Author(s): Amila Ždralović,Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): English

Various studies indicate that women have accomplished their engagement in the public sphere predominantly via the civil society and the prosaically named ‘third sector’. According to some data, women’s representation in the civil society is in reverse proportion to their representation in the domain of formal politics. This is sometimes interpreted in the context of ethics of care, which interprets engagementin the public domain as an extension of housework, but also the fact that civil society offers more freedom and autonomy than formal politics. In the context of feminism in both theory and practice, the latter is often emphasised and encouraged. Despite this, this aspect should not be idealised, particularly if we consider that the civil society is a provider of services not provided by a dysfunctional state.

Akcioni zagovarački plan u oblasti ekonomskog osnaživanja žena pripadnica marginaliziranih grupa s posebnim fokusom na žene koje su preživjele porodično nasilje u Federaciji BiH

Author(s): Maida Zagorec / Language(s): Bosnian

Ovaj dokument ima za cilj ponuditi plan zagovaračkih aktivnosti s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima za poboljšanje položaja žena pripadnica marginaliziranih grupa s posebnim fokusom na žene koje su preživjele porodično nasilje u Federaciji BiH (FBiH). Cilj plana je pružiti konkretne mjere pomoću kojih će se u periodu od najmanje jedne do najviše pet godina omogućiti izmjene javnih politika u oblasti zapošljavanja i/ili samozapošljavanja žena pripadnica marginaliziranih grupa, i naročito, žena koje su preživjele porodično nasilje u FBiH.

Aktivizmi s margina: procjena kapaciteta deset odabranih ženskih organizacija

Author(s): Amila Ždralović,Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Bosnian

Kao što različita istraživanja ukazuju, žene su svoj angažman u javnoj sferi Bosne i Hercegovine velikim dijelom ostvarile upravo kroz civilno društvo i prozaični termin treći sektor. Prema nekim podacima, zastupljenost žena u civilnom društvu je obrnuto proporcionalna njihovoj zastupljenosti u sferi formalne politike. To se nekad tumači u kontekstu tzv. etike brige na osnovu koje se angažman u javnoj sferi tumači kao produženi rad u kući, ali i činjenice da u civilnom društvu ima više slobode i autonomije u odnosu na formalnu politiku. U kontekstu feminizma kao teorije i prakse, ovaj drugi segment se često naglašava i podstiče. Uprkos tome, ovaj aspekt ne treba idealizovati, posebno ako imamo u vidu da civilno društvo služi kao servis za pružanje usluga koje neispunjava disfunkcionalna država. To je posebno simptomatično kada je riječ o određenim kategorijama žena koje se često imenuju kao dvostruko marginalizovane i u koju spadaju žene sa sela tj. iz ruralnih zajednica, potom žene koje su preživjele nasilje, Romkinje, žene s invaliditetom odnosno majke djece s poteškoćama u razvoju i povratnice.

Aktivno učešće mladih u donošenju odluka

Author(s): Berina Džemailović,Berina Meheljić,Jadranka Miličević,Stela Kovačević,Tamara Radetić,Vedrana Frašto / Language(s): Bosnian

Fondacija CURE je kroz implementaciju projekta „Aktivno učešće mladih u donošenje odluka“, koji je financijski podržan od strane Općine Centar, uradila istraživanje o tome koliko su mlade osobe upoznate sa terminom građanskog aktivizma, te koliko i na koji način se žele baviti aktivizmom. Posebno nas je zanimalo na koji način mlade osobe vide svoje učešće u društvenim procesima, kako kreiraju svoje slobodno vrijeme i šta je to što mladima daje podsticaj za daljnje djelovanje.

Bajke su za svakoga

Author(s): / Language(s): Bosnian

U tradiciji postoje određeni kodovi, lako prepoznatljivi u pričama koje su prenošene s koljena na koljeno. Te su priče definisale granice morala i objašnjavale ustrojstvo svijeta pripremajući nove generacije na vječitu neizvjesnost egzistencije. Kodovi koji su se iskristalizovali u ljudskoj potrebi za pripovijedanjem strogo su određivali šta čovjek mora biti, a šta mora biti žena, da bi se u takvom svijetu opstalo. Kakvim obrascima se mora odgovarati da bi se dobila prihvatljiva uloga u zajednici. Taj patrijarhalni svjetonazor stigmatizovao je sve ono što je bilo drugačije, najčešće ga objašnjavajući tamnim silama. I kada se svijet promijenio, kodovi su ostali sačuvani, naročito u društvima koja gube korak sa savremenim tendencijama ka humanističkom razvoju. Te stare slike još opstaju u našim predstavama o svijetu, iako već odavno djeluju prilično zastarjelo.

Bezuslovno prijateljstvo sa samom sobom - Lezbejke slobodne i sigurne

Author(s): Jelena Militić,Adrienne Rich,Sunčica Vučaj,Maja Hrgović,Joan Nestle,Audre Lorde,Andrea Dworkin,Dorothy Allison / Language(s): Bosnian,Croatian,Serbian

Pred vama su tekstovi koje smo Tijana Popivoda i ja pripremile za lezbejke. Želja nam je da podstaknemo lezbejsku žudnju, da inspirišemo ovim rečima u svakoj od nas neograničene prostore zaradovanje našim ljubavima, poljupcima, željama, snovima. Da mapirajući svet neprijateljstva oko nas upoznajemo iskru energijeu našem telu koje iz dana u dan možemo širiti kako bi se osećale sigurno i snažno. Svaki susret jedne s drugom je šansa za solidarnosti. Na radionicama koje smo održale u Sarajevu u jesen zimu 2011 upoznale smo fascinantne lezbijke koje su nam unele nadu da je uvek dobro vreme da se bude lezbijka. Kako je jedna rekla: Za nas, Lezbejska sreća je najveća!

Dealing with the Restlessness and Peacebuilding from the Perspective of a Post-Dayton Woman

Author(s): Ajna Jusić / Language(s): English

In the publication “Dealing with the Restlessness and Peacebuilding from the Perspective of a Post-Dayton Woman” you will have the opportunity to read the stories of women who are true heroines, who changed themselves, their local community, the environment in which they live. Some of them are long-term activists in the fight for women’s rights, while others are activists without even being aware of it. You may have had the opportunity to see them, listen to them, meet them, but you were not even aware of what their stories really are, so this is an ideal opportunity for their voices to be heard, for stories to be told and for us to they will be the guiding stars in further work and life. Since its establishment, the CURE Foundation has been involved in promoting a feminist approach to justice through the Women’s Court, and today we are active members of the regional Women’s Court. It is important for us that women’s voices are heard and echoed and that their stories are told.

Digitalno nasilje nad marginalizovanim grupama u bosanskohercegovačkim online medijima

Author(s): Medina Mujić / Language(s): Bosnian

Nasilje u Bosni i Hercegovini postaje sve značajniji i prisutniji problem, naročito pojavom digitalnih medija. Internetsko nasilje ili popularno rečeno cyberbullying postaje gorući problem u bh. društvu. Pojava novih medija je nerijetko doprinijela prelasku konvencionalnih - tradicionalnih medija (elektronski, štampani i radio) u online medije, što povećava čitanost prateći nove trendove. Digitalizacijom medija promijenio se način informisanja krajnjih konzumenata/kinja medijskog sadržaja. Ova promjena je posebno uticala na mlade, jer oni najprije prihvataju i pristupaju novim tehnologijama. Dostupnost informacija putem različitih uređaja omogućila je krajnjim korisnicima/ama medijskog sadržaja da i oni/e postanu dijelom akteri/ke imajući mogućnost komentarisanja sadržaja koji se pojavljuje na portalima. Pristup informacijama, međusobna pisana interakcija, neotkrivanje identiteta, kreiranja stranica, blogova, te različitih profila, korisnicima/ama daje mnogo mogućnosti. Pojavom velike količine medijskog sadržaja na jednom mjestu daje se i mogućnost zloupotrebe informacija. Fenomen internetskog nasilja iz dana u dan postaje ozbiljan problem u bh. društvu, a s druge strane sistematsko rješenje u vidu edukacije, informisanja, upoznavanja o načinu konzumacije novih medija ne postoji. Sistem obrazovanja u školi se ne mijenja, te mladi još uvijek uče o značaju i pojavi tradicionalnih medija, ne izučavajući digitalne medije i način njihove upotrebe.

Ekonomske Mogućnosti za Žene iz Malih Lokalnih Zajednica u Bosni I Hercegovini

Author(s): Marija Knežević / Language(s): Bosnian

Članice Ujedinjenih naroda su 1979. godine usvojile Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (UN CEDAW) kojom su žene dobile međunarodno-pravni instrument u borbi protiv diskriminacije na osnovu spola i da jure priznavanje jednakih ljudskih prava, ali i njihovo de facto ostvarivanje. Sistem zaštite prava iz Konvencije znatno je ojačan usvajanjem Opcionog protokola koji je postao dodatni međunarodni nadzor zaštite ženskih prava koji provodi Komitet za eliminaciju diskriminacije žena kroz pojedinačne pritužbe i istragu o teškom ili sistemskom kršenju prava žena.

Feministička zalagačka platforma u Bosni i Hercegovini

Author(s): Masha Durkalić / Language(s): Bosnian

Feminističke zagovaračke aktivnosti u Bosni i Hercegovini traju nešto više od 20 godina te su se odvijale uporedno sa samostalnim putem BiH kao nezavisne države nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije početkom 90-ih godina. Kraj rata donio je i prelazak na drugi društveni sistem koji je iziskivao dugu tranziciju koja u BiH, ponekad se čini, traje zauvijek. Dok je neoliberalni kapitalizam preuzimao primat, pratili su ga novi oblici kršenja ljudskih prava. Ljudska prava su bila novina u društvu koje se još vrlo dobro sjećalo socijalizma te su u novom vremenu primjerima narušavanja temeljnih i neotuđivih prava svakog čovjeka dala pravo ime i lice.

Godišnji Izvještaj 2010.

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian,English

Od početka rada, CURE je organizacija volontera/ki i profesionalaca/ki koji/e izlaze na ulice u znak javnog protesta protiv nasilja, diskriminacije, kršenja zakona i osnovnih ljudskih prava, organiziraju performanse protiv nasilja, pozivaju umjetnike/ce, naučnike/ce, edukatore/ice, aktiviste/ice, građane/ke na akciju i konkretan lični doprinos za kreiranje boljeg i zdravijeg bh. društva. U svom radu surađujemo sa ženskim grupama iz BiH, feministima/icama iz sve manje fragmentirane feminističke zajednice u BiH, a posebno nam je važna saradnja sa feminističkim grupama iz regije, bilo da rade za ženska ljudska prava kroz pravni savjet, kampanje, obrazovne radionice i seminare, umjetničke procese, politiku, izdavaštvo ili istraživačke radove. Fondacija CURE (značenje riječi CURE) i na engleskom jeziku (lijek, iscjeljenje) usvajamo kao dio svog stava da feminizam iscjeljuje i osnažuje individue, zajednice, društva. Feministički aktivizam nam je omogućio siguran prostor u kojem su žene preživjele, jake, neustrašive i sposobne, ujedinjene sa svim svojim različitostima. Mi želimo da u svijest svake individue ugradimo stav da je nasilje u svakom obliku neprihvatljivo, da je odgovornost svih članova/ica društva da zaustavi nasilje, i da je pitanje zaustavljanja nasilja osnovno pitanje zdravlja našeg društva.

Godišnji Izvještaj za 2012. godinu

Author(s): / Language(s): Bosnian

Fondacija CURE (CURE) je feminističko-aktivistička organizacija koja djeluje za jednakost spolova i rodova zalagajući se za pozitivne društvene promjene putem obrazovnih, umjetničko-kulturnih i istraživačkih programa. Organizujući afirmativne akcije CURE slave snagu i moć žena, te rade na osnaživanju osoba kako bi postali/e pokretači/ce društvenih promjena u BiH i svijetu. Feministički aktivizam je omogućio siguran prostor u kojem su žene jake, neustrašive, sposobne i ujedinjene sa svim svojim različitostima. CURE je organizacija profesionalaca/ki i volontera/ki koji/e izlaze na ulice u znak javnog protesta protiv nasilja, diskriminacije, kršenja zakona i osnovnih ljudskih prava, organiziraju performanse protiv nasilja, pozivaju umjetnike/ce, naučnike/ce, edukatore/ice, aktiviste/ice, građane/ke na akciju i konkretan lični doprinos za kreiranje boljeg i zdravijeg bosanskohercegovačkog društva.

Homage to significant B&H women and their achievements

Author(s): Tamara Sarajlić-Slavnić,Vedrana Frašto,Maja Abdomerović,Elma Hodžić,Andrea Dautović,Olga Lalević,Ifeta Lihić,Zlatan Delić,Amina Hujdur / Language(s): English

Laura Papo Bohoreta, the birth name of Luna, was born in 1891 in Sarajevo as the daughter of Judah and Esther Levi. At the end of the 19th and early 20th century she lived in Istanbul, where her entire family moved. There they lived very modestly. Since early childhood, she began to read various books. Later she studied French at the International French School for Jews (Alliance Israélite Française) in Istanbul.

Jednoroditeljske porodice

Mapiranje prava i potreba samostalnih roditelja/ki na području općine Centar Sarajevo

Author(s): Sanela Šadić,Amila Ždralović,Mirza Emirhafizović / Language(s): Bosnian

Država Bosna i Hercegovini je potpisnica brojnih međunarodnih konvencija koje postavljaju standarde koji se tiču zaštite ljudskih prava i sloboda i kojima se insistira na uvažavanju dostojanstva svih pojedinki i pojedinaca. Pored toga, Bosna i Hercegovina je na državnom nivou usvojila, između ostalog, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije. Kroz različite sociološko-pravne analize ona se može prepoznati kao školski primjer diskrepancija između de iurei de facto stanja ravnopravnosti svih osoba. Ipak, čak i onda kada se u analizama (pre)naglašava dobro de iure stanje, oblast porodičnog zakonodavstva se može izdvojiti kao ona oblast koja nužno traži određene korekcije. Čak i međunarodni standardi koji se tiču unaprjeđenja porodičnog života otvoreni su za dalju debatu. Naime, ovo je oblast u kojoj dolaze do izražaja sve diskrepancije različitih ideoloških pozicija što može biti predmet posebne rasprave. Ostavljajući po strani ove sporove, a imajući u vidu dosadašnja istraživanja, ovdje je potrebno ukazati na nekoliko bitnih uvida koji su rezultat dosadašnjih istraživanja u Bosni i Hercegovini.

Koliko djeca i mladi znaju o nasilju!

Author(s): Berina Meheljić / Language(s): Bosnian

Fondacija CURE je u sklopu edukativne inicijative „Upoznaj svoja prava i žensku istoriju (herstory), osnaži se i aktiviraj!“ koja je uz financijsku podršku od strane CFD Švicarske feminističke organizacije uradila istraživanje o tome koliko su mladi ljudi u BiH upoznati sa problemom nasilja, sa oblicima nasilja koji postoje, te o postojanju SOS telefona za žrtve koje su preživjele nasilje i zakona u BiH koji štite od nasilja i kažnjavaju počinitelje. Države kreiraju zakone, programe i sigurne kuće za žene koje odluče prestati trpiti nasilje i u mogućnosti su izaći iz situacije nasilja. Razvijenije države imaju organizovane sigurne kuće i organizacije za konzultacije nasilnika koji su se opredjelili, što zbog sankcija što zbog stvarne posvećenosti izlječenju od nasilnog ponašanja, potražiti stručnu pomoć. U današnje vrijeme svakodnevno se susrećemo sa problemom nasilja, posebno kada je riječ o vršnjačkom nasilju. Pored toga što je nasilje nad ženama izraženo, sve je veći broj mladih djevojaka i muškaraca koji se skoro svakodnevno susreću sa nekim od oblika nasilja.

Krajnji je čas: glasovi naših prijateljica kao korak ka razumijevanju života lezbejki, biseksualnih i trans žena u Bosni i Hercegovini

Author(s): Amar Numanović / Language(s): Bosnian

U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji organizacija koja se javno i isključivo bavi poboljšanjem života lezbejki, kroz pravo, kulturu ili neki treći način. Zbog toga, sve što Fondacija CURE radi, kroz svoj feminističko-aktivistički način djelovanja, putem obrazovnih, umjetničko-kulturnih i istraživačkih programa za lezbejke, biseksualne i trans žene zavređuje pažnju, jer djeluje politički i sa jasnim s ciljem doprinosa društvenim promjenama. U ovoj analizi se kroz istraživanje etnografskih činjenica koje su lezbejke, biseksulane i trans žene željele da podijele, došlo se do informacija koje su postale izvori znanja.

KROZ EKONOMSKU STABILNOST DO SLOBODE

ANALIZA AKTUELNIH PROPISA I PRAKSI U FBIH U VEZI S EKONOMSKIM OSNAŽIVANJEM ŽENA KOJE SU PREŽIVJELE PORODIČNO NASILJE I PREPORUKE ZA NJIHOVO POBOLJŠANJE

Author(s): Jasmina Čaušević,Maida Zagorac / Language(s): Bosnian

Ekonomsko osnaživanje žena preživjelih nasilje u porodici nikako nije nova tema u BiH. Postoje neformalne grupe, vladine i nevladine, te međunarodne organizacije koje su imale, i još uvijek imaju, razvijene akcije i programe koji se direktno tiču ekonomske pomoći ovoj grupi žena. Ipak, kako bi se dugoročno i stabilno uredio sistem podrške, potrebne su korekcije postojećeg stanja i usvajanje propisa i programa koji bi bili izrađeni u najboljem interesu žena preživjelih nasilje u porodici. Analiza aktuelnih propisa i praksi vezanih za ekonomsko osnaživanje žena preživjelih nasilje u porodici mapira aktuelno stanje i nudi preporuke za poboljšanje socio-ekonomske situacije u kojoj se one nalaze. Uvijek treba imati na umu da žene nisu homogena kategorija i da postoje različite društveno nevidljive i marginalizirane grupe žena koje imaju različite potrebe koje zahtijevaju različite pristupe kada je u pitanju ostvarivanje ekonomskih poticaja i učestvovanje na tržištu rada.

LGBTI teme u osnovnim školama?

Analiza postojećeg sadržaja i prijedlozi za uvrštavanja tema o različitim rodnim i spolnim identitetima i seksualnoj orijentaciji u udžbenicima za osnovne škole Kantona Sarajevo

Author(s): Jasmina Čaušević,Fatima Biličević / Language(s): Bosnian

Analiza koja je pred Vama predstavlja nastavak rada vezanog za analizu školskih udžbenika na kojem Fondacija CURE radi već duže vrijeme. Naš rad se konkretno nadovezuje na analizu LGBTI sadržaja u udžbenicima za gimnazije i srednje medicinske škole, pod nazivom „O čemu šutimo kada šutimo o pravima LGBTI osoba u udžbenicima“, autorice Lamije Begagić, koja je izdata 2016. godine u saradnji Fondacije CURE, Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država i Sarajevskog otvorenog centra. U ovoj analizi u fokusu je bilo 40 udžbenika koji su se koristili u osnovnim školama u Kantonu Sarajevo u školskoj 2016./2017. godini za predmete: BHS jezik i književnost (Čitanke), Moja okolina, Društvo, Biologija, Vjeronauk i Zdravi životni stilovi. Osim analize postojećeg stanja, doprinos analize ogleda se, konkretno, u prijedlozima za izmjene i dopune određenih sadržaja u korist raznovrsnijeg pristupa temama vezanim za različite rodne i spolne identitete i seksualne orijentacije. Tokom rada na prijedlozima za izmjene postojećih sadržaja, koje smo označile kao problematične, trudile smo se da ni u jednom trenutku ne izađemo iz planom i programom predviđenih tema u okviru nastavnih jedinica za osnovne škole u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Lokalne politike za ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini

Author(s): Edita Miftari / Language(s): Bosnian

Primjena i unaprjeđenje principa ravnopravnosti spolova u lokalnim zajednicama je od ključnog značaja za razvoj Bosne i Hercegovine. Lokalne zajednice funkcionišu u skladu s principima rada lokalne samouprave, te zbog toga imaju specifičnu vrstu odgovornosti i obavezu da poštuju i primjenjuju principe, standarde i obaveze koje proizilaze iz zakona, strategija, politika i programa na nivou entiteta Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, uključujući regionalne i međunarodne dokumente i standarde. Stoga je izuzetno važno da se pitanja ravnopravnosti spolova shvate kao dio svih razvojnih i reformskih procesa, čiji je konačni cilj da doprinesu, kako makrodimenziji razvoja društva, tako i mikrodimenziji poboljšanja kvaliteta života svih pojedinaca i pojedinki. Uvođenje i unaprjeđenje ravnopravnosti spolova u lokalnim zajednicama zahtijeva krupne promjene u načinu upravljanja koje mora biti usmjereno na građane/ke i na rezultate. Ovaj Izvještaj pokazuje trenutno stanje na terenu kada su u pitanju lokalne politike za ravnopravnost spolova koje je neophodno usvojiti kako bi se poduzeli koraci koji u konačnici vode ka pozitivnim promjenama u društvu.

Moj glas odjekuje...

Author(s): Masha Durkalić / Language(s): Bosnian

Budući da se bavim novinarstvom/spisateljstvom, dok razmišljam o životu na margini, prva asocijacija mi je uvijek ona margina u samom Wordu, koju vidim čak i dok ovo pišem, i koja se miče po potrebi kako bi sav tekst mogao upasti na jednu stranu onako kako to meni odgovara. Iako je asocijacija jako banalna, njena uporedivost sa stvarnošću je neupitna. Ako zamislimo društvo kao prazan list papira koji se svakim danom ispisuje do određene granice i ako nemogućnost pomicanja margine poistovjetimo s manjkom želje onoga/e i/ili onih koji/e pišu po toj stranici da to urade, lako je shvatiti zašto su marginalizovane grupe u našem društvu u poziciji u kojoj jesu – poziciji siromaštva, diskriminacije, odbacivanja i socijalne isključenosti. Očito je – (privilegovano) društvo ne želi da one budu na unutrašnjoj strani margine na kojoj ih pušta da egzistiraju.