Disciplinary Liability of Judges in the Republic of Serbia in Regulations and Practice: an overview of legal solutions, the most common causes of accountability and circumstances that led to an increased number of disciplinary offenses Cover Image

Disciplinska odgovornost sudija u Republici Srbiji u regulativi i praksi: prikaz zakonskih rešenja, najčešćih razloga odgovornosti i okolnosti koje su dovele do povećanog broja procesuiranja disciplinskih prekršaja
Disciplinary Liability of Judges in the Republic of Serbia in Regulations and Practice: an overview of legal solutions, the most common causes of accountability and circumstances that led to an increased number of disciplinary offenses

Author(s): Smilja Spasojević
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; judiciary; judges; liability; legislation; practices; disciplinary offense; disciplinary procedure; Republic of Serbia;
Summary/Abstract: Sistem disciplinske odgovornosti u Republici Srbiji je u potpunosti zaživeo zato što su zakonskim propisima u potpunosti regulisani svi instituti – disciplinski prekršaji, disicplinski organi, disciplinske sankcije, pravila postupka. Takođe, kompletno su konstituisani disciplinski organi, na koji način je obezbeđen sistem postupanja po disciplinskim prijavama, kao i dvostepenost postupka. Na osnovu sprovedenih postupaka, kao i na osnovu navoda iz podnetih prijava, došlo se do zaključka šta su najveći problemi u srpskom pravosuđu. Disciplinski tužioc je ukazao na probleme u postupanju sudija u izvršnim odeljenjima osnovnih sudova, zbog velike opterećenosti predmetima. U parničnim odeljenjima postupci dugo traju, što se zaključuje po broju podnetih prijava. Takođe, dugo traju drugostepeni postupci u radnim sporovima. Uočeno je da i samo podnošenje disciplinske prijave utiče na rad sudija u smislu da oni koriguju odnos prema učesnicima u postupku. Na ovo ukazuju podnesci podnosilaca prijava, koji nakon izjašnjenja sudije, više nemaju primedbi na njegov rad. Sve navedeno ukazuje na preventivni značaj rada disciplinskih organa i da samo stavljanje u izgled eventualnog vođenja postupka, utiče na sudije da otklone nedostatke u radu. Takođe, korektivno utiče i nekoliko primera sprovedenih postupaka razrešenja sudija i procesuiranih slučajeva sa izrečenim disciplinskim sankcijama. U pripremi je novi Pravilnik o disciplinskom postupku i disciplinskoj odgovornosti, koji neće doneti suštinske promene, već se njim nastoje otkloniti neki uočeni nedostaci: produženje mandata disciplinskim organima, stroži uslovi za njihovo imenovanje, uspostavljanje kontrole podnetog predloga od strane Komisije, pokušaj da se nađe pravednije rešenje u slučaju podnošenja predloga za razrešenje i slično. Takođe, ocena uspešnosti sprovedenih disciplinskih postupaka biće cenjena kada uslede odluke Upravnog suda, u postupcima koji su pokrenuti po tužbama na donete odluke VSS, kada će se videti sudbina disciplinskih predmeta koji su prošli sudsku zaštitu. Iz svega ovog proizilazi da se sprovođenjem disciplinskih postupaka otklanjaju nedostaci u personalnom postupanju sudija, ali i otkrivaju gorući problemi u funkcionisanju srpskog pravosuđa. Ove prve probleme je mnogo lakše rešiti jer su tu mere i specijalne i generalne prevencije, za koje je već jasno da deluju na nosioce sudijske funkcije. Sistemski nagomilani problemi – u pogledu nedovoljnog broja sudija, neravnomerne opterećenosti predmetima, neodgovarajućih uslova rada, nedovoljnog broja pratećeg sudskog osoblja, nedostatka kvalitetne i kontinuirane edukacije sudija i još mnogo toga, ne mogu se rešiti tako brzo i tako lako, ali je samo bitno da se otkloni uvreženo shvatanje da svi nedostaci u pravosuđu potiču od nepravilnog rada sudija.

  • Page Count: 24
  • Publication Year: 2015
  • Language: Serbian