Nesvodivosti kulture

Author(s): Žarko Paić / Language(s): Croatian Issue: 07+08/2004

Nelagoda s kulturom kao novom ideologijom globalnoga kapitalizma nastaje tek onda kad je društvo u potpunosti kulturalizirano, kad više nije moguće razlikovati iskonsku »prirodu« od simulakruma postindustrijskoga okoliša u virtualizaciji derealizirane zbilje. Posvuda su vidljivi »simptomi« takve nelagode. Oni upućuju na tjeskobu suvremenoga čovjeka i potkopavaju iluziju nesmetana razvitka društva u doba globalizacije. Nestabilnost spolnih uloga, misterij seksualnosti kao posljednje utopije zapadnoga svijeta, rasap autoriteta u melugeneracijskim odnosima, fenomen rastućega narcizma i depresije kao psihosocijalnih »bolesti« društva spektakla - sve su to rezultati nedovršena procesa odvajanja kulturnoga identiteta postmodernog subjekta od svoje »prirodne okoline«. Dijagnoza tjeskobne samoidentifikacije bez čvrsta oslonca u nečem trajnome pokazuje da kultura jest »simptom« nečeg što nadilazi njezino značenje u naše doba. Kao sredstvo/svrha identiteta ona više ne odgovara afirmativno na pitanje tko smo i kako trebamo voditi »dobar život« sukladno etičkim idealima moderne socijetalne zajednice. Simptomatično je upravo to da kultura namjesto pozitivne samoidentifikacije osobe, skupine i društva postaje negativna točka samoodrelenja. U sukobu s Drugim zadobiva se vlastiti identitet. Pluralnost društva i mnogolikost kulturalnih stilova života u okružju globalnoga kapitalizma nije stoga samo i isključivo napredak u povijesnome ozbiljenju slobode osobe, nego neprestana kušnja gubitka identiteta.

Identitet: želja, ime i različitost

Author(s): Heidrun Friese,Sabine Marić / Language(s): Croatian Issue: 07+08/2004

Proricanje. Nimfa Liriopa koju je riječni bog Kefis silovao, i koja mu je podarila sina, prorok i prijetnja: »Narcis će doživjeti veliku starost - ali samo ako samoga sebe nikad ne spozna.« Nimfa Eho koju su nekoć kaznili oduzimanjem sposobnosti pričanja, zaljubi se u Narcisa, ali biva odbijena kao i sve ostale koje su podlegle njegovoj ljepoti. Nemeza koja je napokon uslišila jadikovanje prezrenih, kažnjava Narcisa s neispunjivim samoljubljem. On, iscrpljen nakon lova, odmara se na izvoru, ugleda u srebrnkastoj vodi prekrasnog mladića, te ga pokuša poljubiti. Ali mora spoznati da u odrazu žudi za samim sobom - kako može podnijeti da posjeduje svoju ljubav, a da je istovremeno i ne posjeduje? Zbog neispunjene ljubavi zabija si mač u prsa, njegova krv napaja zemlju, a ona, nekoć prezrena, ona koja ne posjeduje riječi, oplakuje mrtvoga.

Konstrukcija identiteta i prevođenje

Author(s): Shingo Shimada / Language(s): Croatian Issue: 07+08/2004

»Europa se gradi. Nošena velikom nadom.« Ovim riječima je Jacques Le Goff 1993. godine otvorio zbirku povijesnih knjiga pod naslovom »Graditi Europu« koja je nastala iz »inicijative pet izdavača s različitih govornih područja i različitih nacionalnosti«, da bi predgovor završio s tri pitanja: »Tko smo? Otkud dolazimo? Kamo idemo?« Spomena je vrijedno da su ta temeljna pitanja vezana za identitet bila lajtmotiv cijele zbirke, jer imaju posve ambivalentno značenje. S jedne strane upućuju na određenu sumnju u vlastitost koja sigurno potječe od svijesti o trenutnoj krizi, a s druge strane na pogled koji je usmjeren u budućnost. Svijest o krizi identiteta povezana je dakle s pozivom na konstrukciju identiteta. Ova dvoznačnost je samo primjer na koji se način danas u Europi reflektira i problematizira pitanje identiteta. Pozadinu tog problematiziranja sigurno čini radikalni gubitak struktura moći koje su odlučivale i vladale u razdoblju od kraja Drugoga svjetskog rata do kraja osamdesetih godina. Samuel Huntington sa svojim je člankom »Sudar civilizacija«, objavljenim 1993., pogodio srž nove duhovne situacije, te pojasnio da ni politika u njezinom starom smislu ni ekonomija više ne predstavljaju bitne odrednice novoga svjetskog poretka, nego da su to, štoviše, kulture, npr. kulturalni krugovi čiji identitet je oblikovan određenom religijom.

Pjesnička filozofija Nikole Šopa

Author(s): Ljerka Schiffler / Language(s): Croatian Issue: 09+10/2004

U kompleksu jedinstvenih domaćih stvaralačkih osobnosti javlja se Nikola Šop (1904.-1982.). Nerijetko je slučaj da su stvaratelji, umjetnici, pjesnici ujedno i filozofi. Potvrde za to nalazimo u velikoj i višestoljetnoj evropskoj i hrvatskoj povijesti književnosti. Govor koji poduzimamo u naslovom naznačenoj problematici bit će oprimjerenje te činjenice. O kojoj je i kakvoj filozofiji ovdje riječ? O onoj koju nam otkrivaju pjesnički ciklusi N. Sopa: Svemirski pohodi (Spedizioni cosmiche), Astralije, Kućice u svemiru (Casette nel cosmo), Sanjaći (Sognatori), Nedohodi (Nonconvenienti), Dok svemiri venu (Mentre i cosmi appassiscono). Dijelom rasvijetljen pjesnički Šopov ego, daleko manje i filozofijski, pjesnikov duhovni identitet još očekuje svoju punu reafirmaciju, svoja dalja čitanja, tumačenja i kritičke prosudbe.

"Rosa Bermudskih otoka"

Author(s): Peter Sloterdijk / Language(s): Croatian Issue: 09+10/2004

Dame i gospodo, među svim nazivima koji su se koristili za prošlo stoljeće, formula zvana era neutraliziranja, ima poseban položaj. Nazivi mnogih drugih razdoblja obilježeni su pukim događanjima, izumima ili trendovima, ali ovaj je dotaknuo gramatiku same zbilje. Bez obzira, govorimo li o atomskom dobu, o stoljeću žene ili o eri nepovjerljivosti, stoljeću rendgenskih zraka ili radio valova, kompjutorskom vremenu ili o čemu god drugom , tehnički ili društveni objekt uvijek je glavno obilježje cjelokupne epohe. Onaj koji priča o razdoblju neutraliziranja ima nešto posve drugo na umu. Taj naziv pokreće nemir koji se izdiže iznad prostora u kojemu nastaje zbiljnost zbiljskoga. Neutraliziranje je za prve motritelje i dijagnostičare bila demonsko područje, iz kojega je, kroz neutralizaciju maglu i sivilo zbilje, prodiralo zlo u svijet, kako bi nam oči zaslijepilo pijeskom i neodlučnošću. Nije ni čudo da su prvi teoretičari neutralizma bili i njezini najoštriji denuncijanti. Oni su bili vođe katoličke reakcije za koje se kraj svijeta približavao u obliku varljivog mira između prijatelja i neprijatelja, te između ovdje i tamo. Dame i gospodo, znate i sami da pritom najviše govorim o Carlu Schmittu, posljednjem samuraju odlučnosti pri odabiru jednog naspram drugog. On se bori protiv onoga što smatra propašću staroeuropskog smislenog kozmosa, protiv dijalektičkih i pacifističkih Sandmana i njihovih konfuznih ili polivalentnih poimanja zbilje. Bio je uvjeren da će se rat nastaviti, bez obzira na to što jučerašnji protivnici danas dijele isti krevet. I stoga je svugdje naslućivao skrivenu frontu, tražio skrivene znakove koji otkrivaju partizane koji su, tako kaže legenda, prije spavanja pogledali i ispod kreveta, jer su vjerovali da je njihov protivnik spreman na sve.

Tvrtko Zane iz Poleta

Author(s): Nikola Batušić / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2004

Na kraju moje ulice, sučelice zgradi Hrvatskoga narodnog kazališta, tvoreći dio zapadnoga kraka Zelene potkove, stoji dvokatna uglovnica koja je prema projektima Lea Honigsberga podignuta između 1888. i 1889. Prvotno je izgrađena za Dom Saveza učteljskih društava odnosno Hrvatski učiteljski dom, a danas su tamo locirane različite učiteljske te profesorske udruge, njihove sindikalne središnjice, redakcije nekih stručnih pedagoških listova a i Hrvatski školski muzej.

Svjedok sjećanja

Author(s): Vladimir Biti / Language(s): Croatian Issue: 01+02/2005

Pod nadnevkom 3. VIII. 1920. nalazim o u Davnim danima slijedeću indikativnu zabilješku: Razmišljam o pojmu: Ars scribendi. (...) Sta je jezgra, a što je ljuska toga posla? Sto znači pišući ljuštiti, i da li se uopće može nešto - oljuštiti pisanjem? Koliko zapravo daleko seže to što bi pisanjem trebalo oljuštiti, nedvosmisleno proizlazi iz prethodnoga programskog iskaza »Mrzim sve što nas čini time što jesmo«, a »što ja neću da budem «. Do čega bi pak onda tako radikalnom redukcijom trebalo doprijeti? U »trenutku sloma svih ovozemaljskih vrijednosti«, glasi dijagnoza vremena, »misija umjetnika... ne može da bude drugo, nego da propovijeda ljubav prema čovjeku kao takvom, bez obzira na meridijane, paralele, boju masti, države, nacije ili kontinente.

Razmišljanja o egzilu

Author(s): Edward Said / Language(s): Croatian Issue: 01+02/2005

O egzilu je neobično inspirativno razmišljati, ali ga je grozno iskusiti. Neizlječiva je to i ljudskome biću nametnuta pukotina između njega i rodnog mu mjesta, između sebstva i njegova istinska doma: njegova esencijalna tuga nikada ne može biti premošćena. I dok je istinito da književnost i povijest posjeduju junačke, romantične, glamurozne, čak i trijumfirajuće epizode u životu izgnanika, one nisu ništa do nastojanja da se prevlada paralizirajuća tuga otuđenja. Postignuća ostvarena u egzilu trajno su onemogućavana gubitkom onoga nečega što je zauvijek ostavljeno u prošlosti.

Predstavljanje koloniziranih: Sugovornici antropologije

Author(s): Edward Said / Language(s): Croatian Issue: 01+02/2005

Svaka od četiriju glavnih riječi u naslovu ovih opaski nastanjuje prilično nemirno i ponešto turbulentno polje. Danas je, primjerice, skoro nemoguće prisjetiti se vremena kada ljudi nisu govorili o krizi u predstavljanju. Sto se, pak kriza više analizira i razmatra, njena ishodišta se čine starijima. Argument Michela Foucaulta nešto snažnije i možda privlačnije iskazuje ideju koja se može naći u djelima povjesničara književnosti kao što su Earl Wasserman, Erich Aurebach i M. H. Abrams, naime, da su erozijom klasičnog konsenzusa riječi izgubile transparentni medij kroz koji Biće sja.

Etika kao ideologija

Author(s): Žarko Paić / Language(s): Croatian Issue: 05+06/2005

U suvremenoj francuskoj filozofiji posljednjih petnaestak godina jedno je ime postalo nezaobilazno. Riječ je o Alainu Badiou, profesoru filozofije na Ecole Normale Superieure i College International de Philosophie u Parizu. Dugo godina Badiou je bio angažirani maoist, pripadnik pokreta ’68. poput gotovo svih relevantnih mislilaca poststrukturalizma. I danas se mnogi njegovi politički stavovi mogu razumjeti jedino kao ortodoksna obrana utopijskog karaktera socijalizma, pri čemu figure Maoa i Castra, uz kritički razračun s iskustvima totalitarne politike realsocijalizma u 20. stoljeću, služe kao simboličke točke strategije otpora američkome imperijalizmu. Badiou je uz filozofijsku djelatnost poznat i kao dramski pisac. Njegova su glavna filozofijska djela Teorija subjekta, Bitak i događaj, Manifest za filozofiju.

Prostori suvremene ženske proze

Author(s): Helena Sablić Tomić / Language(s): Croatian Issue: 05+06/2005

»Imate ii pojma koliko se knjiga o ženama napiše svake godine? Imate ii pojma koliko njih napišu muškarci? Jeste ii svjesne da ste vi možda najpromatranija životinja u svemiru?«, niz je retoričkih pitanja upućenih jednoj skupini studenata na ženskom koledžu u Cambridgeu davne 1928. godine. Pitanja je postavila Virginia Woolf i nastavila priču o ženi i književnosti objavljenoj kroz esej Vlastita soba.

Vilma Vukelić u duhovnom ozračju hrvatske lijeve inteligencije

Author(s): Vlado Obad / Language(s): Croatian Issue: 05+06/2005

Memoarski zapisi Tragovi prošlosti pojavili su se u hrvatskom prijevodu 1994., u pravome trenutku, kada je napokon pokolebano uvjerenje da je povijest ovog naroda i zemlje otpočela tek 1945. godine. Naglo je poraslo zanimanje za razlijte fasete prohujaloga građanskog života pa je novinstvo i čitateljstvo pozdravilo tu knjigu kao pouzdan brevijar građanskih navika, osobnog i poslovnog morala, mode, kulinarskih delicija, životne filozofije... jednom riječju, one specifične uljudbe srednjoeuropskog tipa. Nešto kasnije publicirana »Kronika slobodnog kraljevskog grada Osijeka« U stiješnjenim granicama dodatno je učvrstila dojam da je Vilma Vukelić naprosto »prva dama esekerske književnosti«. Krleža je to djelo kratko okarakterizirao kao »roman o esekerskim gospodskim familijama«. Ne potječe li autorica, uostalom, iz ugledne i gospodarski utjecajne obitelji Miskolczy? Na naslovnici memoara decentnog je držanja, pod šeširom širokog oboda s makartovskim cvjetnim aranžmanom!

Književnost svjedočenja: osobni iskaz i povijest

Author(s): Andrea Zlatar / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

1941. -godina koja se vraća knjiga je svjedočenja: knjiga koja govori o prošlosti i svjedoči o njoj, jer njezin autor, Slavko Goldstein, koji je svjedok vremena o kojemu piše -a to je naša suvremena povijest, koja nam je ujedno i sadašnjost -i o tom vremenu ne govori kao neutralni, vanjski svjedok događaja, već kao osoba koja na sebe preuzima teret svjedoka i odgovornost svjedočenja. Njegova je knjiga pisanje o vremenu iz aspekta osobe koja je to vrijeme živjela i živi ga -budući da se vremenska perspektiva svjedoka stalno pomiče, i perspektiva sjećanja uvijek je u promjeni.

Institucija hrvatskoga javnog života

Author(s): Denis Kuljiš / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

Koliko vrijedi Slavko Goldstein najbolje se vidi po tome što ga Zagreb ni poslije toliko godina nije uspio zatvoriti u neku nišu, kao većinu ljudi koji dugo djeluju, pa ako se ne uklope u poredak, postanu lokalne veličine koje, kao ekscentrike, treba tolerirati zbog slikovitosti pojave što obogaćuje našu sredinu. Sve što napravi Slavko Goldstein ipak je previše važno ili previše kontroverzno da bismo ga tako olako mogli marginalizirati.

Slavko Goldstein i film (uz nešto malo politike)

Author(s): Ivo Škrabalo / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

U javnoj sferi Hrvatske jedva je poznato da je naš današnji slavljenik i jubilarac, polihistor Slavko Goldstein svojedobno imao tijesne veze i s našom kinematografijom u nastajanju te da se čak jedno vrijeme profesionalno bavio filmom, u prvome redu pisanjem scenarija. No, kako je film u nas od samih početaka bio povezan s politikom, tako se i Goldsteinova filmska djelatnost bavila uglavnom političkim temama. U cjelokupnoj njegovoj životnoj bilanci ni film, ni aktivno bavljenje politikom ne zauzimaju najviše prostora i vremena, ali bacaju svjetlo na njegovu osobnost i temeljne preokupacije.

Dante i Ezra Pound, očima T. S. Eliota

Author(s): Ante Armanini / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

Esej T. S. Eliota o Danteu smatram egzemplarnim dokumentom i za moderno pjesništvo i za čitav niz školskih i akademskih rasprava o modernom pjesništvu, koje svojom atribucijom »moderno« više zbunjuju čitatelje i razvodnjavaju mogućnosti tumačenja pjesništva en general nego što pridonose razumijevanju bilo književnosti bilo pjesničkih djela. Dakako, egzemplarna u Eliotovu tekstu je implicitna polemika s purificiranim ili tehničkim tumačenjem bilo kakve književne tradicije u pjesništvu, od Dantea pa sve do Ezre Pounda.

Цветовете в поезията на Дионисиос Соломос

Author(s): Teofana Angelieva / Language(s): Bulgarian Issue: 2/2008

По повод един несъстоял се юбилей

Author(s): Dimitǎr Veselinov / Language(s): Bulgarian Issue: 1/2007

По повод един нов „Френско-български и българско-френски речник“

Author(s): Dimitǎr Veselinov / Language(s): Bulgarian Issue: 3/2006

О воздействующей функции художественной стилистики

Author(s): Konstantin Popov,Yaroslav Vezhbinski / Language(s): Russian Issue: 3/2005