We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
U povijesti Bosne i Hercegovine bilo je nekoliko događaja koji su imali veliki utjecaj ne samo na njezine žitelje, nego i na okolne narode i države. Jedan od njih je pogubljenje posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića i pad Bosne po Osmansku vlast 1463. godine. Iako se ova godina navodi kao pad Bosne pod Osmansku vlast, Osmanlije su puno ranije, skoro čitavo stoljeće, bili prisutni na ovim područjima. Prije dolaska Osmanlija Bosansko je kraljevstvo bilo u političkom, kulturnom i gospodarskom razvoju. To posebno vrijedi za vrijeme vladanja kralja Tvrtka I. (1353-1391). On je iskoristio krizu Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva i proširio svoje kraljevstvo. Bosna je tada imala najveći teritorij u svojoj povijesti i bila najmoćnija država na zapadu Balkana.
More...
Tijekom Prvog svjetskog rata na istoku je Anadolije poubijano oko 1,5 milijuna Armenaca. Koji su tragovi ostali u domovini ovih ljudi? Koju je pouku iz krivice tadašnjeg vremena izvukla Turska? Ovo je putovanje u zemlju u kojoj prošlost ne prolazi. Starija žena sa sela koja nekadašnju armensku crkvu koristi kao skladište i kršćane do danas naziva “nevjernicima”. Kurdski simpatizer Kurdistanske radničke stranke (PKK), čiji je otac u Prvom svjetskom ratu htio spasiti jednog Armenca, ali ga je nehotice ubio. Hamburški redatelj Fatih Akin, koji je o događanjima iz 1915. snimio film i zbog čega mu turski nacionalisti sada prijete. Odvjetnica, kojoj je baka netom prije svoje smrti pričala kako je ona zapravo Armenka i da su je kao dijete oteli njezinoj obitelji. Armensko-turski novinar Hrant Dink, ubijen na sred ulice.
More...
After geographical discoveries of the 15th and 16th centuries the economic system based on trade began to develop in the real sense at the planetary level. During the 18th century, just before the start of the industrial revolution, the system experienced a peak. Naval powers played a key role in its global development, as their commercial and military fleets enabled the constant fluctuation of the goods on all oceans and continents. The trade of European naval forces with India and other parts of Asia was particularly significant regarding the commercial aspects and large profits were achieved especially in the triangle of slave trade between Europe, Africa and America. In this context Austria was mostly just an observer because its effect on the global commercial efforts was dominantly continental. However, with the development of the 18thcentury Austria invested also more efforts to increase its share in the global trade and the accumulation of trade capital. The Court Chamber was efficiently organized for the new conditions of economic activity in 1714 through a thorough set of reforms. The division of chambers into independent commissions was fully achieved. It was an adequate administrative basis for the start of the Austrian trade expansion to the east and southeast throughout the rest of the 18th century.
More...
Ovaj tekst se bavi pitanjem važnosti arhitekture kao simbola vjerske tolerancije, posebno tokom političkih turbulencija u 20. stoljeću. Crna Gora, u središtu Balkanskog poluostrva, dijeli prošlost sa susjednim zemljama od ilirske, rirmske dominacije, od podjele Rimskog carstva, slovenske dominacije, da bi od 17. stoljeća, kada je zemlja postala zapadna granica islama, bila u punom kontaktu sa Zapadnom Evropom, prvo sa Venecijom a kasnije sa Austro-Ugarskom. Osmanski Turci su doveli islam u petnaestom stoljeću i ovdje je ostao dominantno prisutan do 1912.
More...
Kao što je poznato ova i iduća godina biće obilježena održavanjem skupova u Turskoj i balkanskim zemljama, vezanim za Osmanlijsku državu i Balkansku istoriju, koji su uglavnom bili, jesu i biće organizovani pod naslovom “Stogodišnjica Balkanskih ratova” što je pritom i glavni povod. Autor je jako zahvalan organizatorima skupa što će umjesto elaboracije na temu ratova, čija se stogodišnjica obilježava, moći da ponudi rad zasnovan na razrađivanju naravi, kvaliteta, funkcionisanja i posljedica četiri do petvjekovnog Osmanlijskog prisustva na Poluostrvu, čime bi faktički mogao da iznese ovu tačku gledišta kao podjednako važnu u poređenju s ostalim naslovima. U životu socijalnih grupa i država, mir je, zaista, najvažniji. Ratovi koji ispunjavaju stranice historije su izuzetak, i uglavnom instrumenat za kojim se poseže u cilju postizanja mira.
More...
Na obroncima Rumije iznad Skadarskog jezera ima više katoličkih i muslimanskih sela sa očuvanom tradicionalnom arhitekturom. U Gornjim Murićima dokumentovana su dva gazdinstva, izgradnja kojih je završena najkasnije u drugoj polovini 18. vijeka.
More...
Shvatajući naučni skup „100 godina od odlaska Osmanlija sa Balkana, Civilizacija ili okupacija? Šta su nam ostavili?“, kao civilizacijsku potrebu, prepoznatu na širem balkanskom – posebno južnoslavenskom prostoru, da se analizira potreba za adekvatnom (cjelovitom i zajedničkom) valorizacijom kulturnih dobara osmanske provenijencije, ne samo kao historijskih izvora što bi se na prvi pogled moglo zaključiti, već sa jednog šireg konteksta koji podrazumijeva kulturološku, historiografsku, književnu, umjetničku i svaku drugu dimenziju, promišljanja autora ovog priloga su svjesno usmjerena na neka opća pitanja koja se tiču jednog dijela tog naslijeđa – a to je pisano pokretno kulturnohistorijsko naslijeđe. U fokusu interesovanja našla su se dva aspekta pokretnog kulturno- historijskog naslijeđa osmanske provenijencije: pitanje njegove zaštite i pitanje njegove valorizacije. O svakom od njih autor iznosi svoja originalna promišljanja, koja obuhvataju teoretsku i pragmatičnu stranu civilizacijske potrebe da se prije svega osigura njegova adekvatna zaštita, te da se učini dostupnim za korišćenje u kulturne, naučne i druge svrhe.
More...
Riječ zavija je arapskog porijekla. Ona je izvedena iz korijena „z - wy” što u prevodu znači zabraniti, sabrati. Ova riječ se koristi još i u značenju ugao, kut. U historiografiji, pri samom pomenu riječi zavija podrazumijevaju se objekti ili kompleksi objekata u naseljima ili na prometnicama, u kojima su pripadnici bilo kojeg tarikata, derviši živjeli pod vodstvom šejha i gdje su putnici-namjernici mogli dobiti hranu i konačište. Od X. stoljeća zavija egzistira kao vjerska, duhovna institucija, a nazivana je i hanikah ili hangah, savma’a, ribat, asitane, tekija, te dergah.2 Međutim, kada se podrobnije pogleda, uviđa se da su hanikahom nazivani oni objekti u koje su se povlačili derviši - iskušenici, a ribatima oni vjerski i vojni objekti koji su se nalazili u pograničnim područjima. U zavijama i tekijama se živjelo prema mističkim učenjima pojedinih tarikata, a na čelu su se nalazili šejhovi koji su birani između uglednih sljedbenika tarikata. Šejha koji je trebao biti imenovan u mevlevijskim i bektašijskim tekijama centralnim osmanskim vlastima predlagao je šejh centralne tekije tog tarikata.
More...
Savremeni socium Balkana, uključujući i postjugoslovenski prostor, karakteriše se stanjem prelaznosti, radikalne smjene vrijedonosnih orijentira, drobljenjem životnog prostora na mnoštvo samodovoljnih podcjelina. Ne tako slučajno, poslednjih godina govorimo o postjugoslovenskom prostoru, pri tom ne misleći samo na geografske odrednice tog prostora, već više na kulturno-psihološke faktore i zajedničke imenitelje. Jedan dobar dio ovih faktora i imenitelja nastao je u doba vladavine Osmanskog carstva na ovim prostorima.
More...
U radu se govori o značaju medresa, kao obrazovno-vjerskih ustanova u osmanskom periodu na širem tuzlanskom području. Autor rada navodi raznovrsne podatke koji govore o radu medresa, njihovoj organizaciji, misiji, značaju i uticaju na obrazovne i ukupne prilike na ovom području. Posebno je istaknuta činjenica da su to bile noseće ustanove obrazovno-vjerskog sistema i da su prve iznjedrile školovane kadrove, potrebne osmanskoj vlasti. Poseban značaj na tom planu u Bosni Hercegovini imala je Gazi Husrefbegova medresa u Sarajevu, te Berhambegova medresa u Tuzli. Ove ustanove su kroz svoje obrazovnoodgojne procese najznačajnije uticale na širenje orijentalno-islamske kulture, znanja i civilizacije, koje su postale važnim i sastavnim dijelom bosanskohercegovačke ukupnosti
More...
U periodu od 1973-1998. godine radeći kao orijentalisti u Zavodu za zaštitu istorijskih spomenika i spomenika kulture u Prizrenu, nastojali smo da, osim velikog broja spomenika materijalne kulture, sakupimo i stavimo pod zaštitu bogatu kolekciju rukopisnih djela, čiji su autori bili viđeni građani ovoga grada ili namjernici koji su duže ili kraće vremena ovdje boravili. U ovoj zbirci nalaze se, prije svega, originalna djela klasične turske poezije nastale u periodu vladavine Osmanskog carstva, a uspjeli smo da pronađemo i nekoliko istorijskih djela napisanih u prozi od kojih smo neke objavili. U toku ovog istraživanja saznali smo da je jedan službenik osmanskih državnih institucija u Prizrenu, koji je emigrirao u Tursku, napisao djelo na temu balkanskih ratova. U traganju za ovim djelom uspjeli smo da se sretnemo sa najstarijim sinom pisca ovoga djela Ismailom Dilege koji nam je rado ustupio rukopis svoga oca. Rad na ovom djelu trajao je veoma dugo. Naslov djela glasi “Balkanski ratovi i Prvi svjetski rat“. Original pisan osmanskom arabicom i transkripcija teksta na latinskom pismu uskoro treba da izađe iz štampe.
More...
Grad Livno nalazi se u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini, u području Dinarskih Alpi. Leži na 724 m nadmorske visine na istoku centralnog dijela Livanjskog polja, većim dijelom na obroncima i u podnožju brda Bašajkovac, iz kojeg izvire kraška rijeka Bistrica. Livanjska kotlina bila je naseljena i u predhistorijsko doba. O tome svjedoče mnogobrojni ostaci materijalne kulture- gromile i gradine, kao i pojedinačni nalazi iz najstarijeg vremena ljudskih naseobina. U vrijeme rimske ekspanzije na Balkansko poluostvro, Livanjsko polje bilo je postojbina velikog ratničkog ilirskog plemena Dalmata, koje su nakon višegodišnjih borbi, Rimljani uspjeli pokoriti. Iz tog perioda očuvan je ostatak trase rimskog vojnostrateškog puta preko prevoja Vaganj na Dinari i druge slične saobraćajnice. Izvori koji se odnose na historiju Livna i livanjskog kraja, prije dolaska Osmanlija, su veoma šturi i rijetki, pa nemamo potpuno jasnu sliku o tom periodu i susrećemo se sa pretpostavkama.
More...
Osmanlijsko carstvo koje je nastalo početkom XIV vijeka, zasnovano na temeljima svoje tradicije i svoje vjere, predstavljalo je pravi primjer jedne moćne srednjevjekovne države. Nakon neuspjeha na tlu Evrope, ovo carstvo je od XVIII vijeka sa svojom imperijalnom strukturom, i kao velika sila, kako na vjerskom tako i na kulturnom polju, počelo da preuzima model zapadnih država. Prije preuzimanja ovog modela, osmanlijsko carstvo je vršilo napore na jačanju svoje države, ali do toga nije došlo.
More...
Orjentalizmi, uglavnom turcizmi, veoma su prisutni u crnogorskom jeziku i toliko su stopljeni sa autohtonom leksikom da ih je u dosta slučajeva teško razlikovno identifikovati. I pored toga turcizmi u Crnoj Gori nijesu specijalistički izučavani, niti o njima u lingvističkoj literaturi postoje tematizovani radovi, studije ili rječnici. Ovo isto može se reći i za onomastiku kao važnu lingvističku didciplinu. Ovđe se na prvom mjestu misli na toponimiju i antroponimiju sa apelativima iz orjentalnih jezika, što je i predmet našega priloga
More...
In this presentation it will be discussioned that, in the turn of the 19 and 20th century, the Great Game which made between western Great Powers and Russia on Balkans to decline Turkish empire.
More...
Cilj mog članka je da pokažem, u kraćim crtama, kako su Grci, tu mislim na intelektualce koji su živjeli u okvirima Kraljevine Grčke, gledali na Osmansko carstvo u 19. vijeku. U okviru ovog teksta neću analizirati poglede osmanskih Grka na njihovu državu – Osmansko carstvo. Njihovi stavovi i pogledi se razlikuju od onih takozvanih „slobodnih“ Grka. Cilj analize su knjige poznatijih grčkih intelektualaca, udžbenici za istoriju i geografiju, memoari nekih učesnika grčke borbe za nezavisnost, neke ideje za balkansku federaciju i, nešto što je bilo vrlo rijetko, ideje o saradnji sa Osmanlijama.
More...
The attitude of Montenegro against Ottoman Government after 1697 has always been a subject of argument; however, it was only an internal security issue until 1850s. When Vladika Danila came to power in 1851, in less than no time, Montenegro issue got out of Ottoman Goventment’s control and became an international problem. The road map destined for the independence of Montenegro, which was planned in 1852 at Petersburg, was carried out for 25 years without exception and was completed in 1878 with Berlin Treaty. After 1852, the relations between Ottoman and Montenegro were carried out mostly under supervision of England, France, Russia, Austria-Hungary and Prussia, which were named as Düvel-i Muazzama by the Ottomans. The very first time the Ottoman Government realized Montenegro was not alone was during the military operation on 1853. Ottoman operation was stopped and the soldiers were retracted with Austrian intervention. Later on, Montenegro became an issue during the Paris Congress which was gathered to end the Crimean War, although Montenegro was not a part of it. During the congress, Ottoman delegate was forced to express that they were courteous to Montenegro’s existing borders. After 1856, France supported Montenegro.
More...
Gusarstvo je na Jadranu staro koliko i istorija. Po gusarenju su bili ponati i Iliri. Od početka novog vijeka, kako navodi hrvatski povjesničar Milan Šuflaj, duggenott (Ulcinjanin) je u kalabreškom govoru sinonim za gusara!? Na Jadranu je uvijek gusario ko je mogao. Gusarenje na ivici piraterije je običaj, ono što se radi na moru, usanza del mare. Čim se rat odloži, zamjenjuju ga gusarenje na moru i razbojništvo na kopnu, koji zauzimaju prazan prostor kao što visoka šuma kada se posiječe ostavlja mjesto makiji. Gusarenje se uz redovnu trgovinu, smatralo za izdašno vrelo dohodaka i bogaćenja, pa se posvuda prakticiralo kao kakva norma. Pomorska trgovina donosi izvjestan prosperitet, dok samo privilegovana i krijumčarska može donijeti veliku akumulaciju i blagostanje.
More...
Granica je čudni prostor koji se nalazi „između” stvari, prostor koji spajajući razdvaja, ili možda razdvajajući spaja ljude, kulture, identitete, stvari, prostore koji se međusobno razlikuju.1 Granice i međe imaju veze s izmjenom našeg stvarnog pejzaža, one mijenjaju teritoriju koju fizički zauzimamo i na kojoj živimo. One duboko utiču na naše identitete, više ili manje autentične. Na granicu treba da gledamo kao na prostor, a ne samo kao na „crtu” koja prostor utvrđuje. Granica je jedna od najčudnijih i najapstraktnijih pojava. Razlog je razdvajanja, sporova i teritorijalnih pretenzija, mržnje i netolerancije, razaranja, smrti, i u njihovo se ime vrše i njima opravdavaju najsuroviji zločini.2 Rječnik Devoto-Oli granicu definiše kao „prirodno ili vještački određenu liniju koja obilježava prostiranje neke teritorije, ili nekog imanja, ili suverenost jedne države. Kamen, ram, ograda koja odvaja jedno imanje od onog susjednog. Granica, kraj: beskrajno, neograničeno”.
More...