CEEOL - Browse Subjects Result

We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.

Karakteristični primjeri suđenja za ratne zločine

Author(s): Mladen Stojanović / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Devedesetih godina 20. stoljeća za ratne su zločine procesuirani gotovo isključivo pripadnici srpskih postrojbi. Uvažavajući činjenicu da su se suđenja održavala u teškim uvjetima rata i poraća, u situaciji u kojoj je primjena ratnog prava u praksi predstavljala momentum novum za pravosudne aktere, vrlo su često provedena neprofesionalno i etnički pristrano te uglavnom u odsutnosti optuženih. Na temelju nepreciznih optužnica, koje su često uključivale na desetke optuženika, bez dostatnih dokaza i adekvatne obrane, donošene su osuđujuće presude koje su vrlo često bile šturo obrazložene, s vrlo visoko odmjerenim kaznama. Kako je prevladavajući stav političkih i pravosudnih elita u to vrijeme bio da se u obrambenom ratu ne mogu počiniti ratni zločini, izostalo je procesuiranje zločina koje su počinili pripadnici hrvatskih postrojbi. Ako su i procesuirani, pripadnici hrvatskih postrojbi procesuirani su za kaznena djela ubojstava, iznuda, protupravnih uhićenja i krađa. U nastavku ćemo iznijeti nekoliko primjera sudskih postupaka vođenih devedesetih godina. Kako procesuiranja navedenih zločina nisu okončana do 2000. godine, navest ćemo što se u predmetima događalo do današnjih dana.

More...

Optužnice podignute devedesetih za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom

Author(s): Veselinka Kastratović / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Organizacije za ljudska prava Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb i Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb od 2005. godine pred sudovima u Republici Hrvatskoj prate kaznene postupke ratnih zločina. Od početka sustavnog praćenja suđenja za kaznena djela ratnog zločina, u optužnicama podignutim devedesetih godina uočeni su specifični problemi.

More...

O devijacijama institucija pravne države u slučaju Mirka Graorca

Author(s): Zoran Pusić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Slučaj Mirka Graorca, umirovljenog prometnog policajca iz Splita, započeo je njegovim uhićenjem 29. travnja 1995. U prvom procesu 1996. godine, vođenom na splitskom Županijskom sudu, Graorac je osuđen na 20 godina zatvora i, nakon odsluženja kazne, na doživotno protjerivanje iz Hrvatske. Vrhovni sud je na ponovljenom suđenju 2000. godine Graorca osudio na 15 godina zatvora, bez izricanja zaštitne mjere doživotnog protjerivanja iz Hrvatske.

More...

Procesuiranje ratnih zločina u RH od 1991. do 2000. godine iz sudačke perspektive

Author(s): Sovjetka Režić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

S određenim vremenskim odmakom i zbog toga, čini mi se, s većom objektivnošću mogu iznijeti svoje opservacije na događaje vezane uza suđenja za ratne i slične zločine te postupanje sudova koji su u uskoj vezi s ratnim sukobima na području suda na kojemu sam zaposlena, Županijskom sudu u Splitu. Ratni se zločini (i kolokvijalno i teoretski) definiraju kao kaznena djela koja podrazumijevaju napad na civilno stanovništvo, naselje ili pojedine civilne osobe, ubijanje, mučenje, namjerno nanošenje tjelesnog ili duševnog bola drugoj osobi, preseljenje, prisilno prevođenje na drugu vjeru, prisiljavanje na prinudni rad, pljačkanje imovine stanovništva i slično. Slučajeve o kojima pišem, kao i atmosferu koja je vladala u pravosuđu za vrijeme Domovinskog rata i neposredno nakon njegova okončanja, izložit ću redom, onako kako sam ih u svom sjećanju zadržala.

More...

Analiza dugotrajnosti kaznenih postupaka za ratne zločine vođenih na sudovima u RH

Author(s): Nikolina Židek / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Predmet ove analize kazneni su postupci za ratne zločine, vođeni na sudovima u Republici Hrvatskoj od 90-ih godina do danas, u skladu s dostupnom dokumentacijom, radi dobivanja podataka o trajanju kaznenih postupaka u spomenutim predmetima kako bi se utvrdile prosječne vrijednosti, a s njima i učinkovitost sudstva u postupcima za ratne zločine. Podaci su prikupljeni pregledom pravomoćnih presuda, ali i pregledom dokumentacije u predmetima koji su još u tijeku, objavljene na web-stranicama Centra za mir, nenasilje i ljudska prava (http://www.centar-za-mir.hr/), uz provjeru pojedinih slučajeva uvidom u popis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od ožujka 2013. godine1 . U nekim slučajevima konzultirali smo presude na web-stranicama Vrhovnog suda RH i dobili podatke iz novinskih članaka, objavljenih na internetu, kojima su popraćena neka od suđenja. Dostupni podaci sigurno su dostatni za analizu trendova u pojedinim razdobljima i predstavljaju reprezentativan uzorak, ali zbog nedostataka cjelovite dokumentacije i javno objavljenih podataka o svim sudskim postupcima za ratne zločine, neophodno je naglasiti da se u prikazu podataka ne govori o ukupnim i konačnim brojkama.

More...

Karakteristični predmeti koji su obilježili desetljeće

Author(s): Miren Špek / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Iako su se u Republici Hrvatskoj suđenja za ratne zločine provodila i prije 2000. godine, promjenom političke vlasti, ali i zbog brojnih materijalno-procesnih promjena, dolazi do nešto bržeg i efikasnijeg procesuiranja zločina koje su počinili pripadnici HV-a i/ili MUP-a. Do 2000. godine nadležna županijska državna odvjetništva većinom su pokretala postupke protiv pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije, pripadnika Teritorijalne obrane te pripadnika vojnih i paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine, a u javnosti je prevladavao stav da se u obrambenom ratu ne može počiniti ratni zločin.

More...

Procesuiranje zločina počinjenih tijekom VRA Oluja i nakon nje

Author(s): Marko Sjekavica / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Ne dovodeći u pitanje činjenicu da je Vojno-redarstvena akcija Oluja (u daljnjem tekstu VRA Oluja) bila legitimna operacija kojom je Hrvatska vojska oslobodila velik dio do tada okupiranog hrvatskog teritorija, ovaj tekst želi naglasiti činjenicu da su zločini koje je hrvatska strana počinila nad domicilnim srpskim stanovništvom tijekom i neposredno nakon VRA Oluja sustavno zataškavani i u kolektivnom pamćenju potiskivani, i to propagandom s najviših instanci vlasti. Akcija kojom je Republika Hrvatska, u razdoblju od 4. do 7. kolovoza 1995. godine, oslobodila gotovo 20 % svoga teritorija, značila je kraj paradržave hrvatskih Srba, tzv. Republike Srpske Krajine (u daljnjem tekstu: RSK), čiji se režim temeljio na brojnim zločinima počinjenim protiv hrvatskih civila i na politici etničkog čišćenja i zatiranja hrvatskog identiteta. To su potvrdile presude političkom i vojnom vodstvu RSK, izrečene pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (u daljnjem tekstu: MKSJ), ali i presude hrvatskih sudova pripadnicima odnosne paravojske i paramilicije. U ratu, koji je osim elemenata građanskog rata, manifestiranih oružanim sukobom etničkih Hrvata i etničkih Srba (i jednih i drugih građana Hrvatske), bio obilježen agresijom Srbije i Crne Gore na RH te njihovom vojnom i logističkom podrškom pobunjenim Srbima, u borbi za vlastitu slobodu počinjeni su brojni zločini nad pripadnicima srpske nacionalne manjine. Velik broj tih zločina dogodio se upravo za vrijeme i nakon VRA Oluja i do današnjega dana ostao je neprocesuiran.

More...

Sustav podrške žrtvama i svjedocima u suđenjima za ratne zločine

Author(s): Miren Špek / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Sukobi na području bivše SFRJ početkom 90-ih godina 20 stoljeća od mnogih njezinih građana stvorili su žrtve i svjedoke najstrašnijih zločina počinjenih teškim kršenjem međunarodnog humanitarnog i ratnog prava. Vrlo se često radilo o izrazito ranjivim skupinama poput djece, staraca i žena. Odluka o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene na području SFRJ (u daljnjem tekstu MKSJ), značila je put k smirivanju tih sukoba. Mnogi svjedoci i žrtve, svjedočeći na sudu, pomogli su međunarodnoj zajednici da sazna istinu o strašnim zločinima počinjenim na području SFRJ. Podrška specifičnim skupinama u društvu već je bila razvijena u velikom broju država manjim brojem organizacija za pomoć žrtvama, no podrška žrtvama i svjedocima pred MKSJ-om zahtijevala je novi, jasniji i uređeniji pristup jer se prvi put pružala neposrednim žrtvama i svjedocima ratnih sukoba. Haški je tribunal već od osnivanja vodio posebnu brigu o žrtvama i svjedocima koji su trebali svjedočiti u postupcima pred tribunalom.

More...

Procesuiranje kaznenih djela uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika

Author(s): Marko Sjekavica / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Uništiti baštinu znači pokušati modificirati, falsificirati, osakatiti, odstraniti i, in ultima linea, ubiti identitet društvene grupe kojoj ona pripada. Raznolikost društvenih grupa reflektira se u mnogostrukosti njihovih identiteta. Identitet predstavlja dinamičnu i slojevitu kategoriju za koju vrijedi pravilo da različite situacije aktiviraju različite vrste i različite segmente identiteta. U toj dinamici društvenih odnosa, identiteti se međusobno sukobljavaju. Identiteti, a time i baština kojom se oni manifestiraju, postaju posebno ugroženi u revolucijama, ratovima, socijalnim previranjima i drugim promjenama težišta društvene moći. Iza sustavnog uništavanja baštine, obično stoji grupa s dovoljno jakom pozicijom moći, koja je u stanju nametnuti se kao dominantna i osigurati si legitimitet i legalitet svojih postupaka.

More...

Društveni učinci kaznene politike

Author(s): Marija Lovrić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Marija Lovrić rođena je 1950. godine u Osijeku u obitelji koja je nakon Drugog svjetskog rata u Slavoniju došla iz Dalmatinske zagore. U Osijeku je zasnovala obitelj. Njezin suprug Branko Lovrić bio je jedan od direktora pošte u Osijeku. U studenome 1991., u vrijeme kad su Marija Lovrić i malodobni sinovi bili u izbjeglištvu u Zaprešiću, supruga su naoružane osobe u odorama Hrvatske vojske odvele u nepoznatom pravcu, nakon čega mu se gubi svaki trag.

More...

Zločini bez sudskog epiloga: propuštene prilike za priznanje patnje i izgradnju povjerenja

Author(s): Vesna Teršelič / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Sugovornici iz medija često pitaju koliko je ratnih zločina procesuirano. Možemo ponuditi različite odgovore iz različitih izvora, od najrelevantnijeg podatka iz baze Državnog odvjetništva do informacija koje prikupljaju različite organizacije civilnog društva. Podaci neizbježno ovise o razumijevanju što su ratni zločini, a što teške povrede ljudskih prava i nisu konačni. Nastavkom istraga i terenskih istraživanja organizacija za ljudska prava neki će krimeni, koji danas podliježu zastari, možda biti okvalificirani kao ratni zločini. Čak ako se to i ne dogodi, vrijedi imati na umu da nepravde i povrede ljudskih prava ostavljaju dubok trag. Posljedice za žrtve, njihove zajednice i društvo nisu tako drastične kao kod ratnih zločina, ali povrede kao što su deportacije, deložacije, miniranja kuća i gubitak posla svojim dugoročnim posljedicama obvezuju na reakciju institucija i društva. U recima koji slijede dat ću kratak prikaz nekih nedjela počinjenih tijekom rata i poraća 90-ih, koja su ostala bez sudskog epiloga. Neka među njima još uvijek nisu kvalificirana kao ratni zločini. Kad pravosudno procesuiranje izostane ili je presporo, stradali i njihovi najbliži često sami kreću u borbu za priznanje patnje, a katkad i uspijevaju pokrenuti nadležne institucije. U dugoj i neizvjesnoj pravnoj bitci podrška su im odvjetnici, mediji i organizacije za ljudska prava. Teške povrede ljudskih prava nikada nisu bile nevidljive. U javnosti se za većinu zločina počinjenih od 1991. - 1995. saznalo ubrzo nakon počinjenja jer su o njima izvještavali neovisni mediji, civilne inicijative i organizacije za ljudska prava. No s prolaskom vremena, sjećanja na neugodne činjenice su blijedjela pa su se zločinima krajem devedesetih bavile prije svega obitelji žrtava i organizacije za ljudska prava, a ne nadležne institucije. Obitelji ubijenih, nestalih i ranjenih, oni koji su preživjeli silovanje i druge oblike seksualnog zlostavljanja u ratu ili su tijekom ili nakon rata umrli od posljedica rata, žrtve teških kršenja ljudskih prava, izbjeglice i prognanici, kao i društvo u cjelini, još uvijek očekuju pravdu.

More...

Silovanje i seksualno nasilje kao radnje počinjenja kaznenog djela ratnog zločina

Author(s): Veselinka Kastratović / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Seksualno nasilje uključuje silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno sakaćenje, seksualno ropstvo, prinudnu trudnoću, prinudnu prostituciju, sterilizaciju. Žrtve silovanja ili drugih oblika seksualnog zlostavljanja u najvećem su broju slučajeva žene te se za ratna silovanja i seksualna zlostavljanja počinjena nad ženama može reći da spadaju u rodno uvjetovano nasilje. Pritom moramo imati na umu da se o seksualnom nasilju nad muškarcima više šuti nego u slučaju seksualnog nasilja nad ženama. Tijekom rata su muškarci zatočeni u logorima vrlo često bili žrtve brutalnih seksualnih zlostavljanja. Silovanje uključuje povredu dostojanstva žrtve, tjelesnu i mentalnu bol žrtve, trpljenje mučenja i torture. Silovanjem se ruši dostojanstvo žrtve, njezin tjelesni i moralni integritet.

More...

MKSJ: osnovne značajke i praksa u predmetima relevantnim za Republiku Hrvatsku

Author(s): Jelena Đokić Jović / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Osnovan 25. svibnja 1993. s točno određenom svrhom (ad hoc karakter), Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju egzistira već više od dvadeset godina. To je prvi međunarodni sud za ratne zločine nakon Nürnberga i Tokija. Tužiteljstvo koje djeluje unutar suda podignulo je optužnice protiv 161 osobe. U tijeku su kazneni postupci protiv 20 optuženih, a postupci protiv Karadžića, Mladića, Hadžića i Šešelja u fazi su glavne rasprave. U odnosu na 74 osobe, postupci su pravomoćno okončani osuđujućim presudama, a čak 50 optuženika izdržalo je zatvorske kazne. U dvadesetak slučajeva sklopljeni su sporazumi o priznanju krivnje iako je unutar tzv. inherentne nadležnosti, odnosno “svojevoljnog proširivanja vlastite nadležnosti’’, MKSJ proveo i 22 postupka za nepoštivanje suda. Osnivanje suda tijekom trajanja oružanog sukoba na prostoru nekadašnje SFRJ, MKSJ razlikuje od nürnberškog koji je slovio kao sud pobjednika.

More...

Svjedočenje bivšeg zatočenika logora Morinj na MKSJ-u

Author(s): Robert Hausvička / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Robert Hausvička rođen je 1968. godine u Dubrovniku, u obitelji koja potječe iz Češke. Početkom rata u Hrvatskoj dobrovoljno se prijavio u jedinice Specijalne policije te je sudjelovao u aktivnostima vezanim uz obranu Dubrovnika. Već na početku rata, 21. listopada, u jednoj od akcija u okolici Dubrovnika, zarobile su crnogorske paravojne postrojbe i odveden je u logor Bileća. Prva dva mjeseca zatočenja u Bileći proveo je u samici. Nakon gotovo šest mjeseci provedenih u Bileći, prebačen je u logor Morinj, gdje je ostao gotovo tri mjeseca. Oslobođen je u razmjeni 2. srpnja 1992. Nekoliko dana nakon povratka u Dubrovnik, ponovno je pristupio Specijalnoj policiji i otišao na bojište. Sudjelovao je u operacijama Maslenica i Bljesak. Zbog posljedica teškog zlostavljanja u logorima, kraj rata i VRA Oluja dočekao je na liječenju od PTSP-a. U studenome 1996. umirovljen je. Godine 2003. svjedočio je u Haagu kao svjedok optužbe protiv Slobodana Miloševića. Danas sa ženom i troje djece živi u Dubrovniku.

More...

Društveno pamćenje i osobna sjećanja

Author(s): Vesna Teršelič / Language(s): Croatian Publication Year: 0

O snimanju osobnih sjećanja sanjali smo i prije osnivanja Documente kad smo se pitali kako produbiti i intenzivirati društveni dijalog o nasilnoj prošlosti na prvom mjestu kako bismo sačuvali osobna sjećanja. Prvi smo upitnik za polustrukturirane intervjue pripremili 2002. godine.01 Najvažnija je svrha bila i ostala sačuvati jedinstvene neponovljive priče naših suvremenika za nas i neke druge generacije. Smatram da u stvaranju društvenog pamćenja ništa ne može zamijeniti ljudsko svjedočanstvo i nadam se da će zbirka intervjua i sačuvana sjećanja pomoći i u promociji višeglasja kontra jednoumlja, promociji multiperspektivnosti u interpretaciji povijesti kontra kanoniziranju samo jedne dominantne interpretacije te promociji višeslojnosti povijesnih zbivanja kontra ratovanja oko pojednostavljenih crno bijelih interpretacija, a uz povoljniju društvenu klimu možda i afirmiranju višestrukih identiteta.

More...

Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas

Author(s): Maja Dubljević / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Projekt Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas u okviru kojeg je nastala zbirka od 450 video intervjua, usmjeren je na društvenu funkciju povijesti kroz nekoliko bitnih elemenata. Prvi se zasniva na činjenici da je projekt realizirala Documenta – organizacija koja se bavi ljudskim pravima, osnovana kako bi poticala proces suočavanja s prošlošću na individualnoj i široj društvenoj razini. Pokret za zaštitu i promociju ljudskih prava nedvosmisleno je prihvatio koncept suočavanja s prošlošću kao jednu od osnovnih ideja na kojima se zasniva izgradnja demokratskih temelja neke društvene zajednice te je projekt prikupljanja osobnih sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja koncipiran na način da tome doprinese. Apolitična objektivnost nije bila ambicija ovog projekta koji obuhvaća razdoblje ne toliko dugo po svom trajanju, koliko bremenito temeljitim obratima i turbulencijama. U prikupljanju i oblikovanju materijala osobita pažnja je posvećena tome da ideja o vrijednosti zaštite ljudskih prava pojedinca (bez obzira u kojem kontekstu i od koga su ta prava bila ugrožena) bude prezentirana.

More...

Konferencija“Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas”

Author(s): Maja Dubljević,Ana Raffai,Vesna Jakumetović,Đorđe Gunjević,Stef Scagliola,Goran Bodog,Ante Tomić,Nenad Jovanović,Edin Ramulić,Sanja Petrović Todosijević / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Place: Zagreb; Date: 26. September, 2013.

More...

Stara Gradiška kao paradigma hrvatske povijesti 20. stoljeća

Author(s): Marko Smokvina-Marijić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Mnogo je razloga zbog kojih pisati o Staroj Gradiški nije nimalo jednostavno, niti lagano. Kako je napisano u predgovoru knjige Stara Gradiška, povjesničara Vjekoslava Žugaja: „…iz jednostavnog razloga što sinonim Stare Gradiške nije njena historiografija u suhoparnome nizanju događaja po slijedu godine na tom hrvatskom mikro lokalitetu, nego ono što Stara Gradiška predstavlja u onom suptilnijem, sasvim određenom smislu. U svom određenju dugostoljetnog kazimata ta geografska lokacija i ime dobivaju značaj.“

More...

Genocidna ideologija antibosanstva

Author(s): Rusmir Mahmutćehajić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Genocid, genocid, genocid! Tom prividno poznatom riječju imenovani su progoni i ubijanja bosanskih muslimana u Srebrenici 1995. godine. Za to djelo osuđeno je više pojedinaca koji su ga domislili, podstakli i/ili proveli. Tom riječju, koju su izrekli suci, koju potomci i srodnici ubijenih ponavljaju kao molitvenu utjehu, užasnuta i ustrašena većina više je anestezirana negoli utješena. Ali riječi nemaju značenja izvan rečenice. Kada su im nametana korištenja u izdvojenosti, one postaju plastične. Čine se neprijeporno shvatljivim, a ipak su sve dalje od tog što njihovi korisnici hoće u žalosti i patnji, u ljubavi i mržnji te u nastojanjima da prežive i budu sretni. [...]

More...

Razmjere i posljedice devastirane demografske slike bosanskog Podrinja

Author(s): Fikret Bečirović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

In order to territorially expand and create a homogeneous demographic picture, “ethnic cleansing” and genocide against the non-Serb population of Podrinje was prepared first in academic, then in military circles, in our neighboring country of Serbia. The goal was to ethnically cleanse (brutally remove) the Bosniak population in every possible way from an area that covers at least fifty kilometers from the Drina River to the central part of Bosnu i Hercegovinu. The “ethnic cleansing” of that area from non-Serbs also had the intention of a “final showdown” with the undesirable, unpopular element, the remnants of the Turkish conqueror, as they labeled the Bosniak corps. Thus, the first aggressor strikes began on the eastern border and during April 1992, the entire Podrinje area was occupied, with great destruction, expulsions, imprisonment, terrorism and the cruelest crimes that reached their peak with the Srebrenica genocide. Permanent crimes and complete “ethnic cleansing” throughout the war period completely devastated the prewar demographic picture of the entire Bosnian Podrinje area. In this paper, we will analyze the causes, extent and consequences of the devastated demographic picture in 10 Podrinje municipalities, comparing the post-war census from 2013 with the pre-war census from 1991. Comparative analysis will show that war destruction, crimes, “ethnic cleansing” and genocide against Bosniaks in Srebrenica and other Podrinje municipalities caused large demographic, quantitative and qualitative changes in ethnic structure, gender, age, working age, education, culture and all other segments of life.

More...