We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Česko se ani v těchto letech, kdy se na místo ve školce stojí fronty, není schopné v prorodinné politice inspirovat u svého nejbližšího souseda, v Německu. Zde se vláda kancléřky Angely Merkel zavázala, že do roku 2013 bude mít každé dítě po dovršení prvního roku právo na místo ve školce. A tento slib je už viditelný i v realitě - v obcích se staví školky, nabírá se personál. U nás je zodpovědnost za péči o děti zcela ponechána v rukou matek, které nemají ani zákonnou možnost pomoci si samy. Místo otevřeného prostoru jsou válcovány hygienickými nařízeními nutnými pro zřízení zařízení péče o děti, firemní školy je nutné hledat lupou a něco v Německu tak běžného jako institut Tagesmutter, denních matek, je stále v nedohlednu.
More...
V roce 1990 fungovalo v ČR celkem 1043 veřejných jeslí, v roce 2000 jich bylo evidováno pouze 67 a do roku 2007 klesl jejich počet jen na 49. V souvislosti s porodní křivkou silné generace 70. let se s nedostupností péče o malé děti potýká většina rodičů dětí předškolního věku. Tento problém bude v nejbližších letech přerůstat do prvního stupně základních škol. Ve školním roce 2011/2012 nebylo jen v hlavním městě Praha přijato přes 8000 dětí. Počet předškoláků v hlavním městě Praha i nadále roste, podle očekávání magistrátu tomu tak bude příští dva až tři roky. Stejné zkušenosti mají místní samosprávy v celém Česku. Vzáří 2012 nenastoupilo do školek na 50 000 dětí, které by nastoupit chtěly či potřebovaly. Je zde nastaven přesně opačný trend než ve vyspělých zemích, kde jako ve Francii jsou školky součástí školského systému.
More...
Evropska unija funkcioniše na principu vladavine prava tako da su sve njene radnje utemeljene na ugovorima na čiji sadržaj su dobrovoljno i demokratskim putem pristale sve države članice EU. Pravni instrumenti Evropske unije (EU) su podijeljeni u dvije grupe. Prvu grupu čini takozvano primarno zakonodavstvo EU – osnivački ugovori; Ugovor o Evropskoj uniji (UEU), poznat i kao Ugovor iz Mastrihta iz 1992. godine, Ugovor o funkcioniranju Evropske unije (UFEU) te Povelja EU o temeljnim pravima. Obaveze iz ugovora jesu postavile temelje za EU politike rodne ravnopravnosti i imaju posebnu težinu. One su provodive od strane država članica, EU institucija, kao i – zahvaljujući doktrini o njihovom direktnom efektu – od samih građana EU pred domaćim sudovima. Sekundarne izvore prava čine pravilnici/uredbe, odluke, preporuke, mišljenja te uputstva/direktive, koje su obavezujuće u smislu rezultata. To znači da su države u postizanju definisanih ciljeva slobodne da odluče o najboljem načinu njihove implementacije (čl. 288 UFEU).
More...
Postojanje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova se smatra bitnom pretpostavkom za ukidanje diskriminacije na osnovu spola/roda i ostvarivanje ciljeva rodne ravnopravnosti. Potreba za uspostavljanjem institucija koje će se specifično baviti ovim pitanjima je prepoznata i istaknuta tokom Četvrte svjetske konferencije o ženama 1995. godine u Pekingu (vidi rad II.1 Ujedinjene nacije autora Damira Banovića). Zaključci ove konferencije su sadržani u Pekinškoj deklaraciji i Platformi za akciju kada je zaključeno da vlade imaju primarnu odgovornost za sprovedbu Platforme za akciju te da bi mehanizmi i institucije za unapređenje položaja žena trebali sudjelovati u formuliranju javne politike i poticati sprovedbu Platforme ali i djelovati kao katalizator u razvoju novih programa (Platforma za akciju, 1995, Glava V-A). Komitet za eliminaciju diskriminacije žena Ujedinjenih naroda (Opća preporuka br. 28, 2010) preporučuje postojanje ovih institucija kao jednu od osnovnih pretpostavki za sprovođenje člana 2. CEDAW konvencije.
More...