O Krleži - opet
Review of: Branimir Donat: O Miroslavu Krleži još i opet. Studije i eseji., Dora Krupićeva, Zagreb, 2002.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Review of: Branimir Donat: O Miroslavu Krleži još i opet. Studije i eseji., Dora Krupićeva, Zagreb, 2002.
More...
Review of: Kritičari o Veselku Koromanu. Hrvatsko kulturno društvo HUM, Mostar 2001.
More...
Review of: Dubravka Ugrešić: Zabranjeno čitanje, Geopoetika-Omnibus, Beograd-Sarajevo, 2001.
More...
U romanu EEG produbljuju se teme i promišlja se o pripovjednim postupcima koji su obilježili dosadašnju prozu Daše Drndić; roman je veoma zanimljiv i poticajan za interpretaciju. Svaki je autoričin roman na određeni način nastavak prethodnog, riječ je o autorskom svijetu u kojem se stalno zbiva potraga za novom nijansom istih promišljanja, novim izričajem.
More...
Poem: "Strijela vremena" ("The Arrow of time") written by Gordana Benić
More...
Zvonkovi snovi, još od puberteta, bili su zbunjujući kolaži kratkih sekvenci, bez ikakvih međusobnih poveznica. Naročito pred jutro, ako bi se sam od sebe probudio prije budilice i nevoljko krenuo iščekivati njezinu vrisku.
More...
Ponekad stanem pred kalendar a on me pritisne na svoj zid pun starih pravilno raspoređenih mrlji dana. A ponekad se kalendar nakrivi na moju stranu čežnje i s neba mi padne u krilo službeni poziv u goste nekom gradu gdje ne moraš čekati na čuda duže od par minuta.
More...
This paper researches the way that the history of Croatian literature presents Croatian literature in Bosnia and Herzegovina. The concept of the Croatian literature in Bosnia and Herzegovina is understood as a dynamic literary system which is co-created by works of writers of various profiles. Mostly it consists of writers who were born in Bosnia and Herzegovina, or declare, or really are ethnic Croats. There are, also, the authors who write in the Croatian language (but also in other languages), and whose origins are from Bosnia and Herzegovina, or they live / used to live there. In the system of the Croatian literature in Bosnia and Herzegovina, according to these historians of literature, are the authors who write about the themes of Bosnia and Herzegovina, as well as those who lived / worked in Bosnia and Herzegovina, despite the fact that their origins are not from Bosnia and Herzegovina. Works of those writers who felt that they belong to the Croatian literature in Bosnia and Herzegovina also play an important role in the framework of the Croatian literature in Bosnia and Herzegovina. For better understanding the Croatian literature in Bosnia and Herzegovina, as it is read in the selected literary histories, a great contribution can be made by its studying with regards to dynamic relations with narrowly understood „parent― croatian literature. It is also important to research the relations with literatures of Serbs and Bosniaks in BiH for better understanding of croatian literature in Bosnia and Herzegovina.
More...
Otišao je s ovoga svijeta, s Tarinom milošću, profesor Zdenko Lešić. Prijatelj. Ne mogu reći “Žao mi je” jer otišao je u finom dobu starosti, i sam iznenađen da je dočekao te godine, u dobu kad biologija usporava, zastajkuje i život počne gubiti okus, miris i boju – a on ga je sve do pred smrt kušao, mirisao, uživao i bojio na svoj fini intelektualni, gospodski, profesorski način. Ali ne mogu reći ni “Nije mi žao”, jer svaki put kad bismo se viđali, posebno posljednjih godina, slušala sam s posebnom pažnjom, bivala bogatija, upijala i saznavala vjerovatne i nevjerovatne priče iz njegova života i književnosti (da, odvojeno, da), detalje koje nikada niko neće znati kao što ih je znao on. Jer njegova sudbina jeste sudbina onih posebnih ljudi koji na vlastiti način, nesreći i događajima usprkos, ipak izgrade i zaokruže svoj i život svojih najdražih: tiho, strpljivo, uporno razgoneći strahove, mrakove i udarce usuda i grleći nježno i predano ono malo svojih ljudi što mu je u životu ostalo.
More...
Zdenko je Lešić za moga života umro dva puta: 1994. i 2018. S tim da sam mu samo jednom bio na sahrani (2018.). Prvi put se, na sreću, vijest da je umro u Londonu veoma brzo pokazala glasinom, neistinom. Ono što je istinito u vezi s tom smrću na neki nas je način, uz moje urednikovanje u Novom Izrazu i njegovo predsjednikovanje u PEN-u, zbližavalo i zbližilo. A o toj smo “prvoj” smrti razgovarali po njegovu povratku u Sarajevo i nakon što mi je rekao: “Čitao sam kod Vas da sam umro”. I odmah sam znao da misli na moj dnevnik 700 dana opsade, gdje pod nadnevkom 8. ožujka 1994. pišem o tome kao glasu koji je odnekud iz svijeta dopro do nas u Sarajevo. Onda su mi on i njegova supruga pričali kako se ta vijest brzo proširila Europom gdje god je bilo naših izbjeglica i došla i do njih u London, i kako su ih prijatelji bojažljivo zvali telefonom da to “provjere”. Posebno se toga živopisno prisjećala Kaća Dorić.
More...
O Zdenku Lešiću najčešće se govori kao o najznačajnijem bosanskohercegovačkom teoretičaru književnosti, čija su djela utjecajna na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. Dovoljno je spomenuti samo neka njegova recentnija djela kakva su Teorija književno- sti, Nova čitanja (Poststrukturalistička čitanka) ili posljednja Saga u autoru, pa da se vidi koliko je njegov opus značajan i aktualan. Ništa manje nije značajan ni njegov opus kao historičara književnosti, autora kapitalnih projekata kakvi su Teorija drame kroz stoljeća ili Pripovjedačka Bosna.Međutim, u ovom tekstu želim podsjetiti na jedno rano Lešićevo djelo, objavljeno još 1970. godine u sarajevskoj Svjetlosti, koje je iznimno relevantno i danas. Riječ je o kanonskoj knjizi Jezik i književno djelo, koja među prvima na jugoslavenskom prostoru tematizira odnos jezika i književnosti, jezika i stila.
More...