Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Filters

Content Type

Keywords (660)

  • Montenegro (136)
  • corruption (31)
  • human rights (31)
  • media (30)
  • governance (28)
  • politics (25)
  • transparency (24)
  • Montenegro (21)
  • municipalities (17)
  • EU (16)
  • education (13)
  • policy (13)
  • EU accession (12)
  • report (12)
  • judiciary (11)
  • public service broadcasting (11)
  • RTCG (10)
  • NGO (9)
  • discrimination (9)
  • legislation (9)
  • political parties (9)
  • elections (8)
  • integration (8)
  • public finances (8)
  • 90s (7)
  • law (7)
  • local self-government (7)
  • civil society (6)
  • public procurement (6)
  • education (6)
  • 2016 (5)
  • ECHR (5)
  • Kotor (5)
  • local level (5)
  • manual (5)
  • methodology (5)
  • penal policy (5)
  • prevention (5)
  • war (5)
  • Constitution (4)
  • criminal law (4)
  • finances (4)
  • marketing (4)
  • online teaching (4)
  • parliamentary elections (4)
  • regulation (4)
  • school education (4)
  • war crimes (4)
  • 2012 (3)
  • 2020 (3)
  • Accountability (3)
  • Budva (3)
  • Corruption (3)
  • EU integrations (3)
  • European integration (3)
  • Human rights (3)
  • Pljevlja (3)
  • Podgorica (3)
  • University of Montenegro (3)
  • Yugoslavia (3)
  • budget (3)
  • censorship (3)
  • citizens (3)
  • crime (3)
  • dealing with the past (3)
  • democratization (3)
  • detention (3)
  • employment (3)
  • ethics (3)
  • extremism (3)
  • financing (3)
  • gender (3)
  • government (3)
  • guide for professionals (3)
  • handbook (3)
  • history (3)
  • information access (3)
  • measures (3)
  • minorities (3)
  • monitoring (3)
  • More...

Subjects (126)

  • Politics (118)
  • Governance (82)
  • Government/Political systems (76)
  • Corruption - Transparency - Anti-Corruption (58)
  • Human Rights and Humanitarian Law (51)
  • Media studies (46)
  • Civil Society (37)
  • EU-Approach / EU-Accession / EU-Development (30)
  • Criminal Law (29)
  • State/Government and Education (29)
  • Public Finances (26)
  • Court case (24)
  • School education (22)
  • Education (21)
  • Studies in violence and power (21)
  • Transformation Period (1990 - 2010) (20)
  • Policy, planning, forecast and speculation (19)
  • Law, Constitution, Jurisprudence (17)
  • Electoral systems (17)
  • Pedagogy (17)
  • Gender Studies (16)
  • Social differentiation (16)
  • Higher Education (15)
  • Military history (14)
  • Present Times (2010 - today) (14)
  • Fiscal Politics / Budgeting (14)
  • EU-Legislation (14)
  • Economic policy (13)
  • Politics and society (13)
  • Sociology of Education (13)
  • Communication studies (12)
  • Penal Policy (12)
  • Public Administration (11)
  • Political history (11)
  • ICT Information and Communications Technologies (10)
  • Politics and law (9)
  • Health and medicine and law (9)
  • Marketing / Advertising (9)
  • Constitutional Law (8)
  • Socio-Economic Research (8)
  • Wars in Jugoslavia (8)
  • International Law (7)
  • International relations/trade (7)
  • Security and defense (7)
  • Welfare systems (7)
  • Peace and Conflict Studies (7)
  • History (6)
  • Labor relations (6)
  • Comparative politics (6)
  • Politics of History/Memory (6)
  • Political Philosophy (5)
  • Public Law (5)
  • Politics / Political Sciences (4)
  • Ethics / Practical Philosophy (4)
  • Recent History (1900 till today) (4)
  • Contemporary Philosophy (4)
  • Political behavior (4)
  • Methodology and research technology (4)
  • Social Norms / Social Control (4)
  • Labour and Social Security Law (4)
  • Cultural history (3)
  • Energy and Environmental Studies (3)
  • Politics and communication (3)
  • Criminology (3)
  • Demography and human biology (3)
  • Nationalism Studies (3)
  • Inter-Ethnic Relations (3)
  • Sociology of Politics (3)
  • Architecture (2)
  • Social history (2)
  • Environmental and Energy policy (2)
  • Behaviorism (2)
  • Psychoanalysis (2)
  • Family and social welfare (2)
  • Rural and urban sociology (2)
  • Social Informatics (2)
  • Fascism, Nazism and WW II (2)
  • Ethnic Minorities Studies (2)
  • Accounting - Business Administration (2)
  • Human Resources in Economy (2)
  • More...

Authors (169)

  • Daliborka Uljarević (95)
  • Mira Popović (25)
  • Miloš Vukanović (20)
  • Damir Nikočević (19)
  • Petar Đukanović (17)
  • Tamara Milaš (16)
  • Boris Marić (14)
  • Vladimir Vučković (14)
  • Ana Nenezić (13)
  • Jovana Marović (12)
  • Not Specified Author (12)
  • Nikola Djonović (10)
  • Snežana Kaluđerović (10)
  • Stevo Muk (9)
  • Dina Bajramspahić (8)
  • Ana Vujošević (8)
  • Igor Radulović (8)
  • Wanda Tiefenbacher (7)
  • Željka Ćetković (7)
  • Marko Šošić (6)
  • Aleksandar Saša Zeković (5)
  • Filip Kovačević (5)
  • Maja Marinović (5)
  • Duško Vuković (4)
  • Radoš Mušović (4)
  • Tea Gorjanc-Prelević (4)
  • Mira Popović Trstenjak (4)
  • Miloš Knežević (3)
  • Bojan Božović (3)
  • Zlatko Vujović (3)
  • Jelena Mijanović (3)
  • Danijel Radević (3)
  • Jelena Jovanović Marović (3)
  • Dejana Ponoš (3)
  • Vasilije Radulović (3)
  • Damir Suljević (3)
  • Monika Mrnjačević (3)
  • Zoran Stoiljković (3)
  • Miloš Vuković (3)
  • Danilo Ajković (3)
  • Jovana Hajduković (3)
  • Milorad Marković (2)
  • Nikola Mirković (2)
  • Matej Babič (2)
  • Jarmila Bujak Stanko (2)
  • Vasko Raičević (2)
  • Vesna Rajković Nenadić (2)
  • Milena Milošević (2)
  • Mirko Bošković (2)
  • Borislav Vukičević (2)
  • Milica Milonjić (2)
  • Thomas R. Lansner (2)
  • Dragoljub Duško Vuković (2)
  • Slavoljub Šćekić (2)
  • Goran Đurović (2)
  • Siniša Gazivoda (2)
  • Admir Gjoni (2)
  • Nikola Gjonović (2)
  • Maja Mugoša (2)
  • Milena Brajović (2)
  • Rade Vujović (2)
  • Marijana Laković Drašković (2)
  • Maja Stojanović (2)
  • Isidora Radonjić (2)
  • Maja Raičević (2)
  • Luka Stijepović (2)
  • Daliborka Knežević (2)
  • Olivera Vulić (2)
  • Andrea Lekić (2)
  • Andrijana Radević (2)
  • Anđela Nenadić (2)
  • Bojan Vukojičić (2)
  • Dušan Pejaković (2)
  • Jelena Kontić (2)
  • Nina Đuranović (2)
  • Rajko Vučetić (2)
  • Vanja Đikanović (2)
  • Ivana Matanovič (2)
  • More...

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access

Publisher: Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Result 1-20 of 231
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 10
  • 11
  • 12
  • Next
Local Self-Governments in Montenegro in Fight against Corruption - Report on implementation of local action plans for fight against corruption in 14 Montenegrin municipalities in the period 2009-2012 and 2013-2014
0.00 €

Local Self-Governments in Montenegro in Fight against Corruption - Report on implementation of local action plans for fight against corruption in 14 Montenegrin municipalities in the period 2009-2012 and 2013-2014

Local Self-Governments in Montenegro in Fight against Corruption - Report on implementation of local action plans for fight against corruption in 14 Montenegrin municipalities in the period 2009-2012 and 2013-2014

Author(s): Nikola Djonović,Dina Bajramspahić / Language(s): English

Keywords: Montenegro; governance; local self-government; politics; corruption; NGO; 2009-2014,

The problem of corruption is one of the most prevalent issues in the Montenegrin public discourse, whereas the fight against corruption is one of the priorities of the state institutions, judging by strategic documents and statements of the officials. As service providers and institutions responsible for the common interest of citizens, local self-governments are particularly vulnerable to corruption. The effects of corruption at the local level cause not only the stagnation of the economy, but also increased unemployment rate, decrease of trust in administration and so on. Recognizing the need for stronger involvement of civil society organizations in this field, a project titled „Corruption at the local level- zero tolerance” has been initiated. It has been implemented by the Centre for Civic Education (CCE) in cooperation with the Institute Alternative (IE), NGO Bonum from Pljevlja and NGO Nada from Herceg Novi, with the support of the Delegation of the EU to Montenegro through IPA 2011 and co-financing of the Royal Norwegian Embassy. In line with the criterion of balanced representation of the northern, central and southern parts of the country, the project encompasses 14 Montenegrin municipalities: Bar, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Pljevlja, Plužine, Podgorica, Rožaje and Tivat. The intention of the authors of the monitoring report covering the period of implementation of the Local Action Plans for the fight against corruption (LAP) from 2009 to 2014 was to review the heretofore results in this field, provide an overview of implementation of the action plans, point out to problems and oversights which occurred during the implementation and planning, as well as to present useful recommendations for improving future local action plans.

More...
Human and minority rights in practice
0.00 €

Human and minority rights in practice

Ljudska i manjinska prava u praksi

Author(s): Aleksandar Saša Zeković / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; human rights; minorities; practice; tolerance;

Studija Aleksandra – Saše Zekovića, o nekim važnim aspektima primjene manjinskih i ljudskih prava u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina, predstavlja značajan publicističko-teoretski doprinos sagledavanju i razumijevanju ove izuzetno osjetljive i delikatne pravno-politikološke, socijalne i kulturološke problematike. I to kako zbog tematike koju Zeković analizira, tako i zbog načina na koji to čini. Predmet analize su socio-političke prilike u Crnoj Gori posljednjih godina, posmatrane u kontekstu raspada bivše SFRJ, kao i teži slučajevi kršenja ljudskih, a naročito manjinskih prava značajnog dijela građana Republike Crne Gore. S tog aspekta Zeković razmatra ulogu crnogorske vlasti, posebno policije, u ovim procesima, nužnost suočavanja s prošlošću, denacifikaciju i lustraciju, saradnju sa Haškim tribunalom, ulogu medija, riječju – pitanja društvene i pojedinačne odgovornosti za zloupotrebe vlasti i česta kršenja ljudskih prava. Posebna pažnja posvećena je problemima manjina i konkretnim slučajevima kršenja manjinskih prava, diskriminaciji i nejednakom tretmanu pripadnika većine manjinskih naroda u ovom periodu u Crnoj Gori. Zekovićeva studija predstavlja važno istorijsko i političko svjedočanstvo o događajima koji se ne smiju zaboraviti – da se nikada više ne bi ponovili. Analizirajući konkretne slučajeve kršenja ljudskih i manjinskih prava u Crnoj Gori, Zeković promišlja njihove uzroke i posljedice i dolazi do veoma korisnih zaključaka i sugestija u vezi sa praktičnim regulisanjem i zaštitom pojedinih, važnih pitanja u oblasti ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava. To se posebno odnosi na problem upotrebe jezika, zastupljenosti manjina u sadržajima reformisanih nastavnih planova i programa, obrazovanja na manjinskim jezicima, ispoljavanja slobode vjeroispovijesti i sprečavanja njene političke zloupotrebe. Kao značajan prilog inače prilično skromnoj literaturi posvećenoj problematici ljudskih prava u Crnoj Gori, ova studija će, i zbog svog praktičnog i zbog svog teorijskog nivoa, svakako postati obavezno štivo za sve poslenike ovog humanističkog i emancipatorskog koncepta.

More...
Consultative process on the Initiative for the establishment of RECOM, Overview of opinions, proposals and recommendations - July - December 2009.
0.00 €

Consultative process on the Initiative for the establishment of RECOM, Overview of opinions, proposals and recommendations - July - December 2009.

Konsultativni proces o Inicijativi za osnivanje REKOM-a, Pregled mišljenja, prijedloga i preporuka - jul – decembar 2009.

Author(s): / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; Yugoslavia; war crimes; 90s; human rights; REKOM;

Konzultacije su organizirali Centar za građanske inicijative Poreč (Hrvatska) i Documenta Zagreb (Hrvatska). Skupu je prisustvovalo 25 sudi onika/ ca iz organizacija za ljudska prava, udruga stradalih i nestalih, organizacija mladih, ženskih grupa, profesi onalnih udruga i lokalnih vlasti u Istri. Amir Kulaglić iz Srebrenice (BiH), Vesna Teršelič (Documenta, Hrvatska) i Eugen Jakovčić (Documenta, Hrvatska) bili su predavači, dok su skup moderirali Bisera Momčinović (Centar za građanske inicijative Pula, Hrvatska) i Goran Božičević (MIRamiDA centar Grožnjan, Hrvatska). Radio Pula, Tv Nova izvještavali su sa događaja. Novi list i Glas Istre su objavili razgovor s Amirom Kulaglićem autora Mladena Radića kao i tekst „Prekinuti šutnju i poricanje“ autorice Tatjane Gromače.

More...
Consultative process on establishing facts about war crimes and other serious violations of human rights committed in the territory of the former SFRY
0.00 €

Consultative process on establishing facts about war crimes and other serious violations of human rights committed in the territory of the former SFRY

Konsultativni proces o utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim na području nekadašnje SFRJ

Author(s): / Language(s): Montenegrine

Keywords: Yugoslavia; war; 90s; war crimes; human rights; REKOM;

Konsultativni proces o utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim na području nekadašnje SFRJ.

More...
Montenegrin educational policy and sexual orientation: representation of lgbt topics in school curricula and textbooks
0.00 €

Montenegrin educational policy and sexual orientation: representation of lgbt topics in school curricula and textbooks

Crnogorska obrazovna politika i seksualna orijentacija: zastupljenost LGBT tema u školskim programima i udžbenicima

Author(s): Aleksandar Saša Zeković / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; education; school education; policy; LGBT topics; gender; human rights;

Obrazovanje predstavlja ključni sektor za razvoj i napredak svakog društva. U političkom i ekonomskom diskursu Crne Gore obrazovanje dominira kao ključni resurs sveukupnog razvoja. U tom kontekstu, u posljednjoj deceniji, uloženi su intenzivni napori, uključujući i značajne resurse, kako bi se nacionalni obrazovni sistem poboljšao i modernizovao. Trajna intencija obrazovnog sistema je da podrži dalji razvoj Crne Gore kao građanske, demokratske i države socijalne pravde, utemeljene na vladavini prava i da pruži ključni doprinos ekonomskom i društvenom razvoju zemlje, naročito kroz očuvanje i dalje unapređenje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Udžbenik je i dalje vodeće nastavno sredstvo pomoću kojeg učenici/ ce stiču odgovarajuća znanja i vještine. Značaj i moć udžbenika je zaista velika jer sasvim legitimno obezbjeđuje transfer društveno poželjnih znanja, vrijednosti i obrazaca ponašanja na mlade generacije. Zato je i važno da se ravnopravnosti, tolerancija i društveno prihvatanje LGBT osoba nađu u njemu. Putem udžbenika se realizuje nastavna komunikacija. Ona se postepeno upotpunjuje drugim sredstvima i dostignućima informacione tehnologije. Možemo konstatovati da su crnogorski udžbenici, u posljednjoj deceniji, prošli kroz značajan kvalitativni razvojni put, po pitanju sadržaja, strukture, grafičke i vizuelne opreme i ukupnog vizuelnog identiteta. Svakom udžbeniku predstoji predmetni program. Iako je obrazovni sistem uglavnom centralizovan, a u kreiranje obrazovne i udžbeničke politike uključen relativno ograničen broj ljudi, s punom odgovornošću se može reći da su crnogorski predmetni programi uglavnom široko postavljeni i da autorima/ kama udžbenika pružaju dovoljno stvaralačke slobode i prostora za afirmisanje rodnog i seksualnog obrazovanja i tema neophodnih za razvijanju fleksibilne ličnosti, spremne na razumijevanje i prihvaćanje učenika/ca različitih od sebe. Drugo je pitanje što nijesu svi autori/ke iskoristili, na odgovoran i profesionalan način, datu slobodu. Sigurno je da su svi oni, u datom trenutku, pružili najbolje od sebe. Ipak, treba imati u vidu i njihova sopstvena ograničenja, limitirana znanja i iskustvo, znatnim dijelom stečena u nedemokratskom i zatvorenom političkom, pa i obrazovnom sistemu. Obrazovnu i udžbeničku politiku, u crnogorskim prilikama, ne možemo posmatrati izolovano od ukupnog političkog, društvenog i ekonomskog konteksta. Zato i možemo reći da predmetni programi i posebno predmetni udžbenici, koji ih prate, nijesu neutralni. Tematika za koju pokazujem interesovanje ovom analizom u ukupnom političkom kontekstu se ignoriše i ne otvara. Radi se o temi koja spada u „drugo“, „ostalo“ i „manje važno“. Takav pristup se nastavlja odnosno ispoljava i u obrazovnom sistemu. Da su udžbenici u potpunosti neutralni i profesionalni oni bi, bez rezervi, bili jednako orijentisani, s odgovarajućim sadržajima, na usvajanje i poštovanje svih ljudskih prava i sloboda. Udžbenici bi tako na mnogo konkretniji i djelotvorniji način bili u funkciji prevencije nerazumijevanja, netolerancije, socijalne isključenosti i diskriminacije i kreiranja buduće društvene kohezije. Pristup „ćutanja“, uglavnom prisutan u našim udžbenicima kada je riječ o LGBT fenomenu, nije saglasan sa promovisanim ciljevima javnog obrazovanja. Ipak, on je sasvim u skladu sa postojećim političkim miljeom i javnim mnjenjem, projektovanim višedecenijskim, neutemeljenim tretiranjem različitih seksualnih orijentacija, postojanja i inkluzije LGBT osoba. Udžbenik se u tom okviru prepoznaje kao instrument usmjeren „na interiorizaciju parcijalnih društveno-pozitivnih vrijednosti, činjenica ili normi društvenoga života, pri čemu se polazi od konkretnih interesa onoga tko inicira i organizira odgojni čin, a zanemaruje ili samo prividno zastupa interes odgajanika”. Sadržajna analiza udžbenika pokazala je kako crnogorski udžbenici u cjelini promovišu ljudska prava i pružaju, relativno uspješno, temeljne smjernice za razvoj demokratske političke kulture mladih. Ipak, udžbenici uglavnom zapostavljaju prikaze i raspravu o brojnim društveno osjetljivim temama kao što su, između ostalih, prava osoba koje pripadaju seksualnim manjinama, različita seksualna orijentacija, istopolne zajednice i familije. Crnogorski udžbenici nemaju negativnih sadržaja o seksualnoj orijentaciji, ali je uglavnom ignorišu. Time se Crna Gora, ipak, pozitivnije legitimiše u odnosu na neke regionalne primjere - Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija - u kojima su registrovani neprimjereni i otvoreno diskriminirajući i naučno neutemeljeni stavovi. Tranzicija i evropske integracije zemlje pred udžbeničkom politikom i pristupima stavljaju dodatnu odgovornost. To je upravo i šansa za otklanjanje uočenih nedovoljnosti. U slučaju postojanja političke i profesionalne volje, postojeći institucionalni okvir, što je veoma značajno i pohvalno, omogućava brzo i djelotvorno upotpunjavanje realizacije nastave, sadržajnije uključivanje LGBT tema i punu integraciju LGBT pitanja u sve relevantne, već odobrene, udžbenike kroz njihova naredna izdanja. Iz Vlade Crne Gore najavljeno je da će svi odobreni udžbenici, prilikom njihovog reprint izdanja, biti jezički prilagođavani pravopisu i gramatici crnogorskog jezika.2 To je, možda, i sasvim realna, operativna i najekonomičnija prilika za odgovorajuće integrisanje LGBT fenomena u udžbeničke sadržaje na koje ova analiza ukazuje.

More...
Unfounded deprivation of liberty in Montenegro - Detention as a rule instead of being the exception
0.00 €

Unfounded deprivation of liberty in Montenegro - Detention as a rule instead of being the exception

Neosnovano lišenje slobode u Crnoj Gori - pritvor pravilo umjesto da bude izuzetak

Author(s): Tamara Milaš / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; liberty deprivation; detention; penal policy; judiciary; human rights;

Politički sistem svoj smisao i cjelinu dobija kroz prizmu afirmacije i unaprijeđenja ljudskih prava. Ljudska prava su osnova na kojoj mora počivati demokratsko, slobodno i humano društvo. U sistemu ljudskih prava, pravo na slobodu zauzima jedno od centralnih mjesta. Arbitrarno lišavanje slobode je negacija vladavine prava i poništaj osnovnih vrijednosti civilizacijskih tekovina na kojima počiva moderna država. Pravo na slobodu nije apsolutno pravo, odnosno pod određenim okolnostima može se ograničiti. Međutim ta ograničenja moraju biti minimalna, jer je pravo na slobodu u kontekstu krivičnog postupka direktno povezano sa pretpostavkom nevinosti. U tom smislu, pritvor kao najradikalnija mjera obezbjeđenja prisustva okrivljenog u postupku mora biti izuzetak a ne pravilo. To je ujedno i pravo svakog građanina i obaveza državnih organa. Stoga je cilj ove analize da ukaže na nedostatnosti postojeće prakse koja se pokazuje višestruko štetnom, da dodatno afirmiše alternativne mjere prisustva okrivljenog u postupku kako bi prava onih lica koja su neosnovano i nezakonito lišena slobode bila efikasno i efektivno zaštićena, ali i da opomene na potrebu uspostavljanja funkcionalnog sistema odgovornosti u pravosuđu.

More...
Education against discrimination - a manual for work on prevention and overcoming discrimination for professionals working in the field of education and upbringing
0.00 €

Education against discrimination - a manual for work on prevention and overcoming discrimination for professionals working in the field of education and upbringing

Obrazovanjem protiv diskriminacije - priručnik za rad na prevenciji i prevazilaženju diskriminaciji za profesionalce koji rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja

Author(s): Petar Đukanović,Tamara Milaš / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; education; discrimination; prevention; guide for professionals;

Priručnik za rad na prevenciji i prevazilaženju diskriminaciji za profesionalce koji rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja nastao je u okviru projekta 360° Pun krug za ljudska prava!, koji uz podršku Evropske unije realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa NVO Alternativna teatarska kompanija (ATAK) iz Podgorice, Kućom ljudskih prava iz Zagreba i Međunarodnim festivalom dokumentarnog filma (BELDOCS) iz Beograda, a u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Jedan od specifičnih ciljeva projekta je promocija koncepta obrazovanja bez diskriminacije u formalnom obrazovno-vaspitnom sistemu i razvoj antidiskriminacione i kulture ljudskih prava među mladima. Zato je ovaj priručnik namijenjen profesionalcima koji rade sa mladima u obrazovanju (nastavnici, stručne službe, rukovodioci škola, savjeti roditelja, stručna tijela i aktivi) sa ciljem da im pomogne u prepoznavanju, prevenciji i procesuiranju slučajeva diskriminacije, drugih kršenja ljudskih prava i nasilja unutar školskih ustanova i pred institucijama van obrazovnog sistema. U priručniku su detaljno pojašnjeni pojmovi diskriminacije i njenih različitih manifestacija, uloge i odgovornosti učesnika vaspitno-obrazovnog procesa, a dat je i pregled zakonodavnog i institucionalnog okvira koji građane štiti od diskriminacije i kršenja ljudskih prava, uz postupak procesuiranja slučajeva, kao i pregled najvažnijih međunarodnih dokumenata i standarda u ovoj oblasti. Krajnji cilj priručnika je da kao pomoćno sredstvo u radu sa mladima, pa i u nastavi, doprinese razvoju, podstiče i njeguje antidiskriminacionu kulturu kroz obrazovanje.

More...
Anti-fascism in Montenegro - between political trend and educational policy
0.00 €

Anti-fascism in Montenegro - between political trend and educational policy

Antifašizam u Crnoj Gori – između političkog trenda i obrazovne politike

Author(s): Miloš Vukanović,Igor Radulović,Tamara Milaš / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; political trends; education policy;

Fašizam je zlo sa mnogo lica. Njegovi pojavni oblici mogu se prepoznati čak i u društvima razvijene demokratije, a u društvima koja su proizašla ili proizilaze iz autoritarnih i totalitarnih oblika vladavine fašizam i dalje ima brojne pojavne oblike. Aktuelnost borbe protiv fašizma koincirira sa efektima globalne ekonomske krize, što je samo jedan od povoljnih ambijenata da fašizam „dobije šansu”. Pitak i plitak u svom izrazu, fašizam relativno lako mobiliše društveno nezadovoljstvo nudeći jednostavna u zlu ogrezla rješenja. Fašizam se mora izučavati u kontinuitetu, jer od svoje pojave do danas fašizam opstaje prilagođavajući svoje zlo niskim strastima društva. Zbog toga se mora izučavati u školama, sa pristupom koji će doprinijeti razumijevanju dubine ove pošasti. Fašizam nije samo velika zla prošlost, fašizam je tinjajuća i stalna opasnost. Takođe, treba obratiti pažnju i na one koji od antifašističke borbe prave fetiš. Umjesto afirmacije građanskog koncepta društva i antifašističkih vrijednosti, time se unosi politička demagogija. A demagogija je i pogonsko gorivo fašizma. Ovo opominje koliko je ovaj levijatan žilav protivnik, ovaj jahač zla upravo kroz demogaške matrice sebe predstavlja kao viteza spasa. Fašizam ima bezbroj uloga koje može da igra u društvu neotpornom na ekonomske krize, nacional-šovinističke tendencije, loše javne politike. Da bi društvo jačali i činili otpornijim na zlo fašizma, potrebno je raditi na izgradnji kapaciteta građanskog i demokratskog ambijenta, kroz afirmaciju principa suživota, tolerancije, društvene odgovornosti, solidarnosti. Najbolji i najplemenitiji način jačanja društva na zdravim osnovama je jasan koncept antifašističkog obrazovanja i stvaranje mogućnosti da građanin postane jači i otporniji na fašističke tendencije i demagoške kampanje. Obrazovanje kroz učenje činjenica, toleracije i kritičkog mišljenja uz podsticanje dijaloga - koncept je koji mora naći mjesto u našim školama.

More...
For a school without discrimination - a manual for work on preventing and overcoming discrimination for young people and students
0.00 €

For a school without discrimination - a manual for work on preventing and overcoming discrimination for young people and students

Za školu bez diskriminacije - priručnik za rad na prevenciji i prevazilaženju diskriminacije za mlade i učenike

Author(s): Petar Đukanović,Vasko Raičević / Language(s): Montenegrine

Keywords: education; school education; discrimination; prevention; young; handbook; human rights;

Priručnik za rad na prevenciji i prevazilaženju diskriminacije za mlade i učenike “Za školu bez diskriminacije!” nastao je u okviru projekta 360° Pun krug za ljudska prava, koji uz podršku Evropske unije realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa NVO Alternativna teatarska kompanija (ATAK) iz Podgorice, Kućom ljudskih prava iz Zagreba i Međunarodnim festivalom dokumentarnog filma (BELDOCS) iz Beograda, a u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Jedan od specifičnih ciljeva projekta je promocija koncepta obrazovanja bez diskriminacije u formalnom obrazovno-vaspitnom sistemu i razvoj antidiskriminacione i kulture ljudskih prava među mladima. Zato je ovaj priručnik namijenjen mladima i učenicima kako bi im bio od pomoći u prepoznavanju, prevenciji i procesuiranju slučajeva diskriminacije, drugih kršenja ljudskih prava i nasilja unutar školskih ustanova i pred institucijama van obrazovnog sistema. U priručniku su detaljno pojašnjeni pojmovi diskriminacije i njenih različitih manifestacija, uloge i odgovornosti učesnika vaspitno-obrazovnog procesa, a dat je i kratak pregled institucionalnog okvira koji štiti od diskriminacije i kršenja ljudskih prava, uz postupak procesuiranja slučajeva unutar i van školskog sistema. Krajnji cilj priručnika “Za školu bez diskriminacije!” je da pruži podršku mladima da aktivno učestvuju u zaštiti vlastitih prava, prevenciji diskriminacije i kršenja prava drugih, kao i u zagovaranju i promociji kulture ljudskih prava u školskoj i lokalnoj sredini.

More...
Alternative sanction – from punishment to reintegration! - Analysis of the system of application of alternative sanctions and measures in Montenegro
0.00 €

Alternative sanction – from punishment to reintegration! - Analysis of the system of application of alternative sanctions and measures in Montenegro

Alternativna sankcija – od kazne do reintegracije! - Analiza sistema primjene alternativnih sankcija i mjera u Crnoj Gori

Author(s): Milorad Marković / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; judiciary; penal policy; detention; alternative sanctions;

Reformu krivičnog i krivično-procesnog zakonodavstva intezivno je pratila i reforma sistema izvršenja krivičnih sankcija. Čini se da je taj simultani proces posve prirodan i očekivan. Naslonjena na talas savremenog pristupa kaznenoj politici i izvršenju krivičnih sankcija i mjera, reforma zakonodavstva je u najvećoj mjeri bila upućena modalitet alternativnog rješavanja krivičnih postupaka, ali i na alternativnom pristupu izvršenju krivičnih sankcija i mjera. Nužnost razvoja kroz reformu podrazumijeva stalno preispitivanje učinjenog kao osnovu za punu realizaciju planiranog i uspostavljanje sistema. Izgradnja sistema izvršenja alternativnih krivičnih sankcija, uz reformu izvršenja kazne zatvora kroz tretman osuđenika, ukazala je na potrebu sagledavanja učinjenog u periodu 2015 – 2018. godine. U tom kontekstu, od posebnog značaja je i činjenica da ova analiza zapravo predstavlja nadogradnju analize koju su Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Institut za pravne studije (IPLS) uradili za period 2012 – 2014. godinu. Kroz ovakav pristup omogućeno je stvaranje jasnije slike razvoja u jednom dužem vremenskom periodu. Značaj analize ogleda se, pored utvrđenih pravilnosti i ukazanih nedostataka, i u otvaranju dubioza za čije je sagledavanje potrebno provesti dublja i specifičnija istraživanja u budućnosti.

More...
NO to discrimination, YES to diversity! - Guidelines for media coverage of the LGBTIQ community
0.00 €

NO to discrimination, YES to diversity! - Guidelines for media coverage of the LGBTIQ community

NE diskriminaciji, DA različitosti! - Smjernice za izvještavanje medija o LGBTIQ zajednici

Author(s): Duška Pejović / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; LGBTIQ; discrimination; media coverage; guidelines;

Mnogi ljudi stigmatizovani su zbog njihove stvarne ili percipirane seksualne orjentacije i ne mogu u potpunosti da uživaju univerzalna ljudska prava. Prava LGBTIQ osoba dio su korpusa međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda koja baštine sve demokratske države i zaštićena su međunarodnim i domaćim aktima. Sloboda, pravednost i jednakost u različitostima osnova su za život dostojan čovjeka. Biti slobodan da se krećeš, misliš, govoriš, živiš i voliš koga želiš odlike su progresivnih društava sa najvišim demokratskim standardima. Neusaglašenost sa rodnim stereotipima o muževnosti i ženstvenosti u jednom društvu rađa neprijateljstvo i diskriminaciju prema osobama koje svoje intimne, romantične ili supružničke veze zasnivaju sa osobama istog pola. Za napredak jednog društva od izuzetne je važnosti da postoji svijest o ljudskim pravima i slobodama. Ako ljudi masovno nijesu uvjereni da svako ima pravo na ove slobode, onda je teško očekivati društveni progres. U crnogorskom društvu i dalje žive predrasude i stereotipi o tome da postojanje LGBTIQ osoba dovodi do kršenja morala, tradicije i opšteprihvaćenog ponašanja i načina života. Zato je potrebna promjena stavova građana i građanki i prihvatanje i uvažavanje različitosti. Podaci govore da se Crna Gora kreće u dobrom pravcu na polju zaštite LGBTIQ prava, a međunarodne i domaće organizacije pozivaju na nastavak borbe protiv homofobije i transfobije uključujući sistematske aktivnosti podizanja svijesti kroz edukaciju. Istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz februara 2019. godine, u okviru projekta “NE diskriminaciji – DA različitostima”, pokazalo je da postoji napredak u stavovima javnog mnjenja u Crnoj Gori o LGBTIQ populaciji u odnosu na 2016.godinu1 . Bilježi se pozitivniji stav u odnosu na LGBTIQ osobe, ali generalno i veća tolerancija nego u prethodnom istraživanju. Za razliku od jedne petine u ranijem periodu, sada polovina ispitanika smatra poželjnim prisustvo naučnog diskursa u javnosti o problemima vezanim za LGBTIQ osobe, a 73% građana podržava da njihova djeca prisustvuju naučnim predavanjima o ovim temama. Čak tri četvrtine ispitanika odlučilo bi se za vrhunskog hirurga bez obzira na to koja je njegova seksualna orjentacija. Istovremeno, raste udio onih koji vjeruju da je priča o LGBTIQ osobama prenaglašena, a svega 27% bilo bi spremno da podrži odmah i u potpunosti svoje dijete kad sazna za njegovu ili njenu drugačiju seksualnu orjentaciju. Sa 70 na 50% opala je podrška građana stavu da LGBTIQ osobe mogu u javnosti izražavati svoje emocije. Ipak, danas je značajno manji broj onih koji opravdavaju verbalno i fizičko nasilje nad LGBTIQ osobama, a 81% je onih koji bi svjedočili o takvom nasilju jer smatraju da niko ne treba da trpi nasilje zbog različitosti. Sve više građana vjeruje i da se Povorka ponosa organizuje sa ciljem ukazivanja na diskriminaciju LGBT osoba - danas je to 53%, za razliku od 36% u 2016. Kada je u pitanju izvještavanje medija o Povorci ponosa, četiri od deset građana smatraju da mediji izvještavaju neutralno dok četvrtina vjeruje da mediji ne bi trebalo da informišu o tome. Istraživanje je, takođe, pokazalo da političke partije mogu biti proaktivnije u zastupanju LGBTIQ prava jer bi im to sada donosilo manje negativnih poena nego ranije. Građani kao najodgovornije za borbu protiv homofobije izdvajaju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, obrazovne institucije i nevladine organizacije. „Stav prema LGBTIQ osobama u Crnoj Gori definitivno doživljava značajne promjene u pozitivnom smislu što daje vjetar u leđa svima nama koji se borimo za ostvarivanje prava svih osoba bez obzira na seksualnu i rodnu orjentaciju. Ovo istraživanje može biti i najava nove zrelosti crnogorskog društva kad je u pitanju tolerancija i prihvatanje”, poručili su iz CGO-a. No, iako je istraživanje pokazalo da je za usvajanje Prijedloga Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola porasla podrška ispitanika sa 18 na 55%, ovak zakonski tekst ipak nije izglasan u Skupštini Crne Gore. Nakon glasanja u Parlamentu 31.jula 2019.godine, nevladine organizacije koje se bave zaštitom LGBTIQ prava poručile su da je to veliki poraz za demokratiju i evropski put Crne Gore, ali da ih to neće pokolebati da nastave borbu za svoje dostojanstvo i boljitak cjelokupnog društva.

More...
The process of dealing with the past in Montenegro, the "kaluđerski laz" case
0.00 €

The process of dealing with the past in Montenegro, the "kaluđerski laz" case

Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori slučaj “kaluđerski laz”

Author(s): Miloš Vukanović / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; facing the history; war; Kosovo; 90s; Kaluđerski laz;

Tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije, od 24. marta 1999. godine do 10. juna 1999. godine, sa prostora tada Autonomne pokrajine Kosova i Metohije na teritoriju Republike Crne Gore ušlo je oko 100,000 izbjeglica. Većina njih je ušla u Crnu Goru preko opština Rožaje i Plav. Prema navodima lokalnih zvaničnika, dnevno je u Crnu Goru, preko planinskih masiva koje odvajaju Crnu Goru i Kosovo, ulazilo i do 8,000 lica. U jednom trenutku proljeća 1999. godine svaki šesti stanovnik Crne Gore bio je izbjeglica. Tvrdnja da je Crna Gora zbrinula i toplo dočekala toliko veliki broj izbjeglica prema navodima nekad republičke, danas državne vlasti Crne Gore, i međunarodne zajednice odigralo je presudnu ulogu u osiguravanju ugleda Crne Gore u ratu na Kosovu. Međutim, ovako mukotrpno izgrađen ugled ugrozili su neki događaji na samoj granici. Kao odgovor na početak ratnih dejstava, na pograničnom području opštine Rožaje raspoređene su jedinice Podgoričkog korpusa Vojske Jugoslavije. Postoji pretpostavka da su se okršaji između Vojske Jugoslavije i pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova u graničnom pojasu Crne Gore i Kosova odigravali još tokom 1998. godine, da bi se intenzivirali početkom NATO intervencije. U takvim uslovima kolone izbjeglica su po nepristupačnom i šumovitom terenu, često planinskim stazama, ulazile u Crnu Goru. Ostaje još dosta nejasnoća što se dešavalo tokom marta, aprila i maja 1999. godine. Ono što znamo jeste da je većina izbjeglica sigurno ušla u Crnu Goru, ali da je u nekoliko slučajeva Vojska Jugoslavije pucala na kolone izbjeglica u zoni odgovornosti Podgoričkog korpusa i da je ta aktivnost kao posljedicu imala više mrtvih tokom dužeg vremenskog perioda na širem graničnom području opštine Rožaje. Vrhovno državno tužilaštvo je u optužnici, podignutoj 30. jula 2008. godine, navelo da je prilikom jednog takvog događaja, 18. aprila 1999. godine, ubijeno šest a ranjeno pet lica, a da je u drugim slučajevima koji su se odigrali od 18. aprila do 21. maja 1999. godine na više lokacija ubijeno još 11 lica. Sve žrtve su bile albanske nacionalnosti, a među njima je bilo i maloljetnih lica, žena i starijih osoba. Tužilaštvo je ovo kvalifikovalo kao ratni zločin i za isti optužilo osam lica. Cijeli slučaj će biti nazvan po selu Kaluđerski laz, gdje se odigrao i najtragičniji događaj 18. aprila 1999.godine, iako svi zločini, pa ni tog dana, nisu počinjeni na toj lokaciji. Proces “Kaluđerski laz” započeo je podizanjem optužnice sa prijedlogom za određivanje pritvora (KtS. Br. 6/08) dana 30. jula 2008. godine protiv 8 pripadnika Vojske Jugoslavije. U procesu koji je uslijedio, Viši sud u Bijelom Polju presudom (Ks. Br. 1/08) od 30. decembra 2013. godine donosi oslobađajuću presudu za sve optužene, po svim tačkama, uz odbijanje procesuiranja značajnog dijela optužnice. Na ovu presudu Vrhovno državno tužilaštvo ulaže žalbu (Kt-S. Br. 6/08) dana 25. avgusta 2014. godine. Uslijedili su odgovori branioca optuženih na žalba punomoćnika oštećenih od 10. septembra 2014. godine i žalba Tužilaštva od 16. septembra 2014. godine, kao i odgovor branioca optuženih na žalbu pumonoćnika oštećenih od 26. septembra 2014. godine. Proces je zaključen presudom Apelacionog suda Kžs. Br. 20/2014 od 8. decembra 2014. godine. Nakon sedam godina postupka i odbacivanja dijela optužnice, svi optuženi su oslobođeni. Oko ovog zločina i dalje ima dosta nejasnoća jer su se prije, tokom i nakon postupka pojavile različite informacije o samom broju žrtava, vremenu ubistava i nezakonitog pomjeranja leševa žrtava. Ostaje činjenica da još niko nije odgovarao za minimum 15 lica, među kojima je bilo i djece, žena i starijih lica, a koji su ubijeni dok su pokušavali da pronađu utočište u Crnoj Gori. U Nacionalnom izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za treći ciklus Opšteg periodičnog pregleda (UPR) Ujedinjenih nacija za period 2013-2017 vlasti navode da su tužioci u slučaju „Kaluđerski Laz“ u 14 predmeta povukli tužbeni zahtjev u procesima nakon donošenja Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja 2015. godine, a koji svim žrtvama krivičnih djela kažnjivih prema međunarodnom pravu garantuje pravo da se obrate pravosudnim organima radi odštete. Takođe, u predmetu "Kaluđerski laz" (i predmetu Bukovica) Tužilaštvo je uputilo Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju zamolnicu za pružanje pravne pomoći kojom je traženo da se izvrši pretraga zaštićene baze podataka radi prikupljanja dokaza za navedene događaje. Nema dostupnih podataka koji je rezultat te zamolnice. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije formalno je prestao da postoji 31. decembra 2017. godine. Preostale funkcije ovog suda, uključujući nadzor presuda i razmatranje svih žalbenih postupaka započetih od 1. jula 2013. godine, u nadležnosti su tijela nasljednika - Međunarodnog rezidualnog mehanizam za krivične sudove. U februaru 2019. godine, Crna Gora je potpisala Memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove. U procesu pristupanja Evropskoj uniji, rješavanje predmeta ratnih zločina adresirano je u Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava). U Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2019. godinu ocjenjuje se: “Crna Gora treba dalje da pojača svoje napore da se bori protiv nekažnjivost za ratne zločine proaktivnim pristupom i da djelotvorno istražuje, krivično goni, sudi i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima, te da takvim slučajevima da prioritet. Te napore treba da prati adekvatna finansijska podrška. Sudske odluke koje su donešene u prošlosti sadrže pravne pogreške i nedostatke u primjeni međunarodnog humanitarnog prava. Optužnice za komandnu odgovornost, saučesništvo i pomaganje i podsticanje još nijesu podizane”. Adekvatno procesuiranje ratnih zločina, raparacije, suočavanje s prošlošću i izgradnja objektivne i humane kulture sjećanja ka ovim događajima nijesu samo obaveze koje država Crna Gora i njeno društvo moraju da ispune zbog svojih međunarodnih partnera, već osnov za opšti društveni napredak. Do podizanja optužnice za zločin u Kaluđerskom lazu došlo je uslijed velikog medijskog i međunarodnog pritiska. Međutim, izostanak identifikacije konkretnih izvršioca i utvrđivanja odgovornosti ukazuju na ozbiljne slabosti pravosudnog sistema, ali i manjka političke volje da se pitanja ratnih zločina prioritiziraju. Nakon slučaja “Morinj”, publikacija “Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori - slučaj Kaluđerski laz” druga je u nizu u ediciji koja objedinjava ključna i autentična dokumenata iz procesa ratnih zločina u Crnoj Gori. Na ovaj način se omogućava budućim pravnicima, istraživačima i drugoj zainteresovanoj javnosti da imaju lakši uvid u sve aspekte suđenja a u cilju stvaranja osnova za buduće akcije koje bi trebalo da vode otkrivanju i procesuiranju odgovornih za ovaj ratni zločin.

More...
The process of dealing with the past in Montenegro - The case of Bukovica
0.00 €

The process of dealing with the past in Montenegro - The case of Bukovica

Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori - Slučaj Bukovica

Author(s): Miloš Vukanović / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; dealing with the past; war crimes; 90s; Bukovica;

Područje Bukovica predstavlja planinsku oblast koje se nalazi na sjeveru Crne Gore, u opštini Pljevlja. Za crnogorske prilike to je velika oblast, obuhvata 37 sela i proteže se uz granicu Bosne i Hercegovine. Do početka 90ih godina prošlog vijeka, bila je pretežno naseljena Bošnjacima-Muslimanima, odnosno stanovništvom islamske vjeroispovjesti. Za vrijeme oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, na teritoriji Bukovice koncentrisan je veliki broj rezervista Vojske Jugoslavije, policije Republike Crne Gore, ali i pripadnika paravojnih formacija. Zvaničan razlog za grupisanje ovih snaga na pomenutom području bilo je patroliranje granice u cilju spriječavanja upada muslimanskih paravojnih jedinica iz Bosne i Hercegovine i potraga za skrivenim oružjem. Prema svjedočenjima koja su prikupile nevladine organizacije za ljudska prava, tokom boravka ovih snaga na području Bukovice i njihovog traganja za neprijateljem i skrivenim oružjem, vršena su mučenje, pretresi, pljačke, maltretiranja i zlostavljanja BošnjakaMuslimana. Tokom ovih akcija, u periodu od 1992. do 1995. godine, a prema podacima protjeranih Bukovčana, ubijeno je šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo od posljedica torture, 11 je oteto, a blizu 70 je podvrgnuto fizičkoj torturi među kojima su i bili i ekstremni vidovi ponižavanja i silovanja. Zapaljeno je najmanje osam kuća, kao i džamija u selu Planjsko, dok su skoro sva domaćinstva opljačkana. Ovo je za posljedicu imalo protjerivanje/bježanje 90 porodica, sa oko 270 članova. Upravo su nevladine organizacije i udruženja protjeranih pokrenule inicijativu za istragu ovog zločina. Međutim, zahtjev za pokretanje istrage povodom krivičnih djela počinjenih u Bukovici, Viši državni tužilac podnio je tek 11. decembra 2007. godine Višem sudu u Bijelom Polju. Istraga je završena poslije duže od dvije godine, 26. marta 2010. godine, i to uz brojne primjedbe na način njenog sprovođenja. Optužnica za tatni zločin protiv čovječnosti podignuta je 21. aprila 2010. godine protiv braće R. i R. Đ, zatim S. C, M. B. i Đ. G, pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije, odnosno S. S. i R. Š, pripadnika rezervnog sastava Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore. Suđenje je počelo 28. juna 2010. godine. Prvu presudu je Viši sud u Bijelom Polju donio 31. decembra 2010. godine. Oslobađajuću presudu i ukidanje pritvora optuženima sud je donio uz ocjenu da nema dokaza koji bi potkrijepili tezu iz optužnice da su okrivljeni svojim radnjama izvršili zločin protiv čovječnosti. Ova prvostepena presuda je ukinuta u junu 2011. godine iz proceduralnih razloga. Nakon ponovnog glavnog pretresa, Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju je 3. oktobra 2011. godine objavilo presudu kojom je optužene oslobodilo od optužbe da su izvršili krivično djelo zločin protiv čovječnosti. Tužilaštvo se na ovo žalilo, a Apelacioni sud Crne Gore je 22. marta 2012. godine donio presudu kojom je odbio navode iz njihove žalbe i potvrdio prvostepenu presudu. Zatim je Vrhovno državno tužilaštvo protiv pravosnažne presude Apelacionog suda podnijelo Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovni sud odbio kao neosnovan 21. januara 2013. godine. Talas napuštanja bošnjačko-muslimanskog stanovništva ovog područja, tužilaštvo je ocijenilo kao posljedicu „vršenja sistematskog zlostavljanje muslimanskog življa u Bukovici, prisiljavajući ih na taj način da napuštaju svoje domove“. S druge strane, odbrana je zastupala stav da je napuštanje stanovništva kontinuirani proces ekonomskih migracija zabačenog stočarskog kraja. Mnoštvo svjedočanstava, uništena sela i džamije, ipak ukazuju da težak život nije bio glavni pokretač iznenadnog i masovnog bježanja stanovništva. Slučaj “Bukovica” je i za Crnu Goru specifičan, jer otkriva moguće sistematske vojnopolicijske operacije sa ciljem protjerivanja stanovništva sa određene oblasti. Postoje indicije da su slične, ako ne i identične, operacije sistematskog maltretiranja sprovedene i u određenim pograničnim oblastima Srbije, a koje su imale i sličan ishod. Na kraju, u potencijalnim operacijama paravojnih jedinica iz Crne Gore i djelovanju tzv. “vikend ratnika”, slučaj “Bukovica” ukazuje na modus operandi tih jedinica na području Bosne i Hercegovine, prije svega Foče. Izjave svjedoka i očigledni tragovi protjerivanja stanovništva ukazuju na sistematičnu i planiranu akciju usmjerenu protiv pripadnika određene nacionalnosti. Iako je slično djelovanje uočeno i u drugim djelovima Crne Gore, u periodu 1991.-1995. godine, ali u mnogo manjem obimu, tragedija Bukovice je što su žrtve ubistva i mučenja prošle kroz užase kojima su bili izloženi i Bošnjaci - Muslimani u Bosni i Hercegovini. Sa ove istorijske distance, jasno je da su ubistva i prebijanja muškaraca, silovanja žena, uništenja kuća i kulturnih dobara imali jasan cilj “da podstaknu” šire iseljavanje iz te etničke grupacije iz obuhvaćenog područja. Svaki slučaj ratnog zločina na prostoru Crne Gore ima svoje posebnosti, ali jedino su stanovnici Bukovice zapravo osjetili kompletan užas građanskog rata i sve elemente horora koji ga prate. Iako još uvijek nijesu dokazani ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, očigledno je da vojne i policijske snage u najmanju ruku nijesu radile svoj posao odnosno da nijesu zaštitili građana Crne Gore na ovom području. Vlada Crne Gore je ovo i priznala 2008. godine, kada je potpisala sudsku nagodbu sa porodicama Bošnjaka-Muslimana koji su 1992. godine protjerani i ubijeni i isplatila oko pet miliona eura odštete. Novac je dodijeljen za 247 osobe koje se smatraju žrtvama ili su iz porodica žrtava ovog zločina. Suvišno je reći koliko je adekvatno procesuiranje slučaja “Bukovice” neophodno za održivu budućnost Crne Gore. To je nasušna potreba crnogorskog društva, i to ne zbog obaveza koje su preuzete kroz međunarodna dokumenta i proces pristupanja Evropskoj uniji, već kao osnov čvrstog i dugotrajnog međuvjerskog i međuetničkog pomirenja unutar države. Dok se to ne dogodi, sva retorički proklamovana građanska i multietnička suština Crne Gore ostaje ugrožena.

More...
The process of dealing with the past in Montenegro - the case of "Deportacija"
0.00 €

The process of dealing with the past in Montenegro - the case of "Deportacija"

Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori - slučaj “Deportacija”

Author(s): / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; dealing with the past; war; 90s; Bosnian serbs; deportation;

Slučaj “Deportacija” se odnosi na nezakonito hapšenje na teritoriji Crne Gore, a zatim i isporučenje vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini najmanje 66 izbjeglica muslimanske vjeroispovjesti iz Bosne i Hercegovine tokom maja i juna 1992. godine. Pored njih u istoj akciji, uhapšeno je i 33 izbjeglica srpske nacionalnosti. Deportovane izbjeglice muslimanske vjeroispovjesti su većinom likvidirani, dok je samo njih 12 uspjelo da preživi izručenje. Na drugoj strai, deportovane izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirane kao taoci, niti je poznato da je bilo ko od njih smrtno stradao. Centar bezbjednosti Herceg-Novi služio je kao svojevrsni sabirni centar, odakle su ta izbjegla lica organizovano transportovana. Najveći “kontingenti” su se dogodili 25. maja ka logoru KPD Foča i 27. maja ka neutvrđenoj lokaciju u istočnoj Bosni. Svi deportovani 27. maja 1992.godine su ubijeni istog dana a, sumnja se, da su njihova tijela bačena u rijeku Drinu. Pored Herceg Novog izbjeglice su deportovane i iz Bara, Podgorice, kao i sa područja blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom. Državno tužilaštvo je iniciralo istragu tek 18. oktobra 2005. godine, odnosno nakon više od 13 godina. Saslušano je više desetina svjedoka, ali postoje ozbiljne primjedbe u odnosu na način pokretanja i sprovođenja istrage, određivanja pritvora optuženima i oko procedure sa optuženim koji su se našli na teritoriji Srbije. Tokom istrage su svjedočili i funkcioneri tadašnjeg državnog i policijskog vrha Crne Gore. Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je u januaru 2009. godine podiglo optužnicu sa prijedlogom za određivanje pritvora protiv devet osoba, osmorice bivših i jednog tadašnjeg pripadnika MUP-a. Optužnica ih je teretila za ratni zločin odnosno: nezakonito preseljavanje civilnog stanovništva – državljana BiH, muslimanske i srpske nacionalnosti koja su imala status izbjeglice. Optužnica je dva puta mijenjana, a bila je propraćena kritikom stručne javnosti uslijed neobuhvatanja državnog i policijskog rukovodstva, kao i izostanka ispitivanja uloge Tužilaštva u ovom slučaju. Suđenje pred Višim sudom u Podgorici počelo je 26. novembra 2009. godine. Okrivljeni su na suđenju tvrdili da nisu krivi, braneći se da su samo izvršavali naređenja, postupajući po naredbi i u skladu sa zahtjevom MUP-a Republike Srpske da se sva lica sa područja BiH, starosti od 18–65 godina, privedu radi preuzimanja i vraćanja u BiH. Odbrana okrivljenih je smatrala da za ovo krivično djelo treba da odgovaraju nalogodavci, a ne izvršioci. Viši sud u Podgorici je 29. marta 2011. godine izrekao oslobađajuću presudu i svih devet optuženih oslobodio odgovornosti jer, ”nije dokazano da su optuženi kao pripadnici MUP-a pripadali dijelu oružanih snaga SRJ niti pak da su bili u službi bilo koje od strana u sukobu i time bili aktivni učesnici u oružanom sukobu, u kom slučaju bi za njih bila obavezujuća pravila Međunarodnog prava, te samim tim njihova djelatnost ne može se posmatrati i ocjenjivati u smislu izvršenja radnji predviđenih čl. 142 KZ SRJ koju vrše kršenjem pravila Međunarodnog prava, jer za tako nešto ne postoji određeno svojstvo - pripadništvo oružanim snagama ili pripadništvo službi neke od strana u sukobu.” Apelacioni sud Crne Gore je 17. februara 2012. godine ukinuo ovu presudu jer je našao da je nejasna i protivurječna, posebno u pogledu karaktera sukoba u BiH. Nakon ponovljenog suđenja, Viši sud u Podgorici je 22. novembra 2012. godine donio identičnu presudu, kao i nakon prvog suđenja, s tim da je iz presude uklonio rečenicu o tome da je SRJ bila u oružanom sukobu sa snagama Vlade BiH. Apelacioni sud 17. maja 2013. godine potvrđuje presudu Višeg suda u Podgorici. Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) je 20. novembra 2013. godine podnijela inicijativu vršiocu dužnosti Vrhovnog državnog tužioca da podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti u odnosu na pravosnažnu presudu Višeg suda. Nakon toga, Vrhovno državno tužilaštvo podnijelo je zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog kršenja Zakonika o krivičnom postupku (iz 2009. godine). Vrhovni sud Crne Gore je 23. juna 2015. godine odbio zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan. Iz teksta presude Višeg suda od 22. novembra 2012. godine slijedi da je nesumnjivo da su optuženi izvršili nezakonito preseljenje ili deportaciju civila. Međutim, prema prvostepenom sudu, sve ove radnje nijesu imale karakter ratnog zločina zato što oni, kao pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Crne Gore u sastavu Savezne Republike Jugoslavije, navodno, nijesu imali neophodno svojstvo (nijesu bile jedinice u sklopu sukoba) da bi za to mogli biti krivično-pravno odgovorni. Prema tumačenju pravnih eksperata iz Akcije za ljudska prava (HRA) koji su se pomno bavili ovim slučajem, “pravni standard koji su u slučaju deportacija izbjeglica primjenili Viši sud u Podgorici, Apelacioni sud i Vrhovni sud Crne Gore da bi zaključili da nije izvršen ratni zločin, proizvoljan je, odnosno pravno neutemeljen. Nijedan od ovih sudova se nije pozvao na bilo koji izvor prava da bi potkrijepio stav da su optuženi morali pripadati vojnoj, političkoj ili administrativnoj organizaciji strane u sukobu ili postupati u službi strane u sukobu, da bi bili odgovorni za ratni zločin.” Ovo mišljenje potvrđuje i ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro (Maurizio Salustro), u svojoj analizi procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori iz decembra 2014. godine, ocijenjujući je da je ovakav stav „bez presedana“ i “očigledno pogrešan”. Slučaj “Deportacija”, odnosno njegovo nerješavanje, nosi posebnu težinu za crnogorsko društvo jer :1) opterećuje cjelokupno društvo odgovornošću za ratni zločin, 2) uveliko narušava njen međunarodni ugled antiratnog društva, 3) urušava suštinske civilizacijske vrijednosti našeg društva zaštite gosta (izbjeglice), 4) onemogućava procese tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću. Uslijed očigledne odgovornosti određenih lica koji su tada, a i danas, u vrhu političkih i/ ili policijskih struktura ne samo da nije došlo do adekvatnog procesuiranja zločina koji je država priznala (isplatila odštete), već je došlo i do progona, političkog i društvenog, svjedoka koji su htjeli da pričaju o ovom zločinu, a svaki pokušaj obilježavanja mjesta zločina je opstruiran, kako od lokalne tako i od državne vlasti. Za razliku od slučaja “Kaluđerski laz” u kojem su, takođe, stradale izbjeglice koje su potražile utočište u Crnoj Gori, ovdje postoje jasne indicije o učešću tadašnjeg državnog vrha u naređivanju i/ili sprovođenju ovog zločina. Ovim putem se zahvaljujemo kolegama iz Akcije za ljudska prava (HRA) koji su nam pomogli u prikupljanju sudskog materijala za ovaj slučaj, ali i zbog kontinuiranog i ogromog napora koji pravnici ove organizacije uložu u pronalaženje istine i pravde za sve žrtve ovog i drugih ratnih zločina na prostoru Crne Gore.

More...
Measures and sanctions against juvenile offenders
0.00 €

Measures and sanctions against juvenile offenders

Mjere i sankcije prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela

Author(s): Vasilije Radulović / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; crime; sanctions; measures; juvenile offenders;

Kriminalitet maloljetnika je produkt nepovoljnih socijalnih, porodičnih, obrazovnih i drugih uslova u kojima se maloljetnik oblikuje tokom odrastanja i koji negativno djeluju na razvoj njegovog vrijednosnog okvira. Složenost i osjetljivost problema maloljetničke delinkvencije, ali i posljedice za dalji put maloljetnog delikventa, zahtijevaju proaktivno učešće različitih sfera društva, a posebno institucija koje se u okviru svoje nadležnosti bave pravima maloljetnih lica. Zakonodavni okvir kojim se uređuje pitanje maloljetnika u krivičnom postupku u Crnoj Gori daje kvalitetna rješenja, i gotovo je u potpunosti usklađen sa međunarodnim konvencijama i standardima omogućavajući postupanja po mjeri djeteta. Međutim, uočljivo je da postoji diskrepanca između zakona i njegove primjene u praksi, a što i po mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda maloljetničko pravosuđe čini jednom od slabijh karika u pravosudnom sistemu. Cilj ove analize je da skrene pažnju na pitanje maloljetničke delikvencije, počev od osvrta na zakonodani okvir, preko primjene tog okvira u praksi, do problema sa kojima se suočavaju institucije u sprovođenju svojih ovlašćenja u okviru maloljetničkog krivičnog prava (nedovoljno obučenog kadra i nedostatak infrastrukture), sa fokusom na alternativne mjere i krivične sankcije, kao i na postupak izvršenja mjera i sankcija prema maloljetnicima. Uvid u presude otvara i pitanje adekvatnosti primijenjene kaznene politike i u kojoj mjeri se može očekivati postizanje svrhe krivičnih sankcija, odnosno da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela, vršenjem nadzora, opštim i stručnim osposobljavanjem i razvijanjem lične odgovornosti, obezbijedi pravilan razvoj sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela. Publikacija „Mjere i sankcije prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela” je dio projekta “Položaj maloljetnika u krivičnom postupku - od prevencije do reintegracije!”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Ministarstva pravde.

More...
The wealth of diversity - the cultural history of the minorities of Montenegro
0.00 €

The wealth of diversity - the cultural history of the minorities of Montenegro

Bogatstvo različitosti – kulturna istorija manjina Crne Gore

Author(s): / Language(s): Montenegrine

Keywords: Montenegro; cultural history; education; methodology; minorities; Albanians; Bosniaks; Roma; muslims; heritage; way of life; Nikšić; Pljevlja; Boka;

Čovječanstvo se tokom svog evolutivnog razvoja kretalo u raznim pravcima uslovljeno, prije svega, prirodnim faktorima, stvarajući sporo ali sigurno prve civilizacije – kulture starog istoka koje će, preko Krita i Mikene, rezultirati grčkom i rimskom (antičkom) kulturom kao temeljem evropske civilizacije. Biće to temelji koji će stojati i u osnovi naše kuće – Duklje, Zete i Crne Gore u njenoj teškoj i bogatoj viševjekovnoj povijesti. Borba za slobodu (samo je slobodan čovjek srećan čovjek) i lični identitet u istorijski “trusnom” području, rezultiraće različitim civilizacijskim, vjerskim, nacionalnim, kulturnim uticajima, stvarajući bogatstvo različitosti. Tako će teška prošlost zahvaljujući još težem i upornom opstajanju i Crne Gore kroz vjekove rezultirati najljepšim plodovima, multikulturalnošću njene civilizacije, što je i danas najljepša odlika savremenog svijeta. Nalazeći se i geografski u civizalicijskom centru – Mediteranu (Media – centar; Tera – zemlja) kao malo đe će se u njoj “ljubiti” razne civilizacije – grčka, rimska, vizantijska, osmanska, mletačka, savremena evropska – stvarajući nesvakidašnji i jedinstven kulturni pejzaž. Manjinske zajednice, uglavnom autohtone, sa svojim karakteristikama, dio su njenog kulturnog bogatstva tj. njene kulturne istorije. Stoga je ovaj projekat dao sebi za cilj da upoznajući se sa različitim segmentima materijalne i nematerijalne kulturne baštine manjina u Crnoj Gori prikaže njihovu vrijednost u popunjavanju ukupne kvadrature kruga crnogorske kulturne istorije. Ova potreba se ukazuje kao neophodna, posebno ako imamo u vidu bujanje vjerskih i nacionalnih ekstremizama, čiji smo svjedoci posljednja tri desetljeća. Tako granice u ljudima, nažalost, postaju granice između ljudi. Ali, granice su tu da se i prelaze, zar ne? Zloupotreba činjenica, kako opšte tako i kulturne istorije, koristi različitost kao osnov za suprostavljanje, umjesto za bogatstvo i sklad. “Lijeni umovi” koji ne mogu i ne umiju sagledati rijetki pejzaž kulturnih bogatstava Crne Gore (kako njene osnove, tako i manjina) vide kao problem umjesto riznice koju treba čuvati, razvijati i njegovati između ostalog i ovakvim projektima. Izazovi pri njihovoj izradi su višestruki, što zahtijeva studiozno planiranje, multiperspektivni pristup temama, koji prate istorijske činjenice potvrđene istorijskim izvorima, jasnu i preciznu hronologiju uz adekvatne metodičke i obrazovne alate, poštujući pedagoške i psihološke principe. Tokom višemjesečnog rada na projektu, od planiranja pa kroz realizaciju različitih segmenata, posebno bih istakao dio u kojem su izabrani pobjednici prihvatali sugestije date za poboljšanje urađenih priprema, a u skladu sa već pobrojanim preporukama. Tako su riječi saradnja i međusobno uvažavanje postali osnova čitavog projekta koji kroz različite pripreme i teme s ciljem da budu putokaz i pomoć prosvjetiteljima društvenih humanističkih nauka u našoj državi i porukom da je “Crna Gora rajska bašta u kojoj se ljube razne civilizacije.“

More...
Let's speed up gender equality - practicum for primary and secondary school teachers
0.00 €

Let's speed up gender equality - practicum for primary and secondary school teachers

Ubrzajmo rodnu ravnopravnost - praktikum za nastavnice i nastavnike osnovnih i srednjih škola

Author(s): / Language(s): Montenegrine

Keywords: School education; Montenegro; gender; equality; practicum;

Rodna ravnopravnost je civilizacijska tekovina čije je poštovanje zakonski uređeno. Nastavnice i nastavnici u Crnoj Gori u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama dužni su da prenesu vrijednosti zasnovane na poštovanju jednakosti i rodne ravnopravnosti. Član 2 Zakona o rodnoj ravnopravnosti propisuje da rodna ravnopravnost podrazumijeva ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora, jednak položaj i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i sloboda i korišćenje ličnih znanja i sposobnosti za razvoj društva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada. Doprinos rodnoj ravnopravnosti uključuje suzbijanje svakog vida diskriminacije i nejednakog tretmana kojim se pravi razlika između muškaraca i žena i osoba drugačijih polnih i rodnih identiteta. Neposredna diskriminacija na osnovu pola podrazumijeva da je neka osoba nepovoljno tretirana u odnosu na drugu osobu na osnovu polne pripadnosti. Rodna ravnopravnost predstavlja preduslov za ostvarivanje demokratije i poštovanje ljudskih prava. Jedan od najznačajnijih puteva kojim se mogu kretati nastavnice i nastavnici u želji da suzbiju diskriminaciju jeste otkrivanje stereotipa i principa po kojima stereotipi funkcionišu. Ovaj proces počiva na sumnji u vrijednost tradicionalnih rodnih odnosa. Rađanje te sumnje traži i postavljanje nekoliko važnih pitanja: Čime mogu da doprinesem jednakom tretiranju žena, muškaraca i osoba drugačijih polnih i rodnih identiteta u društvu? Da li je država dužna da obezbijedi ženama, muškarcima i osobama drugačijih polnih i rodnih identiteta jednakost u svim sferama života? Kako škola može biti mjesto gdje se razvijaju različite mogućnosti suzbijanja diskriminacije? Zbog čega je meni, kao i mojim koleginicama i kolegama, neophodna obuka koja se tiče rodne ravnopravnosti u obrazovanju? Kako mogu slobodnom dijelu nastavnog programa pridružiti sadržaje koji će za ishod imati unapređivanja jednakosti između muškaraca, žena i osoba različitih polnih i rodnih identiteta? Ovaj praktikum je nastao u okviru projekta UBRZAJMO rodnu ravnopravnost – od stereotipizacije do ravnopravnosti Centra za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, i predstavlja odgovor pun entuzijazma nas koji vjerujemo da upravo nastavnice i nastavnici imaju moć, mogu mijenjati budućnost utičući na osviješćenost učenica i učenika o neophodnosti razvijanja i njegovanja rodne ravnopravnosti. Praktikum nudi niz jednostavnih i lako primjenljivih rješenja/radionica kojima će zainteresovati učenice i učenike i nadahnuti nastavnice i nastavnike. Predviđeno je da se svaka radionica traje 30 minuta. Metodološki koncept obuhvata odgovarajuće ishode, materijal za rad, aktivnosti na času sa odgovarajućim prilozima. Međutim, imajući u vidu kreativnost naših koleginica i kolega, vjerujemo da će ovaj naš rad poslužiti kao inspiracija za dopunjavanje i razvijanje primjenljivih i zanimljivih sadržaja. Vjerujemo i da je od ključnog značaja za ubrzavanje rodne ravnopravnosti da svi zajedno preuzmemo dio odgovornosti i sopstvenom snagom doprinesemo poštovanju ljudskih prava.

More...
Unpacking Prejudice - Handbook for Reporting on People with Disabilities
0.00 €

Unpacking Prejudice - Handbook for Reporting on People with Disabilities

Raspakivanje predrasuda - -priručnik za izvještavanje o osobama sa invaliditetom

Author(s): Irena Rašović / Language(s): Montenegrine

Keywords: prejudice; health; disabilities; reporting; handbook;

Mediji imaju ključnu ulogu u borbi za javno dobro i ostvarivanje ljudskih prava. Odabirom tema i načinom na koji o njima izvještavaju, utiču na kritičko sagledavanje stvarnosti i formiranje javnog mišljenja. Zbog toga je njihova uloga od posebnog značaja kada je u pitanju unaprjeđenje položaja osoba sa invaliditetom (OSI). Zakonska je obaveza medija da kreiraju raznovrsne i kvalitetne sadržaje za sve pojedince i društvene grupe, kao i da podstiču inkluziju osoba sa invaliditetom, ali se u praksi to ne reflektuje. Sporadičnim i neadekvatnim izvještavanjem o problemima ove grupacije, mediji diskriminišu OSI i u društvu zadržavaju stavove bazirane na stereotipima, predrasudama i stigmatizaciji. Prilikom informisanja o OSI, pred urednicima i novinarima otvara se mnogo pitanja - koji jezik primijeniti, a da se ispoštuju sve smjernice; kako pričati o OSI, a da invaliditet ne bude nosilac priče; kako izbjeći patetiku, a da priča ne izgubi emociju; kako zaobići senzacionalizam, a zainteresovati publiku; kako uopšte obrađivati teme koje se bave OSI? Ova publikacija, uz kratak osvrt na relevantne međunarodne i domaće propise u oblasti medija, kao i presjek istorijske promjene pristupa invaliditetu, daje smjernice za novinare i urednike koji izvještavaju o OSI i koji bi trebalo da budu nosioci transformacije društva. Ona sadrži i najznačajnije preporuke koje je važno ispoštovati da bi se iz dominantnog medicinskog modela pristupu invalidnosti prešlo na socijalni, koji je utemeljen na principima ljudskih prava i ostvarivanja jednakosti za sve. Takav pristup ima za cilj osnaživanje osoba sa invaliditetom i njihovo uključivanje u društveni, ekonomski, politički i kulturni život zajednice. Stoga je priručnik namijenjen i svima onima koji svojim radom i promjenom stavova žele da doprinesu takvoj transformaciji svijesti i rušenju predrasuda i stereotipa o osobama sa invaliditetom. Standardi, neophodni za razvoj društva utemeljenog na modernom konceptu ljudskih prava, postavljeni su u međunarodnim i domaćim dokumentima. Od predstavnika medija se očekuje da prepoznaju važnost svoje uloge, da zauzmu proaktivniji stav i da u moru tema nađu prostor za osobe sa invaliditetom, jer tako ispunjavaju i svoju obavezu da podstiču stvaranje jednakih mogućnosti za sve. Istinski inkluzivno društvo podrazumijeva i istinito, objektivno i potpuno izvještavanje o životu osoba sa invaliditetom.

More...
Methodological manual for knowledge assessment in online history teaching
0.00 €

Methodological manual for knowledge assessment in online history teaching

Metodološki priručnik za procjenu znanja u online nastavi istorije

Author(s): / Language(s): Montenegrine

Keywords: history; teaching; online teaching; methodology; manual; education;

Transformacija nastave sa klasičnog na online pristup rada predstavljala je veliki izazov za nastavni kadar i obrazovne institucije. U taj proces uložen je veliki napor kroz osmišljavanje novog sistema rada, a očito je da ćemo taj sistem u skorije vrijeme, minimum još jednom, morati primijeniti, a da tek treba da dobijemo konkretne rezultate njegove efikasnosti. Tokom kreiranja i realizacije tog sistema pojavilo se više izazova - kako preći iz klasične učionice u virtuelnu učionicu; kako uskladiti nastavu u realnom vremenu sa asinhronim učenjem; i kako pomoći nastavnicima i učenicima na tom putu? Međutim, poseban izazov predstavljala je procjena znanja. Ako su tehnička pomagala i pružala mogućnost za primjenu novog metoda rada, kod procjene znanja virtuelni svijet je samo zakomplikovao situaciju. Očekivano, kreiran je niz strategija i pomagala koji su za cilj imali da omoguće klasične provjere znanja u virtuelnom svijetu, ili da iskoriste tehničke prednosti i multimedijalni sadržaj da provjere budu pristupačnije, efikasnije i interesantnije. Međutim, ostala je realna sumnja kako u potencijal prenosa znanja i razvoj vještina u virtuelnom svijetu, tako i u njegovu procjenu, pogotovo kad se radi o procjeni razumijevanja. Ako govorimo o nastavi istorije, pogotovo kod nastave kompleksnih, osjetljivih i kontroverznih tema, potreba za razvojem razumijevanja naučenog umjesto prenosa znanja je od fundamentalnog značaja. Osim prihvatanja faktografije, mnogo značajnije je da učenik može pružiti objašnjenje, pronaći dokaz i pokazati primjer, pojednostaviti, primijeniti (naći upotrebu), koristiti analogiju, i izložiti temu na nove načine. Ovaj priručnik je kreiran s idejom da se pruži pregled izazova i metodologija kod online nastave istorije, a s ciljem procjene znanja zasnovane na ishodima i procjene znanja u nastavi istorije usmjerene ka razumijevanju. Autori se nadaju da će makar djelimično olakšati izazovan rad nastavnika istorije i drugih istorijskih edukatora.

More...
Methodological manual for online teaching of history
0.00 €

Methodological manual for online teaching of history

Metodološki priručnik za online nastavu istorije

Author(s): Miloš Vukanović,Igor Radulović / Language(s): Montenegrine

Keywords: history; online teaching; education; methodology; manual;

Izbijanje pandemije COVID-19 dovelo je do zatvaranja ili smanjenja obima rada crnogorskih škola. Kao prvu liniju odbrane, Ministarstvo prosvjete kreiralo je osnovna uputstva i uspostavilo online platformu učenja na daljinu u osnovnom i srednjem obrazovanju. Osnov elektronske nastave predstavljale su video lekcije u trajanju od 15 minuta, koje su, na kraju sortirane u bazu podataka, na zasebno kreiranoj platformi. Ove aktivnosti, zajedno s ogromnim naporom obrazovnog kadra, osigurale su kontinuitet procesa učenja. Međutim, to ne znači da ovakav vid nastave nema određenih izazova. Prije svega, smjernice nadležnog Ministarstva bile su ograničene na kratku listu prioritetnih tema koje će obuhvatiti svaki predmet. Nastavnici nijesu dobili smjernice o metodologiji online nastave koja bi im pomogla da učinkovitije prenose znanje, niti o metodologiji učenja na daljinu koja pomaže učenicima u razvijanju kompetencija. Slično, nijesu date smjernice o metodologiji ocjenjivanja učenja i ishoda učenja pomoću novog medija. Posljednji aspekt je posebno problematičan, jer nemaju svi učenici jednak pristup online materijalu, dok se nastavnici moraju pobrinuti da ne odustanu od obrazovnog procesa i zacrtanog plana. Takođe, praktično sav nastavni materijal snimljen je u glavnom gradu Podgorici. Online nastava u nastavi istorije dala je prioritet temama opšteg znanja, čime se ograničavaju napori nastavnika da podučavaju osjetljive i kontroverzne teme, pitanja manjina ili ona koja razvijaju kritičko mišljenje i analizu. Iako je prelazak na potpunu ili djelimičnu nastavu bio dio hitnih mjera tokom pandemije COVID19, na nju treba gledati i kao na priliku za veće uključivanje novih tehnologija u obrazovni proces. Da bi se to postiglo, sama nastava mora postati inkluzivnija, s brojnijim nastavnim kadrom koji je obučen i osnažen da razmišlja u tom smjeru i da prilagodi upotrebu online alata potrebama svoje učeničke zajednice. Projekat “Nastava istorije tokom COVID 19 pandemije – jednak pristup za sve”, koji CGO sprovodi uz finansijsku podrške Vlade SR Njemačke, teži da pruži crnogorskim nastavnicima nastavne alate, kao i online obuku, koja će ih osposobiti da ispune ishode učenja utvrđene nacionalnim nastavnim planom i programom, ali i omogućiti više glasova i odziv na lokalne obrazovne potrebe. Ova metodologija predstavlja rezultat inkorporiranja tog iskustva, ali i iskustva i savjeta kolega koji su učestvovali u procesu razvoja dodatnog online nastavnog materijala i pratećih seminara, na čemu su im autori izuzetno zahvalni. U iskrenoj želji da se obrazovni proces vrati u redovne okvire što prije, nadamo se da će i razvijeni nastavni materijal i metodologije koristiti nastavnicima istorije i društvene grupe predmeta u predstojećem radu, ali i daljem profsionalnom razvoju.

More...
Result 1-20 of 231
  • 1
  • 2
  • 3
  • ...
  • 10
  • 11
  • 12
  • Next

About

CEEOL is a leading provider of academic eJournals, eBooks and Grey Literature documents in Humanities and Social Sciences from and about Central, East and Southeast Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, researchers, publishers, and librarians. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. CEEOL supports publishers to reach new audiences and disseminate the scientific achievements to a broad readership worldwide. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account.

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 102056
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2025 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use | Accessibility
ver2.0.428
Toggle Accessibility Mode

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.

Institutional Login