Bogatstvo različitosti – kulturna istorija manjina Crne Gore
The wealth of diversity - the cultural history of the minorities of Montenegro

Contributor(s): Miloš Vukanović (Editor), Rade Vujović (Editor)
Subject(s): Education, Cultural history, School education, Pedagogy
Published by: Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Keywords: Montenegro; cultural history; education; methodology; minorities; Albanians; Bosniaks; Roma; muslims; heritage; way of life; Nikšić; Pljevlja; Boka;
Summary/Abstract: Čovječanstvo se tokom svog evolutivnog razvoja kretalo u raznim pravcima uslovljeno, prije svega, prirodnim faktorima, stvarajući sporo ali sigurno prve civilizacije – kulture starog istoka koje će, preko Krita i Mikene, rezultirati grčkom i rimskom (antičkom) kulturom kao temeljem evropske civilizacije. Biće to temelji koji će stojati i u osnovi naše kuće – Duklje, Zete i Crne Gore u njenoj teškoj i bogatoj viševjekovnoj povijesti. Borba za slobodu (samo je slobodan čovjek srećan čovjek) i lični identitet u istorijski “trusnom” području, rezultiraće različitim civilizacijskim, vjerskim, nacionalnim, kulturnim uticajima, stvarajući bogatstvo različitosti. Tako će teška prošlost zahvaljujući još težem i upornom opstajanju i Crne Gore kroz vjekove rezultirati najljepšim plodovima, multikulturalnošću njene civilizacije, što je i danas najljepša odlika savremenog svijeta. Nalazeći se i geografski u civizalicijskom centru – Mediteranu (Media – centar; Tera – zemlja) kao malo đe će se u njoj “ljubiti” razne civilizacije – grčka, rimska, vizantijska, osmanska, mletačka, savremena evropska – stvarajući nesvakidašnji i jedinstven kulturni pejzaž. Manjinske zajednice, uglavnom autohtone, sa svojim karakteristikama, dio su njenog kulturnog bogatstva tj. njene kulturne istorije. Stoga je ovaj projekat dao sebi za cilj da upoznajući se sa različitim segmentima materijalne i nematerijalne kulturne baštine manjina u Crnoj Gori prikaže njihovu vrijednost u popunjavanju ukupne kvadrature kruga crnogorske kulturne istorije. Ova potreba se ukazuje kao neophodna, posebno ako imamo u vidu bujanje vjerskih i nacionalnih ekstremizama, čiji smo svjedoci posljednja tri desetljeća. Tako granice u ljudima, nažalost, postaju granice između ljudi. Ali, granice su tu da se i prelaze, zar ne? Zloupotreba činjenica, kako opšte tako i kulturne istorije, koristi različitost kao osnov za suprostavljanje, umjesto za bogatstvo i sklad. “Lijeni umovi” koji ne mogu i ne umiju sagledati rijetki pejzaž kulturnih bogatstava Crne Gore (kako njene osnove, tako i manjina) vide kao problem umjesto riznice koju treba čuvati, razvijati i njegovati između ostalog i ovakvim projektima. Izazovi pri njihovoj izradi su višestruki, što zahtijeva studiozno planiranje, multiperspektivni pristup temama, koji prate istorijske činjenice potvrđene istorijskim izvorima, jasnu i preciznu hronologiju uz adekvatne metodičke i obrazovne alate, poštujući pedagoške i psihološke principe. Tokom višemjesečnog rada na projektu, od planiranja pa kroz realizaciju različitih segmenata, posebno bih istakao dio u kojem su izabrani pobjednici prihvatali sugestije date za poboljšanje urađenih priprema, a u skladu sa već pobrojanim preporukama. Tako su riječi saradnja i međusobno uvažavanje postali osnova čitavog projekta koji kroz različite pripreme i teme s ciljem da budu putokaz i pomoć prosvjetiteljima društvenih humanističkih nauka u našoj državi i porukom da je “Crna Gora rajska bašta u kojoj se ljube razne civilizacije.“

• Details
• Contents
• Book Chapters