Aristotelising Cover Image

Aristotelovanje
Aristotelising

Author(s): Aras Borić, Željko Škuljević, Spahija Kozlić, Dževad Drino, Nebojša Vasić, Bernard Harbaš, Miodrag Živanović, Damir Marić
Contributor(s): Spahija Kozlić (Editor)
Subject(s): Metaphysics, Ethics / Practical Philosophy, Aesthetics, Political Philosophy, Social Philosophy, Ancient Philosphy, Philosophy of Law
Published by: Centar za društvena i interreligijska istraživanja Univerziteta u Zenici
Keywords: Aristotle; philosophy of law; rhetoric; mimesis; poiesis; economic anthropology; metaphysics;
Summary/Abstract: U organizaciji Katedre za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici i Centra za društvena i interreligijska istraživanja Univerziteta u Zenici, u Zenici je 22. decembra 2016. godine održan okrugli sto pod nazivom Aristotelovanje u povodu 2400 godina od rođenja starogrčkog filozofa Aristotela. Direktan povod za ovaj skup je proglašenje 2016. godinom Aristotela od strane UNESCO-a. O Stagiraninu su tako govorili poznavaoci njegove filozofije iz Bosne i Hercegovine i to: prof. dr. sc. Željko Škuljević (Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici), prof. dr. sc. Miodrag Živanović (Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci), prof. dr. sc. Damir Marić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr. sc. SpahijaKozlić (Pravni fakultet Univerziteta u Zenici), doc. dr. sc. Bernard Harbaš (Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici), prof. dr. sc. Nebojša Vasić (Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici) i zenički književnik Aras Borić. Kako svjedoči Diogen Laertije, Aristotel (stgr. Ἀριστοτέλης, Aristotelēs; Stagira u Trakiji, 384. p. n. e. – Halkida, 322. p. n. e.) je rođen od oca Nikomaha i majke Faestide. Još dok je Platon bio živ, Aristotel je napustio učiteljevu Akademiju. Kasnije, kada se vratio, vidio je da je ona u rukama drugog učitelja pa je osnovao vlastitu školu u Likeju (Liceju), na jednom šetalištu gdje je običavao šetati s učenicima i tako im nekada držati predavanja i rasprave, odakle je ona dobila naziv Peripatetička škola (stgr. περιπατητικός, peripatetikos), dok je njegova filozofija prozvana peripatetičkom. Neki ipak smatraju da je naziv potekao od šetnji s Aleksandrom Makedonskim s kojim je razgovarao o filozofiji i drugim temama. Boravio je u Makedoniji na poziv Filipa Makedonskog kako bi poučavao njegovog petnaestogodišnjeg sina Aleksandra, a potom je stigao u Atinu i upravljao svojom školom nekih trinaest godina. U Aleksandru Makedonskom Aristotel je imao dostojnijeg učenika i vaspitanika nego što je Platonov Dionizije. Nakon toga se povukao u Halkidu i tamo umro od bolesti u dobi od šezdeset i tri godine. Prema pisanju Diogena Laertija za svog života je napisao ukupno 445.270 redova teksta.

  • Print-ISBN-13: 978-9958-639-88-3
  • Page Count: 132
  • Publication Year: 2017
  • Language: Bosnian
POKUŠAJ BIOGRAFIZIRANJA MLADOG ARISTOTELA

POKUŠAJ BIOGRAFIZIRANJA MLADOG ARISTOTELA
(THE ATTEMPT OF BIOGRAPHY OF YOUNG ARISTOTLE)

ARISTOTELOVA „PRVA FILOZOFIJA“

ARISTOTELOVA „PRVA FILOZOFIJA“
(ARISTOTLE’S „FIRST PHILOSOPHY“)

ARISTOTEL KAO NAJAVLJIVAČ

ARISTOTEL KAO NAJAVLJIVAČ
(ARISTOTLE AS ANNOUNCER)

ZNAČAJ ARISTOTELOVOG POJMA PRAVIČNOSTI ZA SAVREMENO RAZUMIJEVANJE PRAVA

ZNAČAJ ARISTOTELOVOG POJMA PRAVIČNOSTI ZA SAVREMENO RAZUMIJEVANJE PRAVA
(SIGNIFICANCE OF THE ARISTOTLE’S NOTION OF JUSTICE FOR CONTEMPORARY UNDERSTANDING OF LAW)

ARISTOTELOV USTAV ATENSKI

ARISTOTELOV USTAV ATENSKI
(ARISTOTLE'S THE CONSTITUTION OF THE ATHENIANS)

TEORIJA EKONOMSKE PRAVEDNOSTI ILI PRAVEDNA RAZMJENA KAO TEMELJ ZAJEDNICE (ARISTOTEL I MARCEL MAUSS)

TEORIJA EKONOMSKE PRAVEDNOSTI ILI PRAVEDNA RAZMJENA KAO TEMELJ ZAJEDNICE (ARISTOTEL I MARCEL MAUSS)
(THEORY OF ECONOMIC RIGHTEOUSNESS OR RIGHTEOUS EXCHANGE AS THE FOUNDATION OF A COMMUNITY (ARISTOTLE AND MARCEL MAUSS))

ARISTOTELOVI RETORIČKI SAVJETI

ARISTOTELOVI RETORIČKI SAVJETI
(ARISTOTLE RHETORICAL TIPS)

VARIJACIJE NA FRAGMENT ARISTOTELOVE „POETIKE“

VARIJACIJE NA FRAGMENT ARISTOTELOVE „POETIKE“
(VARIATIONS ON A FRAGMENT FROM ARISTOTLE’S „POETICS“)

BILJEŠKE O AUTORIMA

BILJEŠKE O AUTORIMA
(NOTES ON AUTHORS)