Origin and Development of Illyrian State Cover Image

Poreklo i razvoj Ilirske države
Origin and Development of Illyrian State

Author(s): Fanula Papazoglu
Subject(s): Governance, Military history, Political history, Social history, Ancient World, International relations/trade, Social development
Published by: Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine
Keywords: Illyrian state; state development; politics; Roman-Illyrian war; piracy;

Summary/Abstract: Kraljevina Agrona i njegovih naslednika predstavlja, neospomo, najznačajniju političku zajednicu koja je ikada obrazovana kod Ilira, ne samo po obimu zemalja koje je ujeclinjavala pod istom vlašću već i po vojiioj Sinazi koju je razvila na moru i na kopnu. Od Vojuše i epirske granice, on a se duž obale prostirala na sever sve do srednjodalmatinskih ostrva, a u unutrašnjosti je graničila s Makedonijom, oko Ohridskog jezera, i s Dardancima, oko sastava Belog i Crnog Drima. Razvivši gusarstvo u pravu privrednu granu, Iliri su na svojim lakim i brzim lađama plovili po Jadranskom i Jonskom moru, dopirući ponekad i do Egejskog mora, presretali lađe italskih i grčkih trgovaca i plenili njihove tovare, iskrcavald se na obalama grckog kopna i Peloponeza i pljačkali polja i naselja. Za Agronove vlade, 231. godine njihova suvozemna vojska odnela je pobedu nad udruženim snagama Etolskog i Ahajskog saveza — dveju najvećih sila tadašnje Grčke — i pronela širom grčkog sveta glas ο novoj varvarskoj opasnosti koja je pretila sa severa. A kada su, uskoro posle toga, 229. godine, Rimljani zaratili protiv Agronove udovice Teute, ilirska država je postala za kratko vreme centar svetskih zbivanja. Izazvana ili ne, rimska intervencija u Iliriji predstavlja prvi korak rimskog nadiranja na Balkan i na Istok te je s pravom privukla pažnju i antičkih i savremenih istoričara. Polibije, koji je prvi prikazao formiranje rimske sredozemne imperije, stavlja ovaj događaj na sam početak svog izlaganja, jer, kako kaže, na njemu se mora zaustaviti ko god želi da shvati zašto je i kako došlo do tako naglog širenja rimske vlasti s ove strane Jonskog mora. Prvi rimsko-ilirski rat bio je sudbonosan za ilirsku kraljevinu. S njim ona ulazi u svetsku istoriju, ali on istovremeno znači i početak njenog ltraja. Ilirski vladari poele Teute, Skerdilaida, Pleurât i Gencije, hteli to ili ne, bili su uvučeni u mreže rimske politike, a kada je 168. godine Gencije pokušao da se usprotivi rimskom oružju, sudbina ilirske kraljevine je bila zapećaćena. [...]

  • Issue Year: 1967
  • Issue No: 5
  • Page Range: 123-144
  • Page Count: 22
  • Language: Serbian