Author(s): Armin Kržalić,Sanja Mihajlović / Language(s): Bosnian
U demokratski uređenim državama, javnost, demokratski izabrane institucije i parlamenti države imaju potrebu za adekvatnim i djelotvornim mehanizmima vršenja nadzora i demokratske kontrole, ne samo nad njihovim sigurnosnim strukturama na razini države, nego i nad privatnim vojnim i sigurnosnim snagama. Zbog sve većeg značaja širenja aktera privatnih sigurnosnih kompanija, postaje značajno da demokratske institucije, a posebno parlament, osiguraju minimalne standarde nadzora i kontrole nad istim u sektoru sigurnosti. U suprotnom, izostajanje ovih elemenata dovodi u opasnost i osnovne demokratske principe. U nastojanju da osigura ravnotežu vlasti, Bosna i Hercegovina je usvojila koncept parlamentarnog nadzora i uspostavila mehanizme demokratske kontrole u izvršnim i zakonodavnim tijelima vlasti. Ovaj koncept se primjenjuje na sve institucije vlasti a u ovom slučaju se odnosi i na instance kršenja ljudskih prava, kao i vladavine prava. Međutim, kada se sagleda praksa demokratskog nadzora nad nedržavnim akterima, kao što su privatne sigurnosne kompanije, u BiH i u svijetu, postaje uočiljivo da su ove prakse svedene na minimalan nivo. Štaviše, pristupi međunarodne zajednice ka ovome problemu su, u najboljem slučaju, djelimični. Stoga, mnogobrojna istraživanja upućuju na problem ove rastuće industrije, prvenstveno kroz prizmu međunarodnog humanitarnog zakona i međunarodnog zakona o ljudskim pravima, a ne kroz prizmu sveobuhvatne demokratske odgovornosti.
More...