Prilog anatomiji trećeg krimskog rata
Nedavno sam izlazeći iz Radio Eho Moskve, na prašnjavom trotoaru Novog Arbata naleteo na našeg poznatog međunarodnog analitičara.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Nedavno sam izlazeći iz Radio Eho Moskve, na prašnjavom trotoaru Novog Arbata naleteo na našeg poznatog međunarodnog analitičara.
More...
Međunarodni krivični sud u Hagu je na svom sajtu objavio izveštaj glavne tužiteljke Fatu Bensude, dokument u kojem je mnogo toga u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine nazvano pravim imenom. U tom izveštaju je između ostalog navedeno sledeće...
More...
Reklo bi se da je jedna od važnijih pouka koju je Kremlj izvukao iz ukrajinskog konflikta na Zapadu prošla skoro neopaženo. Naime, izgledalo je da su gotovo svi pokušaji zbližavanja Evrope s Putinovim Evroazijskim savezom (pod uslovima koje je nametala Moskva) nemogući. Stekao se utisak da Rusija od početka konfrontacije sa Ukrajinom sve više tone u izolacionizam. Da, što se unutrašnje politike tiče to je zaista tačno. Međutim, Rusija je na planu spoljne politike udesetostručila svoje napore da Evropu prekroji po svojoj meri. Kremlj danas čvrsto stoji na stanovištu da se „suverena“ Rusija ne da zamisliti bez „sfere svog uticaja“ koja će se u širokom pojasu prostirati od Lisabona do Vladivostoka. Kremlj hoće da preformatira evropsku svest. Kremlj hoće da natera Evropljane da se odreknu svojih institucija, da čitavoj klasi svojih političara okrenu leđa i tako postanu „putinokompatabilni“. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, medijska strategija Kremlja je istovremeno usmerena u tri pravca.
More...
U zimu 1942-1943, u trpezariji jednog petrogradskog pisca nekoliko nedelja je visio plakat sa natpisom „Smrt neprijateljima fašizma!” Glad i hladnoća bili su tada jači od razuma i humora. Svi su razumeli šta je sastavljač teksta hteo da kaže, pa je plakat na kraju samo uklonjen, a njegov autor nije trpeo nikakve posledice.
More...
Neki čitaoci se možda sećaju da sam već više puta pisao o tome kako će se tajni rat Rusije na jugoistoku Ukrajine kobno odraziti na Oružane snage Ruske Federacije i da će dovesti u pitanje rezultate delimično uspešnih vojnih reformi koje je tokom 2008, pa sve do 2011. sprovodio bivši ministar odbrane Anatolij Serdjukov. Ali to da će se pogubne posledice mojih zlih slutnji tako brzo obistiniti, nisam mogao ni da pretpostavim.
More...
Vesti koje su najavile početak 2016. i koje su nas kao iz zasede zaskočile posle novogodišnjih praznika, za ekonomiju Rusije nisu nimalo ohrabrujuće. Svetske cene energenata, naših osnovnih izvoznih proizvoda, strmoglavo nastavljaju da padaju, a da se kraj tog procesa i dalje ne nazire. Berzanskim izveštajima o neverovatnoj ceni nafte koja se, evo, već spustila na samo 30 dolara za barel, poslednji događaji na tržištu gasa ne dodaju nimalo optimizma.
More...
Kažu da je na vest o izbijanju pariske revolucije 1848. Nikolaj Prvi uleteo u dvor, prekinuo ples i izdao kontrarevolucionarnu zapovest: „Na konje! Na Pariz!“
More...
Odnedavno imam problem da kažem ko sam. Na pitanje da li sam Rus ne mogu da odgovorim sa da ili ne. Moji preci su Ukrajinci iz Zaporožja, Jevreji iz Litvanije i Grci i Nemci sa Krima; govorim ruski, u Moskvi sam završio srednju školu i jedan od mojih predaka o kome ne znam gotovo ništa je imao rusko prezime. Da li to znači da sam Rus?
More...
Koncepcija takozvanog ograničenog nuklearnog rata koju je sredinom 70-ih formulisao tadašnji američki ministar odbrane Džejms Šlezinger, izazvala je tokom tih godina veoma velike diskusije. Do tada se u vojnim, pa i civilnim krugovima oba hladnoratovska tabora smatralo da nuklearni rat između SAD i SSSR može biti samo totalan – do potpunog uništenja protivnika. Pri čemu nijedna od suprotstavljenih strana nije posedovala tehničke mogućnosti da nanese takozvani prvi, potpuno obezoružavajući udar i da se tako zaštiti od podjednako fatalnog uzvratnog udara kao odmazde. U brojnim lansirnim postrojenjima obe strane, bio je smešten tek deo strateških raketa i daleko od toga da je potencijalni protivnik bio u stanju da ih sve tačno locira. Deo tih raketa je mogao biti lansiran i u trenutku kada je raketa protivnika koji je naneo prvi udar pogodila mesto odakle ona poleće. Osim toga, nuklearni arsenal je podrazumevao i rakete na takozvanom borbenom dežurstvu, smeštene u podmornicama i strateškim bombarderima.
More...
Veliki engleski pisac naučne fantastike H.G. Wells, koji je sa kinematografskom preciznošću opisao putovanje jednog čoveka kroz vreme, propustio je da zabeleži veoma važnu stvar u svom romanu Vremeplov: posledice tog neobičnog putovanja na psihu putnika. Čovek je biće svog vremena. „Pokušajte da me otrgnete iz vremena! Garantujem vam, polomićete vratove“, napisao je pesnik Osip Mendeljštam pod Staljinovom vladavinom. Njega je iz vremena otrgnula tek nemilosrdna mašinerija Gulaga.
More...
U svesti ljudi se ponekad stvaraju polja zatvorena za svest, koja psiholozi nazivaju „slepim mrljama“. To su obično sećanja na neku tragediju ili zločin, koja mogu da povrede ljudsku psihu i dovedu je do sloma. Svesrdnim trudom ruske propagande, u društvenoj svesti njenih građana i sama Rusija se pretvara u takvu „slepu mrlju“. Na federalnim televizijskim kanalima ima sve manje mesta za ozbiljne razgovore o njenim problemima.
More...
U pitanju je sticaj okolnosti ili sudbina. U poslednje vreme u Evropi su se rasplamsale dve opasne krize. Jedna se tiče Grčke, čija bi ekonomska katastrofa mogla dovesti do evropskog i čak međunarodnog finansijskog sloma. Druga se tiče Ukrajine, gde bi ruska invazija mogla dovesti do evropskog i čak međunarodnog rata. One su veoma različite, ali u jednom su slične: obe zavise od odluka i diplomatije nemačke kancelarke Angele Merkel.
More...
Revolucije su bile važan deo mog odrastanja u dvadesetom veku. Ruska revolucija je bila omiljena lekcija u školi, mada sam je ja shvatao malo manje teorijski, jer je zbog nje moja porodica završila u Engleskoj. Roditelji mojih školskih drugova su mi pričali o seksualnoj i kulturnoj revoluciji svoje mladosti, koja je po njihovom mišljenju promenila svet. Imao sam 12 godina kada smo gledali direktan TV prenos pada Berlinskog zida. Izgledalo je kao da se ruska revolucija i šezdesete godine stapaju – svuda po istočnoj Evropi ljudi su preuzimali vlast od elita. Kasnije sam u filmskoj školi otkrio Ejzenštajna i shvatio da je revolucija promenila izgled stvari: CNN-ovi i BBC-evi krupni kadrovi „običnih“ ljudi na revolucionarnim ulicama Berlina, Moskve i Bukurešta, montirani sa uzbudljivom muzikom – kao da su bili preuzeti iz Krstarice Potemkin ili Štrajka. Televizija je prihvatila Ejzenštajnovo shvatanje gomile kao heroja, gde pomoću montaže mnoštvo ljudi postaje jedinstveno telo.
More...
Deca se u ponedeljak vraćaju u učionice. Tim za škole doneo je odluku da raspust neće biti produžen. Učenici od prvog do četvrtog razreda nastavu će pohađati neposredno, dok će viši osnovci i srednjoškolci raditi po kombinovanom modelu. Đaci i nastavnici upozoreni su da moraju dosledno primenjivati „mere lične zaštite od infekcije kako u školi, tako i van škole“.
More...
Otkako je besmisleni „krizin štab“ (korisniji je krizi, nego za njeno rešavanje) bez ikakvog pravnog, a ni faktičkog kapaciteta da bilo šta odluči, počeo da se bavi epidemijom i „merama“ bio je mnogo više izložen napadima i besu javnosti, nego podsmehu. A upravo podsmeh ili prezir zaslužuje mnogo više. Zato su događaji od pre neku noć sa paklenom serenadom pod prozorima dvojice članova pomenutog tela u najboljoj tradiciji ovdašnje političke tupavosti – pogrešan motiv, pogrešan protivnik, pogrešan način.
More...
Država nema ni znanja ni kapaciteta da osmisli i sprovede ozbiljne protivepidemiološke mere. Iz svesnog nehata ili umišljaja, najviši državni funkcioneri i njihovi timovi i štabovi čine teška krivična dela protiv zdravlja ljudi. Govore članovi udruženja Ujedinjeni protiv kovida: Prof. dr Zoran Radovanović, dr Anđela Gavrilović, dr Vuk Vučić i dr Miloš Bojović. Razgovor vodi Svetlana Lukić.
More...
Ako je ranije i bilo ikakvog prostora za sumnju, sada ga više nema – vlast, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, odlučila je da zbog sopstvenog rejtinga žrtvuje zdravlje i živote građana Srbije. Bilo je puno prilika da uvedu smislene mere, i sve su ih propustili. Sada, kada je situacija zbog njihove sopstvene neodgovornosti postala tako neumoljivo loša da je jedino rešenje posegnuti za najstrožijim merama – lokdaunom i ograničavanjem okupljanja – vlast odbija to da učini i umesto toga uvodi besmislene simboličke mere kakve ne postoje nigde u svetu.
More...
Deset dana unazad svakoga dana stiže mi gotovo istovetna notifikacija s portala koji pratim: 50/54/51/52… osobe preminule od posledica Covida. Postoji nekoliko mogućih reakcija na to: 1) isključiti notifikaciju; 2) manično pretraživati i upoređivati druge srodne vesti; 3) zatresti glavom u neverici i 3a) plakati, 3b) preći na susednu, verovatno jednako potresnu vest; 3c) popiti nešto i nastaviti dalje s danom. Pitanje koje se pojavljuje kod svake osobe koja svakodnevno dobija informaciju o broju preminulih, pre ili kasnije, mora biti – šta da radim ili šta da se radi u ovakvim okolnostima? Kako da živim u situaciji u kojoj se toliko umire, u kojoj umiru članovi porodica, a drugi članovi porodica ostaju bez svojih najbližih? Kako da živim – još teže, kako da živim dobro – u vremenu kada je život postao tako neizvestan, tako svakodnevno blizu smrti, potrošiv, bagatelan?
More...