The artistic explosion of the spirit
Umjetnička eksplozija duha
Kazalište lutaka Zadar / Miroslav Krleža / MICHELANGELO BUONARROTI / sezona 2010. / II.
More...
Kazalište lutaka Zadar / Miroslav Krleža / MICHELANGELO BUONARROTI / sezona 2010. / II.
More...
Lončarević, Vladimir/Petrač, Božidar/Videk, Nevenka: gl. ur. Božidar Petrač: Hvaljen budi, Gospodine moj/Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu (Biblioteka Anima Croatarum, knjiga 4.): 175 mm x 247 mm, tvrdi uvez, 689 str. : ALFA d. d. Zagreb/ Vijeće Franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1. izdanje): ALFA; Zagreb, 2009.
More...
Kad se srušilo golemo stablo, u hrvatskoj književnoj šumi, izjedeno iznutra crvom života, iz hladovine zaštićenosti izmigolji, izlazi, izgmiza uz ono dobro i dobrano onoga nedobrog... Kažem stablo, pamtim Krleža. Koliko se samo brzih doktora uhljebi iz njegovog lika i djela. Koliko evanđelista po Judi u toj sviti. Koliko upita, sumnji, misli i primisli, književno- interpunkcijskih znakovlja. Primijeniti bilo koji od znanih sustava ocjenjivanja, vrednovanja od jedan do deset.
More...
Zbirka pjesama „Dobročinke“ Rajka Glibe nosi u sebi i sa sobom prepoznatljiv autorski naboj iz kojega se razvijaju prepoznatljivi lirskokazi u smiješi autorskog srca i intelekta.. Lepeza tonova u toj poeziji niže se od šaljivih (Silah Ćuprija), preko onih ozbiljnih i preozbiljnih sve do ironično-satiričnih (Deklariranom lažovu), utkanih u ostvarajima najčešće na pravom mjestu. Glibina smješa pjesničkog aritmičnog srca i jakog intelekta odaje ga kao cjelovitog i autonomnog poetu doctus. Lepeza tonova ide sve do elegičnih (Sluša elegiju koraka; Izmještanje) Malo-malo pa ovog pjesnika sustižu „jaki mirisi korijena“, (Uzvišen glas, Dorada); „zivka ga neispjevana pjesma“ (Pljusak), a suputnici i supatnici njegovi često „bježe od katarze/ tonu u mrak kužni“ (Samodorađivanje). Komične tonove pronalazimo u nekoliko njegovih lirskokaza kao, primjerice, „kroji vesele gaće/ neveselim nadama“ (Grude svjetla) Ironija krasi dio ostvaraja. (Gornja rupa; Krik iz zasjede). U pjesmi Dobra kajda „tonovima ironije pjesnike šibaju“. Ironično-satirične tonove susrećemo u pjesmi Sakupljač atentata „moćnici se zaobadaju/ pa kao kegle padaju“ Uvjerljivošću se nameću stihovi: „Kada satkan istinom/ preko noći posijedi/ čudna moć stiha / nosi svoj pečat/ koji i tada vrijedi“ (Moć stihas). Glibo će reći: „množe se spletke/ hitovi crnih anđela/ šugavog vremena/“ (Nova epoha), Slični tonovi su u pjesmama Spužve mržnje i Nova anegdota.
More...
Translation of a short story by Nikola Šimić Tonin into Romany
More...
Nema veze, što je princeza imala veliki prišt lijevo od nosa još uvijek joj je ostajala mogućnost desnoga češljanja. Na stranu što ju je mu-čila žgaravica i žulj na nozi, kurje oko… Glavno da ona jest princeza,prava, pravcata princeza i svatko tko posumnja u to nije dostojan ove priče.
More...
Keywords: Mali div; Little giant; Zadar; Film;
Naslov filma posvećen herojima iz sjene, ljudi o kojima se ne piše, predmetom su kolektivnog podsmijeha ili su u svom kraju okarakterizirani kao redikuli. Zbog prevelikog suosjećanja prema životinjama, biljkama, stvarima, više nego samim ljudima sve je sudbonosno povezano, u civiliziranom svijetu žive oni tako, po svom.
More...
Keywords: Hasanaginica; Zadar; Theater;
U susret kazališnoj sezoni, u HNK Zadar je u četvrtak, 6. listopada 2016. godine na programu bila predstava Hasanaginica, prema istoimenom djelu Milana Ogrizovića. Predstava je nastala u produkciji Otvorene Scene Obala iz Sarajeva, režirao ju je Admir Glamočak, a u njoj glume studenti Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo: Nadine Mičić, Martina Mandek, Deni Mešić, Nedim Džinović, Zoran Dragićević, Fatima Kazazić, Tea Šimić i Maja Mirela Jurić. Hasanaginica je bosanska i bošnjačka te jednim svojim neupitnim doticajnim dijelom i hrvatska usmena balada koja je nastala između 1646. i 1649., u okrilju ugledne begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine, tada dio Bosanskog pašaluka, i prepričavala se, prepričavanjem prenosila s koljena na koljeno od uha do uha uz ognjišta po Imotskom i okolini dok je od zaborava ne otrgnu talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis 1774, nazivajući je “morlačkom baladom” (morlačka = ilirska). Objavljena je prvi put u njegovoj knjizi Put po Dalmaciji u Veneciji1774. Od tad, od tog trenutka počeli su se nizati prijevodi ove pjesme na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena nisu ostali ravnodušni prema njoj: Johann Wolfgang Goethe (1775), Walter Scott (1798), A. S. Puškin (1835), Adam Mickiewicz (1841)... tek su neki velikani svjetske književnosti koji su prevodili Hasanaginicu. Za nju se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada koja je ikad nastala, ako ne i najljepša.
More...
Keywords: Croatian literature; poetry; Marina Kljajo Radić;
Kada me Nikola Šimić Tonin prije nekoliko dana pozvao da dam svoj prinos današnjem predstavljanju, Marinu Kljajo Radić mi je, među ostalim, predstavio kao modernu pjesnikinju. Dopustite mi, stoga, da ovo izlaganje započnem riječima velikoga Ive Andrića koji kaže: „Pisac i ne može ne biti moderan, ako želi da u beskrajnom nizu naraštaja kaže svoju reč, u prvom redu svome pokolenju, a zatim i onima koji dolaze iza njega (…) […]
More...
Keywords: Three stories; Prose; Literature;
Prose written by Nikola Šimić Tonin: TRI PRIČE.
More...
Keywords: Essay; Nikola Šimić Tonin; Island; Krapanj;
An essay written by Nikola Šimić Tonin (OTOK KOGA GUTA MORE)
More...
Keywords: Fairytale; Bosnian Literature; Nikola Šimić Tonin;
Fairy Tale written by Nikola Šimić Tonin: NARRATOR.
More...
Keywords: Book-Review; Leontin Čepo Milenić; Djeca crnih očiju; Tešanj; Bosnian Literature; Nikola Šimić Tonin;
Review of: Leontin ČAPO MILENIĆ: DJECA CRNIH OČIJU, Planjax, Tešanj, 2021. Reviewed by: Nikola Šimić Tonin.
More...
Keywords: Nikola Šimić Tonin; Diary; excerpt;
Excerpt from the diary „Crvenrepka“ by Nikola Šimić Tonin
More...