Publisher: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu

Croatian Political Science Review

Politička Misao

Frequency: 4 issues / Country: Croatia

"Croatian Political Science Review" is the international edition of "Politička misao", the leading academic journal in the area of political studies in Croatia. It is published once a year, as the fifth issue of "Politička misao". The primary focus of the journal is on the topics related to Croatian and wider European studies. The editors of "Croatian Political Science Review" welcome articles on all aspects of political studies related to the area of its main focus, including: political history, ideologies, institutions and structure, processes of Europeanisation and European enlargement, communism and post-communism, identity and culture, conflicts and post-conflict reconciliation, transition and consolidation of democracy, international relations and media studies. We particularly welcome articles with focus on area studies in contemporary or historical perspective, such as: Yugoslav and post-Yugoslav studies, Ottoman and Balkan studies, studies of communist and post-communist Europe, East-Central European and Mediterranean studies. Articles in other areas will also be considered. The journal "Politička misao" comes out four times a year in Croatian. Since 1992, a special international issue of the journal, called "Politicka Misao: Croatian Political Science Review", comes out once a year in English focusing on the current political situation in Croatia, through a thematic approach. The journal "Politička misao" is published by Faculty of Political Science, University of Zagreb and is financed by the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia. The journal appears in 600 copies. Editorial Board: Nebojša Blanuša, Vlatko Cvrtila, Marijana Grbeša, Dejan Jović, Viktor Koska, Zlatan Krajina, Zoran Kurelić, Vjeran Pavlaković, Zrinjka Peruško, Zdravko Petak, Petar Popović, Luka Ribarević, Paul Stubbs Editor-in-Chief: Dejan Jović Executive Editor: Zlatan Krajina Book Review Editor: Petar Popović Electronic Edition Editor: Irena Frigo Haltrich International Editorial Council: Dimitar Bechev (The European Council on Foreign Relations, Sofija), Florian Bieber (University of Graz), Jasna Dragović-Soso (Goldsmiths, University of London), Eric Gordy (SSEES / University College London), Damir Grubiša (University of Zagreb / Ministry of Foreign and European Affairs of The Republic of Croatia), Dragutin Lalović (University of Zagreb), Christopher K. Lamont (The University of Groningen), Christian Axboe Nielsen (Aarhus University), Zoran Oklopčić (Carleton University, Ottawa), Hrvoje Paić (University of Graz), Zvonko Posavec (University of Zagreb), Davor Rodin (University of Zagreb), Vladimir Unkovski-Korica (London School of Economics and Political Science), Nenad Zakošek (University of Zagreb) Council President: Nenad Zakošek The published articles are regularly abstracted in Academic Search Complete, Academic Search Premier, Political Science Complete, SocINDEX with Full Text, Central & Eastern European Academic Source – CEEAS (EBSCOhost), CSA Worldwide Political Science Abstracts, CSA Sociological Abstracts, CSA Social Services Abstracts, CSA IBSS: International Bibliography of Social Sciences – Political Science, ProQuest Political Science, ProQuest PAIS International, CEEOL – Central and Eastern European Online Library (Frankfurt am Main, Germany), DOAJ – Directory of Open Access Journals (Lund University Library), HRČAK – Portal of scientific journals of Croatia (MZOŠ, Srce & HIDD).

European Studies

Europske studije

Frequency: 2 issues / Country: Croatia

Europske studije—European Studies is a scientific journal with the fundamental objective of publishing research papers and other contributions in the field of European integration studies. Due to the nature of research in the area of European studies, the journal is of an interdisciplinary character, open to various approaches and research methods that contribute to the understanding of the process of European interaction, the political and legal system of the European Union, the influence by Member States on policies of the European Union, as well as the shaping of the values of European integration during its historical development.
As a Croatian scientific journal, Europske studije—European Studies devotes particular attention to the Europeanization of Croatian society and policies, and the relationship of the integration processes of Croatia with those of other Member States of the European Union. Likewise, Europske studije—European Studies affords particular importance to research that show the comparative relations within the European Union, again with emphasis on the Croatian regional Central European and Mediterranean context.

Media Studies

Medijske studije

Frequency: 2 issues / Country: Croatia

Medijske studije (Media Studies) is an interdisciplinary journal published by the Faculty of Political Science of the University of Zagreb. The journal provides an international forum for the presentation of research and advancement of discourse concerning media, communications, journalism, and public relations, within each field’s cultural, historical, political and/or economic contexts. It welcomes the submission of manuscripts that meet the general criteria of significance and scientific excellence. Journal is published every year in June and December.

Liberty, Diversity and Nationalism

Sloboda, pluralizam i nacionalizam

Author(s): Enes Kulenović / Language(s): Croatian

Keywords: freedom; pluralism; positive liberty; negative liberty; identity; community; free will; autonomy; economic freedom; liberalism

Isaiah Berlin nikada nije pokušao izložiti svoju misao kao sustavnu teoriju. Galipeau je ustvrdio kako Berlin nije sustavni mislilac, dok je Michael Walzer upozorio kako sustav jednostavno nije Berlinov stil (Galipeau, 1994, 165). Dva su razloga zbog kojih Berlin nije sebi zadao da sustavno izloži i poveže svoje glavne argumente. Prvo, kao autor bio je zaokupljen različitim temama – poviješću političkih ideja, pitanjem slobodne volje i determinizma, problemom političke slobode, temom nacionalnog i kulturnog identiteta, odnosom prosvjetiteljstva i romantizma, te vrijednosnim pluralizmom – za koje nije smatrao da ih je nužno podvesti pod zajednički nazivnik. S druge strane, nije bio sklon sveobuhvatnim teorijama koje žele objasniti sveukupnu povijest čovječanstva i sve društvene odnose. Za Berlina, takve teorije neizbježno simplificiraju kompleksnost ljudskih motiva i djelovanja, najčešće do te mjere da gube sposobnost valjano ih objasniti. To objašnjava i zašto je Berlin odabrao esej kao idealnu formu prezentiranja vlastitih ideja te stoga nije, osim rane studije o Marxu, nikada napisao knjigu.

The Grounds for Analysis of the Public Policies

Osnove analize javnih politika

Author(s): Ivan Grdešić / Language(s): Croatian

Keywords: policy analysis; secondary analysis; interview; survey; Policy Delphi; Cost-Benefit analysis; Delphi Method,

Prije deset godina je objavljena moja knjiga Političko odlučivanje (Zagreb: Alinea, 1995.) proizašla iz moga interesa za policy-analizu i političke procese odlučivanja, odnosno, kao sažetak moje doktorske disertacije o policy-analizi, inovaciji i političkoj moći. Političko odlučivanje se bavi upravo time: procesima političkog odlučivanja, sadržajem pojedinih odlučivačkih faza, akterima koji u njima sudjeluju, teorijskim modelima korisnima za analizu i razumijevanje političke dinamike. Knjiga je preživjela niz generacija studenata ali je tek u posljednje vrijeme – afirmacijom studija javne politike, policy-analize, upravljanja i javnog dobra – postala korisna kao početni izvor policy-relevantnih teorija i znanja.Ova knjiga, Osnove analize javnih politika, je svojevrsni nastavak prve, ali se u ovoj pokazuje studentima i drugo lice politologije – primijenjena i analitička strana naše struke i znanosti.Riječ je o knjizi, udžbeniku, koji pokazuje osnovne i samo neke metode političke analize, koja se bavi istraživačkim i analitičkim postupcima za razumijevanje onoga što vlade rade i smislom toga rada. Metode slijede politički proces, njegovu dinamiku i kronologiju; kako odmiče politička odluka tako se mijenjaju primjerene metode i postupci – neki su primjereniji fazi inicijative, a neki fazi implementacije. Većina metoda pripada repertoaru društvenih znanosti, a sve su, pa i uobičajene metode anketnog istraživanja ili intervjua, prilagođene specifičnostima analize javnih politika. Knjiga je zamišljena kao udžbenik studentu i priručnik zamišljenom policy-analitičaru. Zbog toga ona ne govori samo o politologiji kao znanstvenoj disciplini nego i o politologiji kao o struci. Politolozi mogu u ovoj knjizi potražiti, a ja se nadam i naći, svoj lex artis. Prva dva poglavlja govore o policy-analizi, njezinim glavnim definicijskim parametrima i načinima primjenjivosti.

Social Capital

Socijalni kapital

Author(s): Berto Šalaj / Language(s): Croatian

Keywords: social capital; Robert Putnam; trust; civil society; human capital; democracy; social trust; social capital in Croatia; post-communist countries; state and social capital; associations

Knjiga Socijalni kapital: Hrvatska u komparativnoj perspektivi počela je nastajati kad sam 1998. primljen na Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak. Primljen sam na projekt “Politička kultura u Hrvatskoj” i, iako sam prije toga diplomirao na studiju politologije, tek tada sam dobio priliku da se na temeljit i sustavan način upoznam s konceptom političke kulture i s političko-kulturalnim pristupom u političkoj znanosti. Temeljna ideja toga pristupa može se sažeti u slijedećoj rečenici: demokracija ne može funkcionirati bez demokrata. Politička povijest, ali i suvremena politološka istraživanja, pokazuju nam da za stabilno i učinkovito funkcioniranje demokracije nije dovoljno uspostaviti demokratske institucije i institute, nego su potrebni i građani koji su internalizirali demokratske vrijednosti i obrasce ponašanja. Uvažavajući te uvide, u radu na projektu usredotočio sam se na procese kojima se politička kultura razvija, odnosno na procese političke socijalizacije, a unutar toga posebno na procese koji mogu potaknuti razvoj poželjnoga, demokratskog tipa političke kulture. Riječ je, dakle, o političkom obrazovanju, pa je i moja magistarska radnja tematizirala procese političkog obrazovanja u školama. Nakon toga moglo se očekivati da se i u doktorskoj disertaciji bavim tim temama.

Croatian on Parole

Hrvatski na uvjetnoj slobodi

Author(s): Ivo Žanić / Language(s): Croatian

Keywords: language and identity; culture and identity; sociology of language; language policy; translation; subtitles; linguistic pluralism; film translations; multilingualism;

Nakon višegodišnje duboke političke krize u Hrvatskoj su se 1906. Održali slobodni izbori na kojima je pobijedila Hrvatsko-srpska koalicija Frana Supila, te u svibnju izabrala 40 izaslanika za zasjedanje zajedničkoga, Hrvatsko-ugarskog sabora u Budimpešti. Ali, nade se u sporazum s također novom ugarskom vlašću ipak ne ostvaruju, rasprave u Budimpešti sve su mučnije, te 3. srpnja 1907. završavaju demonstrativnim odlaskom hrvatskih zastupnika. Na početku te zadnje sjednice, dok je govorio izaslanik Hrvatskog sabora, neki su zastupnici Mađari nešto došapnuli predsjedniku ugarske vlade i ministru financija Sandoru Wekerleu, a on smjesta to prenio predsjedatelju Istvanu Rakovszkom.

Leaving the Plural?

Izlazak iz množine?

Author(s): / Language(s): Croatian

Keywords: Faculty of Political Science Zagreb; Croatian Political Science; European Studies;

Ideološke osnove i taktika - politička stajališta kominterne 1919-1934.

Boljševički antifašizam

Author(s): Gordana Vlajčić / Language(s): Croatian

Keywords: Communist International; fascism; Italian fascism; antifascism; Communism

Suočeni smo s time da se hrvatskome antifašističkom otporu poriču demokratske tekovine, uz obrazloženje kako ih nije moglo ni biti jer je komunističko vodstvo ratne tekovine koalicijske antifašističke Narodne fronte iskoristilo kao politički kapital da bi hrvatskoj naciji nametnulo obnovu južnoslavenske državne zajednice, a njoj boljševičku diktaturu. Unatoč činjenici što je ona i uspostavljena, takav pristup odbacuje i zasluge antifašističke borbe za vraćanje matici zemlji teritorija koji su oteti prije i tijekom Drugoga svjetskog rata, oslobođenje hrvatske nacije kolektivne krivnje za holokaust i genocid, sprečavanje obnove južnoslavenske državne zajednice pod vodstvom dinastije Karađorđevića i svrstavanje hrvatske nacije uz bok pobjedničkoj svjetskoj antifašističkoj koaliciji, a to jesu demokratske tekovine hrvatskoga antifašizma.

Elections and the Consolidation of Democracy in Croatia

Izbori i konsolidacija demokracije u Hrvatskoj

Author(s): / Language(s): Croatian

Keywords: elections; democracy; Croatia;

arlamentarne izbore 2000. godine i razdoblje što je usljedilo nakonnjih shvaćamo kao završetak jedne i početak druge tranzicijske faze uHrvatskoj. Dok je prva tranzicijska faza, koju smo nastojali obraditi uskupnoj knjizi Hrvatska politika 1990-2000, bila u znaku liberalizacije inepotpune demokratizacije političkog života – što se, dakako, ne smijeni shvaćati ni interpretirati izvan ratnog konteksta u kojemu je zemljabila u najvećem dijelu tog razdoblja – druga faza označila je nastavakdemokratizacije i početak konsolidacije demokracije u Hrvatskoj. Jedanod standardnih pokazatelja konsolidacije demokratskih političkih in-stitucija u nekoj zemlji upravo su izbori koji rezultiraju mirnom smje-nom stranaka na vlasti. U proteklih petnaestak godina političke tran-sformacije u Hrvatskoj održano je pet ciklusa parlamentarnih izbora, atri od njih rezultirala su mirnim smjenama na vlasti: 1990, 2000. i 2003.godine. Nije, pritom, nevažno da su posrijedi bile takozvane potpunesmjene vlasti kad, nakon provedenih izbora i sukladno njihovim rezul-tatima, na vlasti ne ostaje nijedan politički akter koji je u njoj sudjelo-vao u prethodnome izbornom mandatu: HDZ je 1990. smijenio SKH-SDP, dvije izborne koalicije što ih je predvodio SDP smijenile su 2000. svlasti HDZ, a HDZ je sa svojim malim koalicijskim partnerom DC-om2003. smijenio stranke prethodne koalicijske vlasti. U pojedinim inter-pretacijama demokratske konsolidacije, kakva je primjerice Huntingto-nova, dvostruka mirna smjena na vlasti dviju velikih političkih stranakaili tabora smatra se bitnim dokazom da se demokracija stabilizirala iučvrstila. Ne mislimo, dakako, da je to ni jedini, a ni dostatan pokaza-telj demokratske konsolidacije u našoj zemlji, ali ne želimo ni podcije-niti njegovu važnost.