Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Filters

Content Type

Keywords (218)

  • 90s (14)
  • Croatia (13)
  • war crimes (12)
  • Croatia (11)
  • war (9)
  • reparation (7)
  • BiH (5)
  • civilian victims (5)
  • politics (5)
  • remembrance (5)
  • rights (5)
  • Montenegro (4)
  • Serbia (4)
  • human rights (4)
  • sexual violence (4)
  • 2000s (3)
  • ECHR (3)
  • dealing with the past (3)
  • education (3)
  • international law (3)
  • media (3)
  • methodology (3)
  • monitoring (3)
  • report (3)
  • source material (3)
  • transitional justice (3)
  • Kosovo (2)
  • Documenta (2)
  • EU accession (2)
  • ICTY (2)
  • Kosovo (2)
  • Pakrac (2)
  • REKOM (2)
  • Spain (2)
  • WWII (2)
  • activism (2)
  • activist mental health (2)
  • archives (2)
  • compensation (2)
  • consultation process (2)
  • criminal law (2)
  • culture of remembrance (2)
  • documentation process (2)
  • domestic violence (2)
  • education system (2)
  • exercise of rights (2)
  • government (2)
  • hate crime (2)
  • hate speech (2)
  • history (2)
  • independence (2)
  • institutions (2)
  • justice (2)
  • lustration (2)
  • memories (2)
  • ministries (2)
  • offices (2)
  • oral history (2)
  • parliament (2)
  • population loss (2)
  • post-yugoslav countries (2)
  • psychology (2)
  • state administration (2)
  • transition (2)
  • trauma (2)
  • trials (2)
  • truth (2)
  • victims (2)
  • workshops (2)
  • Post-Yugoslav Countries (2)
  • Yugoslavia (2)
  • civil society (2)
  • archiving (1)
  • judicial procedure (1)
  • "separat" (1)
  • 1949-1988 (1)
  • 2009 (1)
  • 2010s (1)
  • 2013 (1)
  • 2014 (1)
  • More...

Subjects (83)

  • Transformation Period (1990 - 2010) (22)
  • Present Times (2010 - today) (21)
  • Recent History (1900 till today) (20)
  • Wars in Jugoslavia (20)
  • History (19)
  • Studies in violence and power (17)
  • Social Sciences (15)
  • Politics / Political Sciences (14)
  • Law, Constitution, Jurisprudence (14)
  • Sociology (14)
  • Special Historiographies: (14)
  • Criminal Law (13)
  • Human Rights and Humanitarian Law (13)
  • Politics (12)
  • Law and Transitional Justice (12)
  • Political history (12)
  • Social history (9)
  • Peace and Conflict Studies (9)
  • Military history (8)
  • Civil Society (7)
  • Education (6)
  • International Law (6)
  • Oral history (6)
  • Media studies (5)
  • Library and Information Science (5)
  • Government/Political systems (5)
  • Victimology (5)
  • WW II and following years (1940 - 1949) (5)
  • Archiving (4)
  • Post-War period (1950 - 1989) (4)
  • Fascism, Nazism and WW II (4)
  • Court case (4)
  • Psychology (3)
  • Electronic information storage and retrieval (3)
  • Local History / Microhistory (3)
  • International relations/trade (3)
  • State/Government and Education (3)
  • Methodology and research technology (3)
  • Health and medicine and law (3)
  • EU-Legislation (3)
  • Politics of History/Memory (3)
  • Gender Studies (2)
  • General Reference Works (2)
  • Geography, Regional studies (2)
  • Public Administration (2)
  • Communication studies (2)
  • Labor relations (2)
  • School education (2)
  • Social development (2)
  • Demography and human biology (2)
  • Economic development (2)
  • History of Communism (2)
  • History of the Holocaust (2)
  • Inter-Ethnic Relations (2)
  • EU-Approach / EU-Accession / EU-Development (2)
  • Source Material (2)
  • Socio-Economic Research (2)
  • Economy (1)
  • Cultural history (1)
  • Museology & Heritage Studies (1)
  • Architecture (1)
  • Essay|Book Review |Scientific Life (1)
  • Constitutional Law (1)
  • Cataloguing (1)
  • Philosophy of Law (1)
  • Economic policy (1)
  • Welfare systems (1)
  • Politics and society (1)
  • Comparative politics (1)
  • Evaluation research (1)
  • Penology (1)
  • Rural and urban sociology (1)
  • Welfare services (1)
  • Interwar Period (1920 - 1939) (1)
  • Conference Report (1)
  • History of Antisemitism (1)
  • Ethnic Minorities Studies (1)
  • Penal Policy (1)
  • Politics and Identity (1)
  • Identity of Collectives (1)
  • More...

Authors (82)

  • Vesna Teršelič (23)
  • Emina Bužinkić (7)
  • Maja Dubljević (6)
  • Milena Čalić-Jelić (6)
  • Živana Heđbeli (4)
  • Miren Špek (4)
  • Nikola Mokrović (3)
  • Tamara Banjeglav (3)
  • Eugen Jakovčić (3)
  • Veselinka Kastratović (3)
  • Boris Stamenić (3)
  • Nataša Kandić (2)
  • Marko Smokvina-Marijić (2)
  • Goran Božičević (2)
  • Tihomir Ponoš (2)
  • Jelena Đokić Jović (2)
  • Ana Šeničnjak (2)
  • Matea Anić (2)
  • Mia Božić Mihanović (2)
  • Natalija Havelka (2)
  • Đino Đivanović (2)
  • Ana Bitoljanu (2)
  • Igor Roginek (2)
  • Nives Jozić (2)
  • Sandra Rozman (2)
  • Drago Hedl (1)
  • Suzana Kunac (1)
  • Nikola Buković (1)
  • Vladi Bralić (1)
  • Author Not Specified (1)
  • Srđan Dvornik (1)
  • Kruno Kardov (1)
  • Mirko Klarin (1)
  • Vesna Janković (1)
  • Martin Previšić (1)
  • Vesna Alaburić (1)
  • Boris Pavelić (1)
  • Zoran Pusić (1)
  • Dražen Lalić (1)
  • Nikolina Židek (1)
  • Jorge Gomes (1)
  • Ivana Vučičević (1)
  • Dejan Kršić (1)
  • Višnja Šijačić (1)
  • Nela Pamuković (1)
  • Kristijan Krvavica (1)
  • Ratko Mavar (1)
  • Mare Milin (1)
  • Christine Schweitzer (1)
  • Nino Šolić (1)
  • Mladen Stojanović (1)
  • Sovjetka Režić (1)
  • Marko Sjekavica (1)
  • Maja Kovačević Bošković (1)
  • Bruno Vekarić (1)
  • Maja Munivrana Vajda (1)
  • Reena Nair (1)
  • Slađana Pavlović (1)
  • Dea Marić (1)
  • Nikolina Židek (1)
  • Marina Petras (1)
  • Božica Ciboci (1)
  • Una Josipović (1)
  • Cristina Bandeira (1)
  • Moritz Borchardt (1)
  • Adriana Gomes (1)
  • Élia Henriques (1)
  • Petra Jakovina (1)
  • Ana Lancha Montes (1)
  • Elena Mena Sánchez (1)
  • Edite Pereira (1)
  • Tristán Pertiñez Blasco (1)
  • Daniel Pittl (1)
  • Ammalia Podlaszewska (1)
  • Đorđe Gunjević (1)
  • Edin Ramulić (1)
  • Njomza Haxhibeqiri (1)
  • Tena Banjeglav (1)
  • Kristina Dilica (1)
  • Alice Straniero (1)
  • More...

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access

Publisher: Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Result 21-34 of 34
  • Prev
  • 1
  • 2
Civilian Victims of the War in Croatia
0.00 €

Civilian Victims of the War in Croatia

Civilne žrtve rata u Hrvatskoj

Author(s): Emina Bužinkić,Eugen Jakovčić / Language(s): Croatian

Keywords: Croatia; war; 90s; civilian victims; right on reparation; international law; human rights;

Svaki rat za sobom ostavlja žrtve. Žrtve su namjerna ili slučajna meta svakog ratnog razaranja koja munjevito mijenjaju sliku stanovništva. Prema riječima bivšeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana ‘u mnogim današnjim sukobima civili su postali primarne žrtve nasilja’. U drugoj polovici 20. stoljeća sve su više u središtu političke i društvene pozornosti žrtve i teška stradanja u svjetskim i drugim ratovima i nizu etničkih sukoba. Prema Europskoj sigurnosnoj strategiji od 1990. naovamo gotovo 4 milijuna osoba stradalo je u ratovima, a od toga su 90% bili civili. Izvještaji Ujedinjenih naroda navode da je broj civilnih žrtava u ratovima devedesetih godina dramatično porastao, otprilike s 5 na 90% ukupnog stradanja. Unatoč ovoj procjeni, egzaktan broj civilnih žrtava rata nije poznat. Iako brojke nisu u toj mjeri sigurne, brojni izvještaji, kako službeni tako i akademski te oni međunarodnih organizacija za ljudska prava, govore o visokim postocima civilnih stradanja.

More...
Prosecuting War Crimes
0.00 €

Prosecuting War Crimes

Prosecuting War Crimes

Author(s): Tihomir Ponoš,Zoran Pusić,Vesna Teršelič,Josip Kregar,Mladen Stojanović,Sovjetka Režić,Miren Špek,Marko Sjekavica,Milena Čalić-Jelić,Jelena Đokić Jović,Maja Kovačević Bošković,Emina Bužinkić,Bruno Vekarić,Maja Munivrana Vajda,Mirko Klarin,Vesna Alaburić,Drago Hedl,Boris Pavelić,Suzana Kunac,Eugen Jakovčić,Veselinka Kastratović,Nikolina Židek / Language(s): English

Keywords: Former Yugoslavia; war crimes; sexual violence; 90s; Croatia; prosecution; judiciary; hate speech; ICTY; media; monitoring; EU integration; international law;

CHAPTER 1 Historical, political and legal aspects of war crimes trials; CHAPTER 2 First 10 years of war crimes trials in the Republic of Croatia - from 1991 to 2000; CHAPTER 3 War crimes trials from 2000 to 2011/ Facing the mistakes from the 1990s; CHAPTER 4 Achievements and drawbacks of war crimes trials; sanctioning of hate speech until 2013; CHAPTER 5 The role and the influence of the ICTY on Croatian judiciary; The media and monitoring of the war crimes

More...
Position and Rights of Criminal Offense Victims in the Republic of Croatia
0.00 €

Position and Rights of Criminal Offense Victims in the Republic of Croatia

Položaj i prava žrtava kaznenih djela u Republici Hrvatskoj

Author(s): Mia Božić Mihanović,Matea Anić,Milena Čalić-Jelić,Ana Šeničnjak,Natalija Havelka,Reena Nair,Đino Đivanović,Miren Špek,Veselinka Kastratović / Language(s): Croatian

Keywords: law on victims; Croatia; criminal law; rights; victims evaluation; domestic violence; sexual violence; human trafficking; hate crime; war crime; EU legislation;

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Bijeli krug Hrvatske iz Splita i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara od 1. siječnja 2017. provode projekt pod nazivom Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih djela u svrhu doprinosa implementaciji Direktive 2012/29/EU o minimalnim standardima prava, podrške i zaštite žrtava kaznenih djela i Direktive 2004/80/EC o kompenzaciji žrtava kaznenih djela. Kroz razgovore i susrete sa žrtvama ratnih zločina, zločina iz mržnje, obiteljskog nasilja, diskriminacije uvidjeli smo da još uvijek postoji velik broj žrtava koje su nedovoljno informirane o svojim pravima te da se u praksi sustav besplatne pravne pomoći (BPP) pokazao kao nedjelotvoran, zbog nedovoljne potpore države programima BPP, te stoga i neodrživosti postojećih mehanizama kroz organizacije civilnog društva (OCD) te nevoljkosti odvjetnika da se prihvate kompliciranijih predmeta zbog umanjenih tarifa za svoj rad. U raskoraku između važećih normi i stvarne potrebe za zaštitom ljudskih prava prečesto stradaju stvarni, živi ljudi, žrtve povreda ljudskih prava. Vremenski period obuhvaćen ovim izvještajem, 2017. i prva polovina 2018. godine, obilježilo je poboljšanje pravnog okvira zaštite žrtava kroz ratifikaciju Istanbulske konvencije, punu implementaciju Direktive 2012/29/EU izmjenama Zakona o kaznenom postupku i donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Važan izvor smjernica za bolju primjenu zaštite konvencijskih prava žrtava nacionalnim tijelima dale su presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Republike Hrvatske. Početkom 2018. započeo je program podržan od Ministarstva pravosuđa razvijanja i širenja mreže podrške žrtvama kaznenog postupka kroz suradnju i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva.

More...
My Homeland Through Time
0.00 €

My Homeland Through Time

Moj zavičaj kroz vrijeme

Author(s): / Language(s): Croatian

Keywords: homeland; Croatia; Zagreb; Osijek; history; heritage; politics; WWII; antifascism;

Ne jednom smo si postavili pitanje zašto bi mladi ljudi trebali imati odnos prema prošlosti!? Većinu vremena tijekom našeg obrazovanja, nemamo velik interes za povijest. Često ju smatramo dosadnom i nepotrebnom. Međutim, dođe vrijeme kada si počnemo postavljati važna pitanja o kojima odgovore tražimo upravo u osobnim rukopisima i stranicama ispisanima povijesnim podacima koje nam mogu pomoći razumjeti uzroke sukoba, ratova i stalnih kršenja ljudskih prava. Uzroke i načine ljudskog stradanja koje nas vode traženju puteva solidarnosti i pozitivne društvene akcije, pamćenja i sjećanja. Zašto bi mlade prošlost trebala zanimati i kako danas dovodimo u vezu prošla zbivanja i život mladih danas? Vjerojatno se nećete iznenaditi, no mladi ljudi imaju odnos prema prošlosti, oni ga stvaraju i on se u njima stvara svakodnevno. Kroz obiteljske priče, iskustva naših susjeda, nastavne sadržaje, medije... Ključno je pitanje kakav je to odnos. Stvaramo li odnos prihvaćanja svega što čujemo ili ipak u tom odnosu spram prošlih zbivanja ima prostora kritičkom razmišljanju, selekciji sadržaja, korištenju kvalitetnih izvora informacija? Kakvom vidimo ulogu osobnih iskustava, kakvu priču o ratu i miru ona pričaju? Jeste li znali da su mladi najčešće korišteni instrument totalitarnih režima 20. stoljeća? Jeste li znali da mladi uglavnom nemaju pristup objektivnim interpretacijama povijesnih zbivanja utemeljenih na činjenicama? Jeste li znali da su mladi ljudi danas aktivni pronositelji isključivih političkih ideja i govora mržnje? Što mislite zašto je tome tako? Kako mladi mogu postati nositelji pozitivnih promjena, poruka solidarnosti i kulture mira? U pogledu na prošlost važnim ističemo suočavanje s istom, s bolnim posljedicama sukoba i ratova, s mnogobrojnim stradanjima nedužnih – djece, mladih, žena, staraca, muškaraca... Ističemo važnost suočavanja s istom jer se pokazuje da se povijest ponavlja. Važno je učiti iz nje. I sami poznajete izreku – povijest je učiteljica života! Čemu nas ona uči? Razmislite o nekim aspektima vašeg života danas, utjecajima koji su vas formirali – stavovima i iskustvima vaših baka i djedova. Kakvu odgovornost mladi ljudi imaju oko toga? Složit ćete se da je naša odgovornost kao mladih pripadnika/ica društva u kojemu živimo upravo način kako ćemo živjeti i graditi naša društva, na vrijednosnim temeljima ravnopravnog i uvažavajućeg odnosa spram svih ljudskih bića i njihovih prava i sloboda. Uz tu odgovornost, važna je i ona kako ćemo pričati povijesne priče i govoriti o prošlim zbivanjima, kako ćemo prenositi iskustva naših predaka. Naposljetku, važan je i naš stav prema teškim posljedicama ratova i svh oblika društvene isključivosti i političkoga nasilja koji nas i danas u modernim društvima okružuju. Upravo zato odlučili smo se na promišljen i sustavan doprinos dijalogu o prošlosti i kulturi sjećanja na stradanja i otpor nasilju kroz obogaćivanje nastave povijesti i nastavnih materijala. Željeli smo da taj dijalog unese kvalitetnije poznavanje i razumijevanje povijesnih zbivanja kod mladih, ali i da ih potakne na aktivno istraživanje povijesti njihova zavičaja – mjesta stradanja, mjesta sjećanja, mjesta otpora... Ove smo godine istražili zavičaje Osijeka, Zagreba i Opatijsko-liburnijskog kraja. U suradnji sa III. Gimnazijom Osijek, zagrebačkom Gimnazijom Lucijana Vranjanina i opatijskom Gimnazijom Eugen Kumičić kao i Volonterskim centrom Osijek i Muzejom Slavonije, Centrom za mirovne studije i Udrugom antifašističkih boraca i antifašista Opatije i Liburnije, u kasnim ljetnim, jesenskim i ranim zimskim mjesecima učili smo, razgovarali i istraživali ‘Moj zavičaj kroz vrijeme’ - kako smo i nazvali zajednički projekt – u vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća te naslijeđe antifašizma na ovim prostorima. U tijeku istraživanja, suradnju smo ostvarili i sa nizom drugih vjerskih i manjinskih organizacija, koje su s nama podjelile njihova iskustva ovih teških događaja. Željeli bismo da nam se više srednjih škola u Hrvatskoj pridruži u otkrivanju povijesti krajeva koja su obilježila teška stradanja u Drugom svjetskom ratu i poraća, ali i antifašističkog otpora za vrijeme i poslije rata koji je jednako tako ostavio duboke tragove u kulturi hrvatskoga društva.

More...
Working on Dealing with the Past - A Handbook for Civil Society Organizations
0.00 €

Working on Dealing with the Past - A Handbook for Civil Society Organizations

Working on Dealing with the Past - A Handbook for Civil Society Organizations

Author(s): / Language(s): English

Keywords: civil society; Documenta; war crimes; trials; monitoring; trauma; remembrance; culture of remembrance; dealing with the past; methodology; education; workshops; oral history; archives; documentation process; activist mental health; psychology;

This handbook offers only some of the possible answers to the question how to deepen the discussion on the past in polarized societies where denial and/or relativization of crimes is an everyday practice and where one can hear exclamations such as "There is only one truth!" more often than questions "What has happened to you and your family?" The pages you are reading have been written for all those who have doubts and question a black-and-white picture of a 'better past', subject to adjustments and polishing in order to makes 'us' look more positive and 'them' negative. The handbook deals with some of the possible ways in which facts can be documented, suffering of every victim and survivor acknowledged and dignity of every person respected. The idea for publishing this handbook was born on my way to Canada where I was supposed to present the process of dealing with the past in Croatia and the neighbouring countries, from my own perspective, to colleagues from both North and South America and other continents. Interest into our experiences, expressed by ancestors of children who were taken from Indigenous peoples’ villages near Vancouver, with "the best intentions of better education", as well as by artists from Colombia who work with traumatized families of the killed and missing and by priests who are preparing a truth commission in Burundi, but also positive reactions from Bjelovar, Pakrac, Osijek and Sarajevo, encouraged us to write this handbook. National Foundation for the Development of Civil Society also recognized the importance of learning through exchange of experiences and supported this handbook. Texts in the handbook describe experiences of people who have, for decades, been trying to find ways in which to talk about hidden, unpleasant facts and crimes committed in their neighbourhood. The authors have gathered in initiatives such as that for the return of the name of the Victims of fascism square in Zagreb or Antiwar campaign Croatia and started organizations such as Centre for peace studies, Delfin, Pravda and MIRamiDA Centre. In an attempt to initiate the process of dealing with the past and to establish a fact-based truth about the war and contribute to shifting public discussion from the level of dispute about facts towards a dialogue on interpretations, these organizations founded Documenta – Centre for Dealing with the Past (hereafter Documenta). It was established in order to systematically deal with violence inherited in the period since the beginning of the Second World War until today. The key reason for making this effort was experience in silencing and forging war crimes and other war events in the period from 1941 until 2000, which has affected the recent history of Yugoslavia, but also of post-Yugoslav states and societies. During their work, the authors have opened questions which are, at the same time, difficult and important for everyone. Experiences which they have documented cannot be implemented universally, but can perhaps serve as an inspiration for opening up the dialogue about the past and about the adequate ways of remembering those killed in different locations. Since they are aware that there are no uniform recipes for thinking about the past and selecting the way in which to discuss difficult issues, they sometimes start from their own position and position of their own family, and sometimes point to global problems. The order in which you choose to read the text is not important. Regardless of whether you choose to first read about personal, family, institutional or social sphere, the texts will lead you to taking a stand towards violence in all spheres. Considering the fact that we still live in exclusive societies in which security is often based on closing oneself in a group of people of the same nationality and/ or those who think alike and who do not refrain from radical nationalism, ideological exclusiveness, degrading people of different nationality, making fun of ideological opponents or denying facts on committed war crimes, our starting point, in the work we do, was acknowledgement and emphasis of human dignity of those who were killed, suffered or were abused, regardless of the side on which they found themselves due to their belonging, geography, choice or political beliefs. The same values may also be your own starting point. Since respect of dignity and equal rights is the foundation of freedom, justice and peace, all human beings are born free and equal in dignity and their rights, as stipulated in the Preamble and Article 1 of the Universal Declaration of Human Rights, adopted at the UN General Assembly on December 10, 1948. While a struggle for recognition of rights which are stipulated in this declaration is still going on, we can ask ourselves how many more decades will need to pass in order for the ‘new’ rights to truth, just court proceedings, reparations and guarantee to non-repetition of crimes, which are being affirmed within the U.N. in the past ten years, to become a worldwide recognized standard? Even if we are talking about a century of advocacy, we should not be discouraged by the slowness of changes, because taking a stand to violence on an every-day basis means a lot to those who have been hurt. Even in times of dictatorships, the destiny of those who suffered becomes visible only when others, outside one’s family circle, recognize it as such. Building mutual trust after a war and conflicts is connected to the acknowledgement of victims’ past suffering, and in Croatia and other post-Yugoslav countries, contemporaries of three cycles of violence, the Second World War, post-war violence over political opponents and the 1990s wars, are still alive. The decision on how far in the past one should go when conducting research is not an easy one. In social processes of dealing with difficult past violence, it is not easy, and sometimes even impossible, to single out only one group of crimes, especially in disputes which touch upon traumatic experiences of participants themselves. Every initiative for deepening a dialogue about the past will decide what would be a relevant period in the context of its own country. In countries with the history of colonialism or slavery, it will, for example, be necessary to take into account more layers of history. In this handbook, the authors primarily use examples from Croatia regarding three layers of the past, the contemporaries of which are still alive. In other countries, it will perhaps be possible to focus only on the last cycle of violence or it will be necessary to look back a couple of centuries back, for example to the period when colonization started. In our work thus far, it has become clear that personal, family, institutional and social dealing with the past is not only important for the protection of rights of those groups which suffered during wars or political violence, but is also important for the process of civilizational development of a society as a whole. Open, inclusive societies in which horizontal communication about all, even unpleasant topics, is encouraged, are more successful in every respect. When working through a trauma, through dealing with the past, we affirm inclusiveness and openness of a society, as a general good which should be protected. However we engage in the process of dealing with the past, it will demand from us to condemn spreading of hatred. Regardless of whether we decide to have private conversations within our own homes or to critically examine the most important decisions adopted by government institutions, the first step we make could be to condemn violence. It is less important whether this condemnation will influence our relationship with ourselves and our closest family members or whether we find a way to express this condemnation by critically commenting on the world around us. What is important is this essential step of condemning all forms of violence. The scope of your intervention, research or action will depend on your ability to include and motivate others. It is not important whether the initiative will start from one person’s wish to document his/her memories for future generations1 , from a conversation between two worried individuals2 or from years-long preparations of experienced organizers for founding a researchdocumentation centre which would systematically monitor trials and document human losses. In moments of revolt caused by a general lack of respect for values that you find important, decisions on taking action will be made in a second, while decisions on starting new organizations may take several years. But before diving into an examination of methodology, the question that should first be asked is the one about the purpose of dealing with the past. One of the possible answers, which has emerged throughout the work of human rights organizations, is that dealing with the past lessens the burden of the past, which stalls complete development of societies affected by war and political violence. Only by revealing systematically hidden and silenced information on human suffering and by gradually accepting facts about committed crimes are we creating a chance for personal and social healing, as well as providing space for realizing the rights of young people on learning about fact-based history. Emina Bužinkić, Igor Roginek, Goran Božičević, Ana Bitoljanu and Vesna Teršelič are the editors of this handbook. It contains texts on factography of suffering, recoding of personal memories, preparation of public advocacy and war crimes trials monitoring. We believe the handbook to abound in different styles, approaches, language and experiences and hope you will find it helpful.

More...
Handbook for Victims of Criminal Acts
0.00 €

Handbook for Victims of Criminal Acts

Priručnik za žrtve kaznenih djela

Author(s): Matea Anić,Mia Božić Mihanović,Natalija Havelka,Veselinka Kastratović,Jelena Đokić Jović / Language(s): Croatian

Keywords: criminal acts; criminal law; victims; rights; exercise of rights; criminal proceeding; emergency interventions; special categories; children; sexual violence; domestic violence; hate crime; terrorism; allocation of property; reparation; compensation;

Ukoliko ste pretrpjeli kazneno djelo ili prekršaj, ovaj priručnik namijenjen je Vama. Cilj je olakšati Vam put ostvarivanja prava zajamčenih nacionalnim zakonima. Priručnik će pomoći u odgovorima na pitanja: kome se obratiti, od koga zatražiti pomoć i koja prava ostvarujete. Prvi dio priručnika sadržava opće informacije korisne za žrtve svih kaznenih djela, dok se drugi dio detaljnije bavi žrtvama pojedinih kaznenih djela, a koje su i zakonom prepoznate kao osobito ranjive. Tako su izdvojeni dijelovi vezani uz djecu žrtve kaznenih djela, žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i trgovanja ljudima, žrtve obiteljskog nasilja, zločina iz mržnje, terorizma, ratnih zločina, imovinskih kaznenih djela, kao i uz prava srodnika žrtava kaznenih djela. Priručnik je tiskan u sklopu projekta „Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih djela“ kojeg provode Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir i ljudska prava Osijek, Bijeli krug Hrvatske Split i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima Vukovar. Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske Unije, sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Republike Hrvatske te realiziran uz podršku Grada Zagreba. Nadamo se da će priručnik biti od pomoći svim žrtvama kaznenih djela koje se svakodnevno susreću s postupovnim ili drugim nejasnoćama.

More...
What and How with "Papers" of Civil Society Organizations - To Preserve, Protect, Use
0.00 €

What and How with "Papers" of Civil Society Organizations - To Preserve, Protect, Use

Što i kako s „papirima“ organizacija civilnoga društva - sačuvati, zaštititi, koristiti

Author(s): Živana Heđbeli / Language(s): Croatian

Keywords: Civil society; NGO; papers; archiving; equipment; preservation;

Odgovor je jednostavan. „Papiri" su nam potrebni, nama i našim nasljednicima. Kao što je meni, fizičkoj osobi, i mojim nasljednicima, važno brzo i lako pronaći svoju domovnicu, izvod iz matice rođenih, diplomu, broj kreditne kartice..., jer ih zbog ovog ili onog razloga (natječaj za posao, dizanje kredita, ostavinska rasprava...) trebamo, pravnoj je osobi jednako važno imati na dohvat ruke registraciju, godišnji plan rada, ugovor s donatorom. „Papiri" prvenstveno služe potrebama same organizacije civilnoga društva (OCD): dokazivanja i/ili ilustriranja javnopravnih, privatnopravnih, sudbenih, upravnih, političkih i ostalih pravnih poslova i događanja. Praktična vrijednost dokumenata proizlazi iz njihove osobine da predstavljaju dokazno sredstvo, štite i čuvaju interese OCD-a. Rješenje o upisu udruge u registar udruga je dokaz da je OCD upisan u registar udruga, ugovor o radu sklopljen između OCD-a i Maje Majić dokaz je da je Maja radila u OCD-u, popis prisutnih na skupštini, s njihovim potpisom, dokaz je tko je prisustvovao skupštini...

More...
Memories of the War - In Pakrac, Lipik and Surrounding Places
0.00 €

Memories of the War - In Pakrac, Lipik and Surrounding Places

Sjećanja na rat - U Pakracu, Lipiku i okolnim mjestima

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Croatian

Keywords: Croatia; Slavonia; 90s; war; memories; remembrance; Pakrac; Lipik;

Publikacija Sjećanja na rat u Pakracu, Lipiku i okolnim mjestima nastala je kao rezultat nastojanja Documente da se zabilježe sjećanja ljudi koji su preživjeli rat na području Pakraca, Lipika i okolnih mjesta. Cilj nam je bio zabilježiti nepisane priče iz ne tako davne prošlosti koja će nas, htjeli mi to ili ne, još dugo zaokupljati. Vjerovali smo da će pokušaj rekonstrukcije ratnih zbivanja na tom području i prenošenje subjektivnog iskustva ljudi koji nisu bili nositelji političke moći, ni kreatori političke povijesti, omogućiti uvid u naizgled skrivene aspekte života na području zapadne Slavonije i produbiti spoznaju o prirodi i tijeku ratnih sukoba 90-ih.

More...
Dealing With the Past in Croatia - Attitudes and Opinions of Actors and the Public in Porać
0.00 €

Dealing With the Past in Croatia - Attitudes and Opinions of Actors and the Public in Porać

Suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj - stavovi i mišljenja aktera i javnosti u Poraću

Author(s): Kruno Kardov,Dražen Lalić,Vesna Teršelič / Language(s): Croatian

Keywords: Croatia; Porać; 90s; war; war crimes; dealing with the past; victims perspective; communist past; memories; public sphere;

Mnogi se pitaju, na prvi pogled logično i opravdano, koja je uopće svrha suočavanja s prošlošću. Prema njima, umjesto bolnoga i beskorisnoga pa i štetnoga suočavanja s minulim nasiljem i zločinima, pojedinci, narodi i društva trebaju ostaviti prošlost iza sebe i sasvim se okrenuti (boljoj) budućnosti. Iako prihvaćamo dobrohotnost većine tih kritičara, nas troje autora ove knjige spadamo među ljude koji se ne slažu s tvrdnjama o uzaludnosti ili štetnosti suočavanja s prošlošću, i to iz više razloga. Ponajprije ističemo razlog koji je po našem mišljenju najvažniji: suočavanje je ne samo potrebno nego i nužno zbog svih kojima prošlost uopće nije prošlost, već je traumatiziranost zbog neposredno ili posredno pretrpljenoga nasilja u ratnim i drugim sukobima osnovna odrednica njihove sadašnjosti, a nekima i budućnosti. Takav odnos prema prošlosti imaju milijuni ljudi koji žive u mnogim zemljama i na različitim kontinentima.

More...
War, Documentation and Legal Status of the Victim
0.00 €

War, Documentation and Legal Status of the Victim

Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve

Author(s): / Language(s): Croatian

Keywords: Croatia; 90s; war; war crimes; victims; legal status; documenting;

U Hrvatskoj, kao i u drugim post-jugoslavenskim zemljama se, ne samo politički nego i znanstveno, problematiziraju pitanja posljedica sukoba. U Hrvatskoj, naravno, s naglaskom na žrtve u Domovinskom ratu 1991. - 1995. godine. Naime, Vladine i znanstvene institucije te organizacije civilnog društva (uključujući i udruge žrtava i organizacija za ljudska prava iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije) prikupljale su podatake o ubijenim i nestalima u ratu u Hrvatskoj još od 1991. godine. Prema dostupnim podacima, procjenjuje se da je broj ubijenih, poginulih i nestalih tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. - 1995. oko 22.000. Procjene se kreću od 21.000, pa sve do 24.000 žrtava rata. Demograf Dražen Živić, u radu objavljenom 2004. godine iznio je do tada najcjelovitije podatke izravnih demografskih gubitaka (ratni mortalitet) u Hrvatskoj uzrokovan agresijom i okupacijom. Prema njegovu izračunu poginulo je 8.147 (36,7%) hrvatskih branitelja, 6.605 (29%) hrvatskih civila, a broj nestalih hrvatskih branitelja i civila iznosi 1.218 (5,5%), ukupno 15.970. Brojku poginulih i nestalih Srba, vojnika i civila, Živić je procijenio na 6.222 (28,0%). Rat je dakle, prema Živićevim istraživanjima odnio ukupno 22.192 žrtava, građana Republike Hrvatske. Povjesničar Ivo Goldstein broj stradalih na hrvatskoj strani (uključujući i nestale) procjenjuje na 13.583, dok su ljudski gubici srpske strane iznosili 8.039, od čega 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba. Na Kenotafu crkve Svete Mati Slobode u zagrebačkom naselju Jarun uklesana su 15.392 imena hrvatskih “palih branitelja” (i poginuli civili ubrajaju se među “pale branitelje”), prema podacima dobivenima od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske. Prema službenim beogradskim podacima, broj poginulih i nestalih pripadnika nekadašnje JNA je 1.279. Iz ovih podataka vidljivo je da se rezultati različitih znanstvenih istraživanja donekle razlikuju, a kada njima pridodamo i nalaze organizacija za ljudska prava te razlike mogu biti i veće. Na žalost, zbog nedostatka političke volje proces prikupljanja podataka o svim žrtvama do danas nije završen te smo suočeni s činjenicom da niti petnaest godina nakon završetka sukoba nije utvrđen vjerodostojan, provjerljiv i neprijeporan (poimenični) broj ubijenih u ratu. Kako bi dopunila već prikupljene podatke o ljudskim gubicima Documenta je 2009. krenula u dodatna terenska istraživanja. Naime, od svog osnutka Documenta doprinosi razvijanju individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji, produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, prikupljajući podatke, objavljujući istraživanja o ratnim događajima, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, te prateći sudske procese na lokalnoj i regionalnoj razini kao doprinos poboljšanju sudskih standarda i prakse u suđenjima za ratne zločine. Neophodnost realizacije projekta “Ljudski gubici u Hrvatskoj 1991 – 1995” proizlazi iz potrebe za sprječavanjem političkih i ideoloških manipulacija brojem žrtava rata u Republici Hrvatskoj i regiji. Takvo stanje ne pridonosi u dovoljnoj mjeri ublažavanju ratnih posljedica što je preduvjet razvoja multietničkih i multikulturalnih sredina. Utvrđivanje činjenica o ratnim događanjima i posljedicama izuzetno je važno za građane/ke RH, susjednih postjugoslavenskih zemalja i cijele Europe. Stvaranje poimeničnog popisa svih poginulih, ubijenih i nestalih građana i građanki Republike Hrvatske onemogućit će proizvoljne, netočne i zlonamjerne manipulacije brojem žrtava rata, a osiguranje relevantnih podataka biti će od pomoći institucijama i organizacijama koje sudjeluju u procesima kažnjavanja (domaći sudovi, MKSJ), izgradnje održivog mira i povjerenja. Na taj način pridonosi se individualizaciji odgovornosti za zločine i destigmatizaciji čitavih društvenih skupina ili naroda za nedjela pojedinaca. U svojem istraživanju polazimo od pretpostavke da je nužno utvrditi činjenice o svim žrtvama, bez obzira na njihovu etničku, političku, socijalnu pripadnost ili svojstvo. Pri dokumentiranju ljudskih gubitaka koristimo primjerenu znanstveno utemeljenu metodologiju, koja se bazira na metodama analize sadržaja i intervjua uz korištenje moderne informacijske tehnologije u prikupljanju, obradi i objavi podataka. U prvoj fazi provedbe projekta istraživački tim fokusirao se na područje Sisačko-moslavačke županije. Prikupljen je značajan broj dokumenata, intervjuirali smo na stotine ljudi i evidentirali nekoliko tisuća žrtava. Sastavljan je poimenični popis s ukupno 5.672 žrtava s tog područja sa svim dostupnim informacijama o njima i okolnosti njihove smrti. Istraživački tim odradio je više od 2.000 intervjua i sastanaka s članovima obitelji žrtava, svjedocima, udrugama žrtava, veterana i partnerskih organizacija koji su doveli do informacija o više od 2.200 žrtava. Tim je na terenu proveo oko 850 radnih dana. Uspješno je obrađeno više od 230 gradova, sela i zaseoka u Sisačko-moslavačkoj županiji, i prijeđeno preko 18.000 km automobilom i 250 km pješice, na ponekad teško prohodnom terenu. U suradnji s Documentinim stručnjacima/kinjama za kazneno pravo koji prate suđenja za ratne zločine, istraživači/ ce su analizirali sve optužnice, presude i druge dostupne sudske dokumente sa suđenja i istraga vođenih za ratne zločine nad civilima ili ratnim zarobljenicima u Sisačko-moslavačkoj županiji i drugim hrvatskim regijama(sa suđenja pred hrvatskim sudovima i MKSJ). Također, pregledali smo više od stotinu relevantnih knjiga, ogroman broj novina/časopisa iz 1990-ih iz cijele regije, i digitalizirali preko 10.000 stranica sudske dokumentacije. Istraživački tim snimio je i više od 1.000 fotografija lokacija ubojstava, masovnih grobnica, grobova i spomen obilježja, kao i tisuće stranica iz različitih privatnih i službenih arhiva. Svi prikupljeni dokumenti i podaci (popisi žrtava, evidencije, dokumentacija sa suđenja za ratne zločine, kronologije, analize, demografski podaci, fotografije, video snimke, press-clipping ...) su pažljivo klasificirani i arhivirani u skladu s najvišim profesionalnim standardima. Pokrenuta je i posebna web stranica posvećena projektu www.ljudskigubici.info, putem koje je omogućeno ispuniti online karton žrtve, što se pokazalo posebno korisnim za osobe koje ne žive u Hrvatskoj ili regiji, a posjeduju podatke, informacije i dokumente o stradanjima članova/ica svojih obitelji. Žrtvama želimo odati pijetet tako što ćemo omogućiti da njihova imena i okolnosti stradanja budu poznate bez obzira na to kojoj su etničkoj ili vjerskoj skupini pripadali, koju su političku ili ideološku ideju branili. Smatramo da je obaveza svakog društva osvijestiti da žrtve ratnih stradanja nisu naprosto brojevi, već ljudi s imenom i prezimenom. Upravo iz tih razloga organizirali smo dvije javne rasprave o problematici dokumentiranja ljudskih gubitaka. Ti su okrugli stolovi, održani u Zagrebu 2006. i 2010. godine, okupili brojne predstavnike/ce znanstvenih institucija, vladinih tijela, komisija, nevladinih organizacija, pravosudnih tijela, različite stručnjake, istraživače, sociologe, povjesničare i novinare koji godinama predano rade na utvrđivanju činjenica o stradalima, ubijenim i nestalim građanima i građankama, na izgradnji mira i povjerenja i ublažavanju ratnih posljedica. Ova publikacija rezultat je upravo tih javnih rasprava i sadrži cjelovite transkripte te zaključke i preporuke koji su, ili će tek biti, od velike pomoći u aktivnostima sustavnog prikupljanje građe o ratnim zbivanjima i utvrđivanju činjenica. Vjerujemo da će i ova publikacija dati značajan doprinos tome te potaknuti dodatnu javnu raspravu s ciljem jačanja kapaciteta i vidljivosti organizacija i institucija koje radi na sličnim projektima, ali i poboljšanja i intenziviranja dokumentiranja svih žrtava širom svijeta te zagovaranja važnosti prikupljanja činjenica o okolnostima stradanja. Zahvaljujemo se svim sudionicima i sudionicama koji su svojim konstruktivnim promišljanjima pridonijeli uspjesima spomenutih konferencija, te Veleposlanstvu Republike Finske koje je omogućilo tisak publikacije.

More...
Zagreb in war, resistance, creativity and memory. Guide to Zagreb in the Second World War
0.00 €

Zagreb in war, resistance, creativity and memory. Guide to Zagreb in the Second World War

Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu

Author(s): Tena Banjeglav,Kristina Dilica,Alice Straniero / Language(s): Croatian

Keywords: Zagreb during the Second World War; Kingdom of Yugoslavia; NDH; Independent State of Croatia and its creation; Exile of minorities from Zagreb; Zagreb Serbs; Zagreb Jews; Zagreb's ethnic minorities; Organizing the national liberation movement;

Pred vama je vodič po Zagrebu kojim želimo olakšati upoznavanje nekih ključnih mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Sažeti opisi povezuju povijesna istraživanja, odabrane ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja. U trenutku kad polako odlazi generacija koja je preživjela vrijeme najgoreg terora u povijesti grada nastojali smo stvoriti što više prostora za riječi i zapise svjedoka vremena i protagoniste povijesnih događanja. Razvoj ove publikacije podržalo je Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, u sklopu programa "Osporavana povijest: novi pristupi obrazovanju o holokaustu". Documenta se pitanjem prezentacije ključnih događaja 20. Stoljeća bavi od svog osnivanja, tražeći najbolje načine približavanja prošlosti novim generacijama. Neki dosadašnji poduhvati uključuju obilazak mjesta sjećanja, počevši od 2010. i dokumentarnog filma Documenta Memoriae – Zagreb, redateljice Dijane Mlađenović dostupnog online na ovoj poveznici. U sagledavanju mjesta sjećanja i otkrivanju novih mogućnosti komemoriranja žrtava, posebno nas je poticao Saša Šimpraga, autor koncepta Virtualnog muzeja Dotrščina, s kojim od 2012. Sudjelujemo u organiziranju godišnjih memorijalnih intervencija dostupnim na poveznici www.dotrscina.hr. Paralelno s događanjima u prostoru parka, u javnom prostoru Trga bana Jelačića u rujnu 2012. mogao se razgledati prvi postav Virtualnog muzeja Dotrščina na temu Pisci I publicisti ubijeni na Dotrščini čija je autorica bila Nataša Mataušić, muzejska savjetnica Hrvatskog povijesnog muzeja.

More...
My homeland through time II
0.00 €

My homeland through time II

Moj zavičaj kroz vrijeme II

Author(s): / Language(s): Croatian

Keywords: Dubrovnik Gymnasium; Čakovec High School; Pula School of Economics; local legacies of the Second World War; Istra; Concentration camps; Architectural cultural legacy;

U dva ciklusa projekta Projekt Moj zavičaj kroz vrijeme od 2013. godine do danas sudjelovalo je 120 učenika/ca iz 6 srednjih škola, 9 nastavnika i 7 partnerskih organizacija. U sklopu oba ciklusa realizirano je 28 mentoriranih učeničkih istraživanja na odabrane teme iz povijesti lokalnih zajednica u razdoblju Drugog svjetskog rata i poraća. U publikaciji koja se nalazi pred vama prezentirani su rezultati višemjesečnog rada na drugom ciklusu projekta, na kojem je sinergijski surađivalo nekoliko organizacija Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću kao nositeljica u izvedbi projekta radila je s tri partnerske škole - Gimnazijom Dubrovnik, Srednjom školom Čakovec i Ekonomskom školom iz Pule. U svakom gradu osim škola radili smo sa organizacijama civilnog društva - ART radionicom Lazareti u Dubrovniku, Udrugom za edukaciju i promicanje ljudskih prava u Čakovcu i Istarskim povijesnim društvom u Puli.

More...
Strengthening the role of youth work in contesting dynamics of shrinking cities. Toolkit - Youth work in/for the shrinking cities
0.00 €

Strengthening the role of youth work in contesting dynamics of shrinking cities. Toolkit - Youth work in/for the shrinking cities

Osnaživanje uloge rada s mladima u sprječavanju zamiranja gradova. Priručnik za rad s mladima u zamirućim gradovima

Author(s): Cristina Bandeira,Moritz Borchardt,Nikola Buković,Adriana Gomes,Jorge Gomes,Élia Henriques,Petra Jakovina,Ana Lancha Montes,Elena Mena Sánchez,Edite Pereira,Tristán Pertiñez Blasco,Daniel Pittl,Ammalia Podlaszewska / Language(s): Croatian

Keywords: Shrinking cities; impact of shrinking; population loss; employment decline; social issues; symptoms of a structural crisis; Spain; Granada; Cadiz; Saalfeld; Altenburg; Covilhã; Karlovac; Sisak; Work migrations;

Mnogo toga je već napisano o uzrocima i posljedicama zamiranja gradova, kao i o politikama i strategijama planiranja. Međutim, razina kvalitete informacija koje se tiču transnacionalne perspektive nije posebno visoka, s obzirom na to da su dosadašnje studije bile više usredotočene na velike gradove i baratale s empirijskim podacima koji su u drugi plan stavljali kontekstualni utjecaj na lokalnu dinamiku (Wolff, Wiechmann; 2017). Zamirući grad je grad koji je doživio gubitak stanovništva, pad zaposlenosti i društvene probleme koji su simptomi strukturne krize (Martinez-Fernandez; 2012). To pokazuje koliko je proces zamiranja složen te stoga zahtijeva detaljnije objašnjenje čimbenika koji ga potiču. Čini se kako je presudni faktor za napuštanje mjesta prebivališta, ideja kako u njemu za određenu osobu nema perspektive.

More...
Goli otok - A short guide through the history of the camp on the Goli otok
0.00 €

Goli otok - A short guide through the history of the camp on the Goli otok

Goli otok - Kratak vodič kroz povijest logora na Golom otoku

Author(s): Martin Previšić,Boris Stamenić,Vladi Bralić / Language(s): Croatian

Keywords: History of the Goli Otok; Communist regime in Croatia; Yugoslavia; 1949-1988; memory culture; Prison camps on the Goli Otok; Maslinje; Šparožinje;

Goli otok je mjesto obilježeno represijom jugoslavenskog komunističkog režima nad tisućama pojedinaca koji su na otoku bili zatočeni. Negostoljubivi i nenaseljeni otok između Raba i Senja predstavlja jedno od simbolički najvažnijih mjesta u suvremenoj povijesti Hrvatske, odnosno bivše Jugoslavije. No od nekadašnjeg logora, kasnije zatvora na Golom otoku, ostale su tek derutne i devastirane zgrade po kojima zimi pasu ovce, a ljeti šetaju turisti u potrazi za iskustvom “jadranskog Alcatraza” koje im prodaju turističke agencije i lokalni brodari. Iako su za Goli otok gotovi svi u Hrvatskoj čuli, rijetki o njemu mogu reći više od nekoliko smislenih rečenica. Jedan od važnijih razloga ovog nesrazmjera je i donedavni manjak širokoobuhvatnih znanstvenih istraživanja Golog otoka. Objavom knjige “Povijest Golog otoka” dr. Martina Previšića početkom 2019. godine učinjen je veliki iskorak u znanstvenom istraživanju ove važne teme. No Previšićeva knjiga od šestotinjak stranica svojim opsegom uvelike nadilazi potrebe za informiranjem prosječnog posjetitelja, odnosno šire javnosti.

More...
Result 21-34 of 34
  • Prev
  • 1
  • 2

About

CEEOL is a leading provider of academic eJournals, eBooks and Grey Literature documents in Humanities and Social Sciences from and about Central, East and Southeast Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, researchers, publishers, and librarians. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. CEEOL supports publishers to reach new audiences and disseminate the scientific achievements to a broad readership worldwide. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account.

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 102056
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2025 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use | Accessibility
ver2.0.428
Toggle Accessibility Mode

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.

Institutional Login