Ovlasti hrvatske Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u slučajevima obiteljskog nasilja – slučajevi i praksa
Jurisdiction of the Croatian Gender Equality Ombudsperson in cases of domestic violence - cases and practice

Author(s): Višnja Ljubičić
Subject(s): Gender Studies, Law, Constitution, Jurisprudence, Human Rights and Humanitarian Law, Public Law, Studies in violence and power, Family and social welfare
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; domestic violence; women; gender equality; ombudsman; jurisdiction; practices; Republic of Croatia;
Summary/Abstract: Nasilje nad ženama je prepreka postizanju jednakosti, razvoja i mira. Bez obzira na sve zakone, zakonske instrumente, mjere, akcije i planove, vidimo da svijet nije slobodan od nasilja nad ženama, osobito u vlastitom domu, pa se ne bi moglo reći da Republika Hrvatska odskače posebno od ostatka svijeta u suzbijanju navedene problematike. Institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, u skladu s ovlastima iz Zakona o ravnopravnosti spolova, prati područje obitelji, obiteljskih odnosa pa tako i nasilja nad ženama, obiteljskog i partnerskog nasilja. Korištenjem svojih ovlasti u davanju upozorenja, prijedloga i preporuka u slučajevima kad ustanovi kršenje načela ravnopravnosti spolova te diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca, Pravobraniteljica djeluje neovisno i samostalno prema onima koji diskriminiraju ili provode diskriminatornu praksu . U svim predmetima obiteljskog nasilja gdje su utvrđeni propusti poziva se na Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, brinući se o sustavu koordiniranog djelovanja svih nadležnih tijela iz Protokola. Kroz dosadašnju praksu rješavanja navedenih slučajeva, Pravobraniteljica drži da je nužno kontinuirano educirati prve stručne osobe koje dolaze u doticaj sa žrtvama obiteljskog nasilja (djelatnike/ce iz sustava policije i socijalne skrbi). Kontinuirano educirati policijske službenike/ce o rodnoj i spolnoj ravnopravnosti i obiteljskom nasilju, međunarodnim standardima, deklaracijama i konvencijama te pravilnoj primjeni Protokola o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o zaštiti od obiteljskog nasilja i Prekršajnog zakona kao i ostalog relevantnog zakonodavstva. Uvesti posebne policijske odjele s mješovito (muško-ženskim) zaposlenim stručnim i stručno osposobljenim policijskim kadrom koji će se baviti isključivo obiteljskim nasiljem. Također, kontinuirano educirati djelatnike/ce centara za socijalnu skrb o potrebi senzibiliziranog pristupa i pružanja cjelovite pomoći žrtvama nasilja – od prijave policiji svakog nasilja, ponude za smještaj u sigurnu kuću, preko rada sa žrtvom (žrtvama) u cilju pružanja psihološke i druge pomoći do povezivanja žrtve s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, radi pronalaska posla ili uključivanja u neki od programa zapošljavanja žrtava nasilja. Radi preciznog vođenja rodne statistike, potrebno je raščlambu evidentiranih slučajeva prekršaja obiteljskog nasilja kao i kaznenih djela s elementima nasilja u obitelji dodatno unaprijediti s podatcima o broju nepravomoćno i pravomoćno osuđenih počinitelja te o broju recidivista. Kako se provođenje psihosocijalnog tretmana pokazalo učinkovitim u smanjivanju broja recidivista, potrebno je nastaviti s izdvajanjem financijskih sredstava za provođenje psihosocijalnog tretmana nad nasilnicima u obitelji, s tim da sredstva treba značajno povećati, sustav raspodjele sredstava unaprijediti, a mrežu pružatelja psihosocijalne pomoći proširiti. Analiza odluka pravosudnih tijela (kaznenih i prekršajnih sudova) pokazala je da je potrebno sustavno provoditi edukaciju sudaca/sutkinja prekršajnih sudova u okviru koje bi se provodila neophodna senzibilizacija prema žrtvama nasilja u obitelji. Na kraju, ne manje važna je nužnost osvještavanja javnosti odnosno građana i građanki o štetnosti obiteljskog nasilja i nužnosti njegovog sprječavanja. Naime, bez obzira na to što je obiteljsko nasilje u svojim najtežim oblicima već odavno javna stvar koja podliježe intervenciji državnih tijela, dobar dio građana/ki još uvijek smatra da se radi o privatnoj stvari u koju se ne treba miješati. Zbog toga se otkrivanju i kažnjavanju obiteljskih nasilnika ne smije prići rutinski, nego treba imati u vidu i isticati da je nasilje u obitelji – štetna pojava koja psihički i fizički uništava žrtve te ostavlja dugotrajne posljedice na cijelo društvo.

• Details
• Contents