Coordinative capacities of the Republic of Croatia: current status and recommendations for improvement Cover Image

Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske: aktualno stanje i preporuke za poboljšanje
Coordinative capacities of the Republic of Croatia: current status and recommendations for improvement

Author(s): Teo Giljević
Subject(s): Politics, Law, Constitution, Jurisprudence, Public Law, Government/Political systems, Evaluation research
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; coordination; capacity; Republic of Croatia; evaluation; recommendations;
Summary/Abstract: U radu analiziram pojmove koordinacije i koordinativnog kapaciteta hrvatske državne uprave. Koordinacija se definira kao proces usklađivanja i prilagođavanja odluka i djelovanja više aktera radi postizanja određenog cilja koji se ne može postići djelovanjem samo jednog aktera. Upravni kapacitet se promatra kao sposobnost upravne organizacije ili pak upravnog sustava za provođenje propisa i oblikovanje javnih politika u skladu s doktrinom dobrog upravljanja. S tim u skladu koordinativni kapacitet također predstavlja sposobnost upravnog sustava za usklađivanje i međusobno prilagođavanje pri ispunjavanju upravnih ciljeva. U hrvatskom upravnom sustavu postoje strukture i propisi namijenjeni upravo koordinaciji. Međutim, u ključnim strateškim dokumentima, izvještajima i radovima upravnih znanstvenika dugi niz godina navodi se kako upravo hrvatska uprava pati od problema nezadovoljavajuće razine koordinacije upravnog sustava. Hrvatskom centru Vlade nedostaje upravni kapacitet za praćenje stanja i oblikovanje prijedloga rješenja društvenih problema. Postojeći centar vlade u Hrvatskoj ne nameće tempo rada, ne nameće teme već obavlja većinom protokolarne funkcije. To se može okarakterizirati kao reaktivni pristup koji podrazumijeva uglavnom pristajanje bez pogovora na ono što središnja tijela državne uprave predlažu. Rezultat toga je negativna koordinacija obzirom da prijedlozi dolaze iz ministarstava, prolaze tzv. koordinacije gdje se prvo raspravlja na službeničkoj razini i na razini struke, a tek nakon toga se dolazi na političku razinu. Za osiguranje kvalitetnog rada Vlade Republike Hrvatske nužno je jačanje centra vlade na način da raspolaže sa odgovarajućim upravnim kapacitetom, službenicima ekspertima za pojedina upravna područja. Također, centar vlade je potrebno koncentrirati u jedinstveni središnji policy ured Vlade. Zadaće takvog ureda bile bi provođenje sustavne evaluacije prijedloga linijskih ministarstava, povezivanje prijedloga resornih ministarstava s temeljnim smjernicama i ciljevima Vlade te davanje resornim ministarstvima vertikalne policy smjernice za slijeđenje temeljnih ciljeva Vlade u implementaciji određene politike. Jedinstveni policy ured trebao bi biti organiziran tako da prati podjelu rada po resorima, na način da svaka organizacijska jedinica policy ureda prati rad i komunicira s pojedinim resorom. Koordinaciji bi pomogao strateški dokument koji bi definirao ciljeve Vlade Republike Hrvatske na temelju kojega bi druga državna tijela mogla izrađivati svoje strateške planove te se međusobno usklađivati. To bi pridonijelo pozitivnoj koordinaciji pri oblikovanju javnih politika kao i boljem provođenju propisa. Koordinaciju u upravnom sustavu značajno bi unaprijedilo kad bi tijela državne uprave više koristila postojeće instrumente koordinacije ugrađene u hrvatske propise poput međuresornih radnih skupina, procjene učinaka propisa, davanja i traženje mišljenja.

  • Page Count: 11
  • Publication Year: 2016
  • Language: Croatian