Federalizam i konsocijacija za BiH – osvrt na jednu studiju
Federalism and Consociation for BiH - Reflection on a Study

Author(s): Nurko Pobrić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Human Rights and Humanitarian Law, Public Law, Government/Political systems, Evaluation research, Inter-Ethnic Relations
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; federalism; consociation; ethnicity; inequality; human rights;
Summary/Abstract: Prezentirana studija se nominalno bavi modalitetima ustavnog preustroja BiH radi osiguranja jednakopravnosti konstitutivnih naroda. U stvarnom centru analize stoje objašnjenja kojima bi se trebao utemeljiti zahtjev za trećim entitetom. On bi po svemu podsjećao na HZ HB: u pitanju je zalaganje za troentitetsko uređenje BiH, po formuli tri entiteta za tri konstitutivna naroda uz neophodnu izmjenu Izbornog zakona. Analiza modela za izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH se rukovodi ciljem da se članu Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, pored izbornog legaliteta, osigura i izborni legitimitet. Autori ne verificiraju činjenicu da je upravo Dejtonskim ustavom institucionalizirana etnička podijeljenost bosansko-hercegovačkog državnog prostora, a da je teritorijalno uređenje ukalkuliralo etničko čišćenje, genocid i teške zločine protiv čovječnosti. Osnovni nedostatak se ogleda upravo u rješenjima koja teritorijalni ustroj, kao što to čine i autori ove studije, vežu za rezultate rata i time zagovaraju etničko čišćenje i ratne zločine kao konstitutivni princip federalizma. Ko ne želi prihvatiti zločine kao polazište ustavnog uređenja, on mora ignorirati teritorijalizaciju etničkog čišćenja i na taj nači dospjeti do pitanja osiguravanja kolektivnih prava entičkih grupa unutar jednog pretežno centraliziranog modela koji bi podsjećao na posljednje legitimno uređenje, naime, na ustavni ustroj Rebublike BiH. U tom modelu bi se kolektivna prava mogla osigurati posebnim mehanizmima, a eventualno federalne jedinice učiniti ovisnim o ekonomsko-geografskim, a ne o ratno-zločinačkim uvjetima nastanka. Autori ove studije nisu mogli dospjeti do najlogičnijeg rješenja budući da kalkuliraju sa hercegbosanskom baštinom. Argumentacija koju su autori iznijeli, također korištenjem jednostrane i ograničene literarne građe, impresionira verbalnom ispraznošću, netačnošću i jednostranošću, tako da se u cjelini ne može prihvatiti kao uvjerljivo i odmjereno obrazloženje. Ona, naime, počiva dijelom na izmišljenim konstrukcijama i apstraktnim formulacijama, dijelom je pogrešna i izvan je ustavnopravnih, socijalnih, historijskih i politoloških činjenica. Iako masa maglovitih jezičkih konstrukcija otežava čitanje i razumijevanje teksta, ipak su prepoznatljive postavke i ciljevi: hrvatski entitet koji bi, otprilike, u granicama HZ-HB osigurao etnički prostor na kojem bi se vladalo u ime Hrvata. Studija ne počiva na preciznoj rekonstrukciji socijalnih odnosa i pravnih činjenica, nego na uklapanju ustavnopravnih rješenja u ideologiju hercegbosanskog paradržavlja. Sve u svemu, radi se u osnovi o beznačajnoj i neupotrebljivoj publikaciji čiji je žanr teško odrediti, no jasno je da ona ne može poslužiti za bilo kakvu ozbiljniju raspravu o ustavnim promjenama u BiH. Njen se sadržaj, uklapa u političke zahtjeve HDZ-a da se uspostavi treći entitet. Publiciranje je finansirao Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i to je jedina činjenica koja zahtijeva ozbiljan odnos prema samoj publikaciji, budući da čitaocu nameće niz pitanja u vezi praktične politike Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

• Details
• Contents