Some Examples of Socio-Economic Changes in Prehistoric Times in Yugoslavia Cover Image

Quelques exemples des changements socio-économiques dans les périodes préhistoriques en Yougoslavie
Some Examples of Socio-Economic Changes in Prehistoric Times in Yugoslavia

Author(s): Alojz Benac
Subject(s): Agriculture, Economic history, Social history, Ancient World, Economic development, Socio-Economic Research
Published by: Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine
Keywords: Socioeconomic changes; prehistoric society; economic activities; Yugoslavia; Neolithic; trade; agriculture; livestock; trading center; economic development;

Summary/Abstract: Nema sumnje da se socijalni i ekonomski faktori međusobno prepliću i da je teško dijeliti jedne od drugih. Na području Jugoslavije postoje mnogi primjeri koji to potvrđuju. Neki od njih su u referatu posebno naglašeni. U Lepenskom Viru je ribolov bio ekonomska baza u životu tamošnjih stanovnika. On je uslovio i organizaciju naselja i sam tip kuća-svetilišta. štaviše, on je uslovio i umjetnost u ovom naselju, u kojoj dominiraju ribolike figure u kamenu. Još upečatljiviji je primjer naselja u Lisičićima, u dolini Neretve, koje pripada mlađem neolitskom dobu. Žitelji Lisičića su se pretežno bavili lovom i samo takvom ekonomskom bazom se može protumačiti izgradnja centralnog ognjišta u naselju, oko kojeg su se stanovnici okupljali i zajednički konsumirali pečeno meso. Lov je, bez sumnje, uslovio jedan ovakav tip kolektivne svijesti. Prisustvo mnogobrojnih komada školjke Spondylus u neolitskim naseljima od Jadrana do Panonije svjedoči o živoj razmjeni dobara i trgovini na tom prostoru. Slično je i sa transportom soli, koja se i u neolitskom dobu proizvodila na području Tuzle, a prodavala se po Bosni i Vojvodini. Ovo je siguran znak da se u mlađem neolitskom dobu ranija naturalna privreda sve više približila svom kraju. Svakako je vrlo indikativna situacija u vučedolskoj kulturnoj grupi (kasni eneolit) i cetinskoj kulturnoj grupi (rano bronzano doba). U prvoj od njih je naselje u Vučedolu bilo prava metropola, sa akropolom i bogatim grobnim konstrukcijama; formirana je neka vrsta aristokratije, i to na osnovu vrlo povoljnih ekonomskih uslova. Pripadnici cetinske grupe su se bavili transhumantnim stočarenjem i zato nema ni trajnijih naselja ni grobova sa vrijednim prilozima. Konačno, desetine i stotine naselja tipa gradine, sa kraja bronzanog i iz željeznog doba, raširenih po čitavoj teritoriji Jugoslavije, pružaju izvanredne mogućnosti za razmatranje odnosa među društvenim grupama, rodovima i plemenima, uslovljenih u prvom redu razvojem ekonomskih faktora.

  • Issue Year: 1990
  • Issue No: 28
  • Page Range: 35-47
  • Page Count: 13
  • Language: French