The Late Iron Age Necropolis – Gostilj Type Groups in the Labiats’ Land Cover Image

Die Späteisenzeitliche Nekropolen — Gruppe vom Typ Gostilj im Labiatenlande
The Late Iron Age Necropolis – Gostilj Type Groups in the Labiats’ Land

Author(s): Milutin V. Garašanin
Subject(s): Archaeology, Customs / Folklore, Ethnohistory, Local History / Microhistory, Ancient World
Published by: Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine
Keywords: The late Iron Age; Necropolis; Gostilj; Land of Labiats; archaeology; fibulae;

Summary/Abstract: U području severno od Skadarskog jezera otkriveno je dosada nekoliko nekropola koje osobito po svome inventaru čine jednu zatvorenu grupu. Kako je najbolje ispitana nekropola u Gostilju, koja je iskopana u celini svoga očuvanog dela, grupu smo nazvali njenim imenom. Nekropolama tipa Gostilj pripadaju još nekropole u Momišićima kod Titograda i u Gajtanu kod Skadra. Verovatno de istoj grupi pripadati i nekropola severno od Meduna, iz koje Praschniker-Schober pominju jedan grob u obliku kovčega u kome je nađen jedan skifos i balsamarij. U položaju grobova i detaljima sahranjivanja ne postoji kod cele grupe puno jedinstvo. Tako se nekropola Gostilj nalazi u ravnici, a Gajtan na padini jednog brda. Prema rasporedu grobova ne bi se mogla isključiti mogudnost da je u Gostilju postojao tumulus kakav je navodno pokrivao grobove u Momišićima. U orijentaciji grobova ne postoji nikakva pravilnost (up. statistidke podatke u nemadkom tekstu), a i grobovi raznih faza u Gostilju raspoređeni su bez ikakvog pravila, te ne može biti govora o horizontalnoj stratigrafiji. Međutim, u našim nekropolama sigumo preteže obidaj skeletnog sahranjivanja u opruženom stavu. Pored toga, u Gostilju su otkriveni i objekti koje Đ. Basler naziva kenotafima. Po našem mišljenju, pre bi se radilo o kultnim jamama vezanim za obrede u vezi sa poštovanjem mrtvih. Nekoliko grobova nekropole u Gostilju (grob 22, 28, 34, 59, 105, kenotafi Kl i K20) sadržali su novce koji se datiraju u vreme od oko 200. godine pre n.e. do mladeg razdoblja Genicijeve vladavine. U grobovima 79 i 90 nadeni su mladi skadarski novci (po H. Ceki, posle 156. godine pre n.e.). Kako se grobovi sa ovim dvema grupama novca razlikuju i po svom inventaru, moguce je izdvojiti na osnovu toga materijala dve osnovne faze nekropole. Dalje treba istaci da grob 38 leži iznad groba 37, koji pripada fazi II. Kako i ovde u inventaru postoje razlike, treba Fazu II gostiijskih nekropola podeliti dalje u dve podfaze: IIa i IIb. Fazi I pripadaju sledeći grobovi: 1, 4, 5, 6, 9, 10, 12, 14, 15, 19, 22, 27, 28, 30, 35, 36, 53, 54, 59, 71, 77, 89, 94, 96, 102, 105, 112, 114, 115, 116, 119, 120, 126, 130, 131 i kenotafi Kl, K7, K8, K9, K12, K17, K20. Osnovnu karakteristiku ove grupe čine skifosi sa koničnom, nadole suženom nogom i kanelovani skifosi (oblik a i b), krčazi sa tordiranom drškom, fibule tipa Curug — Strpci i lukovite fibule sa kratkom nogom, obe osnovne vrste dvojnih igala i srebrne ploéice sa votivnim predstavama. Fibule sheme Laten II verovatno počinju u ovom periodu, iako se njihovo hronološko težište ima staviti u kasnije vreme. Ovo važi i za neke tipove fibula sa dve igle, osobito onu sa listastim lukom, dok su filube sa kopljastim lukom prvenstveno vezane za fazu II, ali se u Gajtanu ipak već javljaju u pouzdanim nalazima faze I (u dva slučaja). Fazi IIa pripadaju sledeći grobovi: 11, 18, 23, 32, 33, 37, 45, 51, 58, 62, 69, 75, 79, 84, 90, 95, 98. 104, 122 i kenotafi K2 i K14. Verovatno će istom periodu pripadati i grobovi 41, 70, 72, 99, 109 sa fibulama sa dve igle i kopljastim lukom. Osnovnu karakteristiku ove faze éine skifos sa niskom koničnom nogom (oblik c) i izvesne fibule sa dve igle (sa lukom u obliku žice i uglavnom sa kopljastim lukom). Većim delom ée ovom periodu pripadati i fibule sheme Laten IL Fazi IIb pripadaju grobovi 38, 46, 66 i 65. Osnovnu karakteristiku predstavljaju fibule sa dve igle i srcasto proširenom glavom, kao i izvesno približavanje keramike rimskim formama i vrstama (grob 65). Inače se u inventant zadržavaju tipične forme faze Ha. Vremenski kraj faze I ima se u istorijskom smislu verovatno vezati sa padom Gencijeve države (168. godine pre n.e.), a prelaz iz faze Ha u Ilb sa događajima 135. godine (poraz i deportacija Ardieja). Od toga doba broj grobova postaje znatno manji, što verovatno ukazuje na promené u odnosima prema rimskoj vlasti. Nekropola u Momišićima najveéim delom pripada fazi I, iako bi se izvesni njeni oblici mogli vezati i za fazu lia. Nekropola u Gajtanu vezana je iskljuéivo za fazu I. Nekropole tipa Gostilj etnicki se sigurno moraju vezati za Labijate, éija je važna uloga i proevat u to doba potvrđena i pisanim izvorima.

  • Issue Year: 1973
  • Issue No: 11
  • Page Range: 5-28
  • Page Count: 24
  • Language: German