Demografska povijest naselja Škarić
Demographic history of the settlement Škarić

Summary/Abstract: Naselje Škarić u Bosanskoj Posavini administrativno pripada općini Bosanski Šamac, a crkveno Srpskopravoslavnoj parohiji u Bos. Šamcu. Ime sela Škarić možemo pratiti još s početka 18. stoljeća. To svjedoči zemljopisna karta E. Heisse i I. Berndt (Beč 1718) gdje je upisano selo Škar. Danas se ta karta čuva u Ratnom arhivu u Beču (Kriegs-Archiv). Karta je nastala nakon Požarevačkog mira 1718. između Austrije u Turske. Granica Austrije prelazi rijeku Savu i ulazi na teritorij Bosne u dubinu od četiri do pet kilometara. Iznimke su jedino nastale kod Bijeljine u Semberiji gdje je austrijska granica išla u dubinu Bosne do 15 kilometara i kod Jasenovca. Škarić je ostao pod turskom upravom. Omeđen je rijekama Savom na sjeveru, Bosnom na zapadu i potokom Žandrag na istoku. Vjerojatno je ime sela nastalo jer se nalazi u prirodnim škarama dviju velikih rijeka. Naselje je od granične rijeke Save udaljeno četiri kilometra. Kroz naselje prolazi željeznička pruga Šamac – Sarajevo, izgrađena neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Kraj sela prolazi magistralni put Bosanski Šamac – Doboj. Škarić graniči sa selima Gornjom i Donjom Crkvinom, Donjim Hasićem, Tišinom, Pisarima i općinskim sjedištem Bosanskim Šamcem. Stanovništvo se bavi poljoprivredom i stočarstvom. Poznati su po proizvodnji kupusa. Mnogi su našli zaposlenje u obližnjem Bosanskom Šamcu, koji je do rata 1992. godine bio gospodarski razvijen grad.

• Details
• Contents