Identitet: želja, ime i različitost

Author(s): Heidrun Friese,Sabine Marić / Language(s): Croatian Issue: 07+08/2004

Proricanje. Nimfa Liriopa koju je riječni bog Kefis silovao, i koja mu je podarila sina, prorok i prijetnja: »Narcis će doživjeti veliku starost - ali samo ako samoga sebe nikad ne spozna.« Nimfa Eho koju su nekoć kaznili oduzimanjem sposobnosti pričanja, zaljubi se u Narcisa, ali biva odbijena kao i sve ostale koje su podlegle njegovoj ljepoti. Nemeza koja je napokon uslišila jadikovanje prezrenih, kažnjava Narcisa s neispunjivim samoljubljem. On, iscrpljen nakon lova, odmara se na izvoru, ugleda u srebrnkastoj vodi prekrasnog mladića, te ga pokuša poljubiti. Ali mora spoznati da u odrazu žudi za samim sobom - kako može podnijeti da posjeduje svoju ljubav, a da je istovremeno i ne posjeduje? Zbog neispunjene ljubavi zabija si mač u prsa, njegova krv napaja zemlju, a ona, nekoć prezrena, ona koja ne posjeduje riječi, oplakuje mrtvoga.

Konstrukcija identiteta i prevođenje

Author(s): Shingo Shimada / Language(s): Croatian Issue: 07+08/2004

»Europa se gradi. Nošena velikom nadom.« Ovim riječima je Jacques Le Goff 1993. godine otvorio zbirku povijesnih knjiga pod naslovom »Graditi Europu« koja je nastala iz »inicijative pet izdavača s različitih govornih područja i različitih nacionalnosti«, da bi predgovor završio s tri pitanja: »Tko smo? Otkud dolazimo? Kamo idemo?« Spomena je vrijedno da su ta temeljna pitanja vezana za identitet bila lajtmotiv cijele zbirke, jer imaju posve ambivalentno značenje. S jedne strane upućuju na određenu sumnju u vlastitost koja sigurno potječe od svijesti o trenutnoj krizi, a s druge strane na pogled koji je usmjeren u budućnost. Svijest o krizi identiteta povezana je dakle s pozivom na konstrukciju identiteta. Ova dvoznačnost je samo primjer na koji se način danas u Europi reflektira i problematizira pitanje identiteta. Pozadinu tog problematiziranja sigurno čini radikalni gubitak struktura moći koje su odlučivale i vladale u razdoblju od kraja Drugoga svjetskog rata do kraja osamdesetih godina. Samuel Huntington sa svojim je člankom »Sudar civilizacija«, objavljenim 1993., pogodio srž nove duhovne situacije, te pojasnio da ni politika u njezinom starom smislu ni ekonomija više ne predstavljaju bitne odrednice novoga svjetskog poretka, nego da su to, štoviše, kulture, npr. kulturalni krugovi čiji identitet je oblikovan određenom religijom.

Institucija hrvatskoga javnog života

Author(s): Denis Kuljiš / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

Koliko vrijedi Slavko Goldstein najbolje se vidi po tome što ga Zagreb ni poslije toliko godina nije uspio zatvoriti u neku nišu, kao većinu ljudi koji dugo djeluju, pa ako se ne uklope u poredak, postanu lokalne veličine koje, kao ekscentrike, treba tolerirati zbog slikovitosti pojave što obogaćuje našu sredinu. Sve što napravi Slavko Goldstein ipak je previše važno ili previše kontroverzno da bismo ga tako olako mogli marginalizirati.

Veliko gradilište u Prozor-Rami, kraju koji se mijenja na kotačima napretka

Author(s): Matej Škarica / Language(s): Croatian Issue: 123-124/2022

Ovoga ljeta iskoristih jedan dio svoga godišnjeg odmora te ponovno obiđoh našu Ramu - moram priznati, nešto više njezine srednje i donje dijelove, negoli popularni Gornji kraj (premda se bližio blagdan Velike Gospe). Ujedno razlog i da se malo sklonim s užarenih mostarskih ulica na kojima je temperatura išla do 41 stupanj celzija. Nije to bio neki posebno dug boravak na prostorima ove slikovite općine te njezina gospodarskog središta, ali bijaše viđeno dovoljno, dodatno i kroz neobvezne razgovore s pojedinim žiteljima. Nažalost, nekih dragih ljudi više nema, i to me svaki put dočeka kao bolna nepovratna činjenica. Život nam tako nudi pregršt mogućnosti, ali ostavlja i neka vječna pitanja smisla. Uskoro će i 100. (obiteljska) obljetnica od doseljenja roda Brizar na područje Kolivreta i Paljika. Došli su s mojom prabakom na tu dobru zemlju. Do tada su živjeli na Gračanici blizu Rame, reklo bi se - na samo par koraka. Pripovijest kaže da su se starinom prezivali Ramljaci. Susjedi su im bili Meštrovići, Rajiči i Belje, isto rod starinaca. Danas je tamo ostala samo jedna obitelj Brizara. Skoro sve se od zadnjeg rata naovamo iselilo - što bi rekli: po bilom svitu. I to je, nažalost, ona bremenita realnost Hrvata u BiH koju, opet, dijele s druga dva naroda.

Filozofija i kršćanstvo

Author(s): Josip Milić / Language(s): Croatian Issue: 123-124/2022

Stara Grčka slovi za kolijevku zapadne kulture i civilizacije te kao model demokratskoga ustroja države. Temelje atenske demokracije postavio je Klisten, reformator i državnik iz VI. stoljeća prije Krista. Tada je Grčka postala vodeća svjetska sila u svakom pogledu. Klisten je ukinuo dotadašnju neravnopravnost u političkom upravljanju Atenom na osnovi imetka jer je do tada jedino plemstvo moglo vladati Atenom. Od te reforme na vlasti je mogao biti svaki muškarac stariji od 30 godina, slobodan (ne rob) i da je najmanje drugi naraštaj Atenjanin po ocu. Narod je svoje zastupnike birao izravno.

Bosnian War Posters

Author(s): Daoud Sarhandi Williams, / Language(s): English Issue: 3/2022

When I look at Bosnian War Poster as it has just been published, I see that the book is much more than I imagined it could be. It shows us not only that the human spirit is indomitable, but that human creativity is, too. I imagine the same forces are at play in Ukraine right now. Like everyone, I look forward to the end of Russia’s brutal attempt at conquest—and also to seeing how Ukrainian artists responded to the horrors that are enveloping them. Art teaches us as much about war as journalism, but in very different ways.

Čtvrtá průmyslová revoluce a koronavirová pandemie mění svět

Author(s): Petr Víšek / Language(s): Czech Issue: 4/2020

The changes underway as a result of the application of state-of-the-art technologies must be considered in the broader historical context and the serious long-term consequences that can be expected. While many hopes are associated with the Fourth Industrial Revolution, there are also uncertainties. The nature of both work and labour relations will change, as will the roles of the state and local municipalities. It will lead to new life trajectories, for example it will be necessary to reconsider the concept of unemployment and to understand it as a period of preparation for a new profession and the protection of attained social status. This will impose entirely new demands on the social and education systems. Moreover, one must assume an increase in social polarisation and the risks associated with it. The dependence on modern technologies will also create new challenges and dangers. In this context, the coronavirus pandemic can be seen both as a brake and an accelerator.

Telescopări/ Retro-spectre

Author(s): Mădălin Bunoiu,Vladimir Tismăneanu / Language(s): Romanian Issue: 2/2023

Essay by Mădălin Bunoiu - "Telescoping" Article by Vladimir Tismăneanu - "Retro-spectre".

Времетръс и земетръс

Author(s): Encho Gospodinov / Language(s): Bulgarian Issue: 3/2023

УЧИТЕЛЯТ – ИСТИНСКИЯТ БУДИТЕЛ

Author(s): Sophia Todorova / Language(s): Bulgarian Issue: 1/2022

Have you seen paintings by Aivazovsky? Emotional masterpieces! His seascapes are so impressive that the phrase "worthy of Aivazovsky's brush" has almost become established as an idiom used to suggest high artistic value or indescribable beauty.

Kinematografia na śmietniku

Author(s): Marek Hendrykowski / Language(s): English Issue: 40/2022

This essay and review article provides a panorama of phenomena and themes related to the fundamental difference of interests and the permanent conflict stemming from the schism and crisis in values that occurs between he changes in the field of broadcasting technology and technological revolutions and the memory of cinematography and film culture.

Dynamika edukacyjna aktywistów i system produkcji filmowej Stowarzyszenia Otwarte Klatki

Author(s): Patrycja Chuszcz / Language(s): Polish Issue: 40/2022

The article aims to analyze the educational dynamics of activists and the film production system of the Open Cages Association (SOK). It is an organization that fights for the rights of ‘farm animals’ through campaign videos published on the internet. In video-activist film productions and through educating volunteers and authors of audiovisual materials, SOK is aims at the effectiveness and optimization of time and costs of work. For this reason, it uses non-formal and informal forms of education. This organizational approach resembles that of a corporate strategy and strengthens social inequalities (non-formal and informal education is not available to everyone). This is in contradiction with the postulate of SOK – equality of all animals. Nevertheless, the activities of the organization are recalibrated. SOK subordinates them to the primacy of effectiveness in acting for the benefit of non-human living beings. I reconstruct the experiences of activist-filmmakers on the basis of in-depth interviews I have carried out with members of the organization.

VECHI ȘI NOU ÎN TERMINOLOGIA MODEI

Author(s): Bianca-Maria Lucanu / Language(s): Romanian Issue: 2/2023

Fashion represents an extremely generous field from the point of view of terminological variations. In the fashion industry, as in any other professional field, there are technical terms known and used by specialists in the field. At the same time, since fashion is a concern not only of professionals but also of the general public, most terms are accessible to a large number of speakers. Regardless of how interested or uninterested an individual is in the latest fashion trends, general ideas about what clothing is appropriate or inappropriate, fashionable or unfashionable in today's society, influence the choice of clothing.

Osvrt na jedan putopis iz 1912. „Automobilom kroz Bosnu“

Author(s): Margareta Matijević / Language(s): Croatian Issue: 58/2023

Urednik đakovačkog glasila „Hrvatskih pučkih novina“, odvjetnik Ivan Ribar, poduzeo je u lipnju 1912. s dvojicom prijatelja, židovskim veletrgovcem Danom Reichsmannom i poznatim đakovačkim bankarom Matom Ašpergerom, kraće putovanje u Bosnu. U sedam nastavaka prikazao je čitateljima bosanski ambijent, gospodarske prilike, povremene putne nevolje, prenio više različitih političkih opservacija i svoju zadivljenost prirodnim ljepotama. Nekim pojavama u Bosni se čudio, drugima je odavao priznanje i bio propisno impresioniran. Njegov neveliki putopis namijenjen je čitateljima lista, ali dijeli neke slične karakteristike s putopisima koji su već desetljećima približavali bosanskohercegovački krajolik zainteresiranim čitateljima.

Ivana Orleanska. Tajanstvenosti nikad kraja

Author(s): Marko Karamatić / Language(s): Croatian Issue: 58/2023

Nadaleko poznat i iznim no originalan lik europske i svjetske povijesti jest francuska nacionalna junakinja iz XV. stoljeća – Ivana Orléanska. Sama se nazivala Jeanne la Pucelle (Ivana Djevica) i jedino su je pod tim imenom poznavali njezini suvremenici, a u historiografi ji, književnosti i umjetnosti uglavnom se javlja pod imenima: Jeanne d’Arc (Ivana Arška), Ivana Orleanska, Djevica Orleanska, a ponekad i Ivana iz Domrémyja (prema mjestu rođenja). Crk va ju je službeno proglasila svetom, a spomendan joj je 30. svibnja; toga je, naime, dana 1431., na temelju presude inkvizicijskoga suda, devetnaestogodišnja Ivana predana svjetovnoj vlasti i spaljena na lomači. Proglašena je drugom zaštitnicom Francuske. Druga nedjelja mjeseca svibnja posvećena je njezinoj uspomeni i slavi se kao francuski nacionalni praznik.

800. obljetnica Franjevačkog pravila

Author(s): Marko Semren / Language(s): Croatian Issue: 58/2023

Ove godine obilježava se 800. obljetnica Franjevačkog Pravila koje je Crkva potvrdila 29. 11. 1223. godine. Značajna je to obljetnica za Franjevački red, zbog ideje i nadahnuća koje kroz tolika stoljeća na različite načine i uz različite prilagodbe inspiriraju uvijek nove generacije redovnika i redovnica u Katoličkoj crk vi. Značajna je to obljetnica i za cijelu Crk vu, jer je upravo to osnovno Franjino pravilo, za koje je Crk va, po nadahnuću Božjem, svjesno napravila iznimku i potvrdila ga. Upravo je ono donijelo Crk vi obilje oduševljenih poslenika koji su diljem svijeta, često na najudaljenijim i najopasnijim mjestima misionarili, mučenički umirali, širili i čuvali stado Božje, ali istodobno veliki doprinos davali i znanosti, teologiji, pa i upravljanju tom svetom, apostolskom i katoličkom Crk vom (četvorica papa). Franju nosi kroz povijest njegovo duhovno potomstvo, muževi i žene, koji se nadahnjuju Franjinim načinom življenja Evanđelja. Stanje Franjevačkog Reda za 31. 12. 2021. jest: 3 kardinala, 22 nadbiskupa, 84 biskupa svega zajedno 109; franjevaca svega s novacima 12.127; svetaca 104, blaženika 190 za OFM, ne računajući konventualce i kapucine.

A securitastól a szekuritizációig: a biztonságtörténet lehetőségei és buktatói

Author(s): Tamás Székely / Language(s): Hungarian Issue: 1/2022

Egyre gyakrabban hallunk manapság a „biztonságunkról”, de meglehetősen nehéz számba venni azokat az jelentéstartalmakat, amelyek ehhez a szóhoz tapadnak. Hallgatva a napi híreket úgy tűnhet, hogy kellő akarat esetén szinte bármi lehet biztonsági kérdés.1 Sőt, egy adott ügy akár kettő vagy több biztonsági kérdést is érinthet, amelyek adott esetben egymással szöges ellentétben is állhatnak. Elég csupán a közelmúlt néhány nagyobb horderejű biztonsági válságára gondolunk, például a 2008-as pénzügyi válságra, a 2015-ös migrációs és menekültválságra, az időtlen klíma- és energetikai válságra vagy legújabban a koronavírus pandémiára, ami néhány hét leforgása alatt vált kínai nemzetbiztonsági kérdésből egy éveken át húzódó világméretű egészségügyi krízissé.

Sokpecsétes oklevelek a Cillei család levéltárából

Author(s): Ádám Novák / Language(s): Hungarian Issue: 2/2022

Lyautey Marokkóban - A protektorátus eszméje és gyakorlata

Author(s): MÓNIKA KRAJCSOVSZKI / Language(s): Hungarian Issue: 3/2022

Hubert Lyautey francia katonatiszt és politikus (1854‒1834) neve a történetírás és a kollektív emlékezet számára is elválaszthatatlanul összefonódott a protektorátus intézményével. Gyarmati karrierjének kezdetétől formálódott benne a protektorátus eszméje, és a marokkói évek alatt tette azt gyakorlattá. Mindemellett szerzőként is hatalmas terjedelmű és szerteágazó tematikájú életművet hozott létre. A még életében megjelent írások mellett komoly levelezés maradt ránk, melyben részletesen beszámol élete adott szakaszáról és az őt éppen foglakoztató kérdésekről. Személyes hangvételű levelei mellett sok hivatalos levél is rendelkezésre áll. Egy-egy szolgálati időszak eseményei szinte napról napra nyomon követhetők pusztán a levelek nyomán. A jelen tanulmányban szigorúan a protektorátus eszményével kapcsolatos írásokra koncentrálok, és arra keresem a választ, hogyan lett Lyautey-ből egy vitathatatlanul atipikus gyarmatosító, a protektorátus intézményének vezéralakja. Mivel Magyarországon személye és munkássága kevéssé ismert, a kutatásom látókörébe került források és szakirodalmi feldolgozások kizárólag francia nyelvűek. Elsősorban a gyarmati szolgálatok idején keletkezett leveleket és a közben megjelent írásokat tanulmányoztam

A fátimai Miasszonyunk kultusza Modern katolikus áhítat a szekularizáció, kolonializmus és migráció korszakában

Author(s): Árpád Von Klimó / Language(s): Hungarian Issue: 4/2022

Fátima Róma és Lourdes mellett az egyik legnépszerűbb katolikus zarándokhely. A Lisszabontól körülbelül egy órányira fekvő korábbi kis község és annak jelentése teljesen megváltozott, mióta három kisgyermek beszámolt arról, hogy 1917 májusában megjelent előttük Mária, Jézus anyja.1 Azóta nemcsak Fátima vonzotta zarándokok millióit a világ minden részéről, hanem a Madonna kultusza és az őt megjelenítő szobrok is világszerte elterjedtek