We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Essay "Eclerul și Compasul: o cofetărie masonică" by Marcel Tolcea. Essay "Viaţa e-un bis" by Călin-Andrei Mihăilescu.
More...
În 1919, jurnalistul american Lincoln Steffens, un om cu duioase viziuni de stânga, afirma încrezător, după vizita făcută în Rusia Bolșevică a lui Lenin, răvășită de un război civil la fel de crâncen și păgubos cum fusese Marele Război: „Am văzut viitorul și funcționează”. Ulterior, s-a descoperit că acestă celebră sentință fusese scrijelită pe-un carnețel în tren, înainte ca jurnalistul să pătrundă pe teritoriul viitoarei Uniuni Sovietice.
More...
Essay "L'esprit d'escalier" by Adriana Cârcu Essay "Appeal to Love" by Claudiu T. Arieşan
More...
Pe hărțile din atlasul istoric editat de Pierre Vidal-Nacquet urmăresc cu privirea campaniile militare ale unui smintit. La un metru șaizeci și șase, acest complexat a ales să schimbe granițele Europei, în loc să-și fi dat la făcut niște pantofi cu toc. Câte cuvântări, articole, lucrări de doctorat, tratate de strategie militară și romane nu s-au scris despre personalitatea (vădit) accentuată a acestui scelerat. Unele, cu profundă admirație. Din mausoleul lui, unde osemintele i se odihnesc în șapte sicrie închise unul în altul, ca păpușile rusești, își râde probabil de prostia umană. De cei care de-a lungul ultimelor două secole și-au stricat ochii și, mai târziu, kilometri de film fotografic sau mii și milioane de pixeli, înregistrând imaginea sarcofagului din porfir roșu, supraînălțat pe soclul verde de granit, de sub dom. Mare om, domnule!
More...
Essay "Proorock and other Discreet, Hermit Roles" by Marcel Tolcea Essay "De Bello Russico" by Marius Lazurca
More...
Conference held in the Aula Magna of the Western University of Timișoara, under the theme "At UVT, culture is the capital", on the occasion of the opening of the Year of the Cultural Capital, February 18, 2023.
More...
Selver Kardović, rođen 20. februara 1990. godine u Rozajama, Crna Gora. Završio Osnovnu škola “Mustafa Pećanin” u Rožajama, a potom srednju Umjetničku školu “Petar Lubarda” na Cetinju. Nakon toga upisao Fakultet likovnih umjetnosti na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru. Diplomirao slikarstvo u klasi akademika Mehmeda Slezovića na temu “Savremena fi guracija”. Selver Kardović je član više esnafskih udruženja: Član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, Član Udruženja likovnih umjetnika Sandžaka, Član i predsjednik likovnog kluba “Kula”, Rožaje.
More...
This research paper provides a comprehensive review of the literature on the family influence on career choice, the factors influencing career choices, the comparative analysis between Western and Asian societies in terms of family influence on career choice and the integration of John Holland‘s career choice theory and the Chaos theory of Careers to provide a deeper understanding of the complexity and dynamic nature of the career choice process. The research highlights the importance of considering the role of family culture, the comparative analysis between Western and Asian societies, the role of other factors such as education, skills, personal values, and the labor market, and the integration of career choice theories in understanding the career choice decision- making process.
More...Příspěvek k debatě o etice historické práce
The presented paper is a reaction to the panel discussion on ethics in historiography, organized at the 12th Congress of Czech Historians in September 2022 under the chairmanship of Professor Milan Hlavačka. The main purpose of this discussion was to review recent plagiarism affairs in Czech historical science. In our text, we tried to describe and analyse some of related defence strategies and evaluate the risk of such behaviours. The main goal of this study is to break down the defences against unethical behaviour in general. We consider this paper a start of a serious discussion on this topic within Czech academia.
More...
The present work analyzes a series of occurrences of descriptive sequences and description mechanisms in the discourse of televised advertisements for pharmaceutical products, through which specific forms, functions and effects can be established. The first part of the paper outlines a general framework for defining the advertising text, and the second focuses on the descriptive procedures, focusing on how they are updated in different advertising sequences.
More...
Sredi poletja, letos posebno vročega, je 9. avgusta kolega dr. Zdenko Čepič, znanstveni svetnik Inštituta za novejšo zgodovino, dopolnil sedemdeset let in tudi z nami praznoval okrogli življenjski jubilej – že v pokoju, potem ko je bil vso delovno ero zaposlen na Inštitutu za zgodovino delavskega gibanja oziroma Inštitutu za novejšo zgodovino. Čepičeva raziskovalna in v veliki meri tudi življenjska pot je značilna za našo inštitutsko generacijo, ki je živela z njegovo notranjo in zunanjo tranzicijo ter se razvijala z njim, saj smo kar 40 od njegovih 60 let preživeli skupaj. Oblikovali smo se, tudi študirali v tistem obdobju, ki je pozneje dobilo oznako svinčena leta, na našem posebnem raziskovalnem področju novejše zgodovine pa je ta čas pomenil poudarjeno prizadevanje za vzpostavitev naslednje generacije raziskovalcev, ki bodo sledili, tematsko in tudi idejno, vojni in prvi povojni generaciji zgodovinarjev obdobja narodnoosvobodilnega boja in socialistične revolucije v vojnem in povojnem obdobju. Pretvorba v današnjo nacionalno novejšo zgodovino je bila postopna in zahtevna.
More...
Vsi vemo, da je čas za vse enak, da vsakomur odkaže leta, pa najsi ga živi na tak ali drugačen način. In tako je tudi z nami, zgodovinarji, ki imamo sicer privilegij, da se po lastni izbiri gibamo po njem, po njegovi razsežnosti in spoznavamo njene podobe. In zgodilo se je, da se je osemdeset let zbralo tudi Janku Prunku, za katerega je veljala oznaka »večni mladenič«.
More...
Jedna od neuralgičnih tema našega vremena jest pitanje identiteta. Ne samo pojedinci, nego čitavi kolektivi spore se i bore se oko toga tko su i što čini bit njih samih, njihov identitet. Identitet se posvaja i asimilira ili negira i obezvrjeđuje ili reinterpretira i revidira, čak mijenja. Opće mišljenje je da identitet jest jednako osoba, kolektiv, da identitet iscrpljuje onoga na koga se odnosi.
More...
Fra Alojzije Mišić, vrlo zaslužni bosanski franjevac i svećenik, vršio je u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj različite službe, dušobrižničke i poglavarske, među drugima i službu provincijala, a punih 30 godina je bio biskup mostarsko-duvanjski i apost. administrator (upravitelj) biskupije trebinjsko-mrkanske. Naredne godine (2024) je 165. obljetnica njegova rođenja pa je to prigoda da se rekne nešto o njemu i njegovim autobiografskim zapisima, naslovljenim: Curriculum vitae P. Aloysii Mišić, čiji se izvornik u rukopisu nalazi u Biskupskom Ordinarijatu u Mostaru, a fotokopija u franjevačkom samostanu na Petrićevcu, kod Banja Luke.
More...
O radu se često lijepo govori, a manje lijepo misli. Premda su ispisane i izrečene uistinu m nogobrojne i raznolike pohvale radu kao takvomu i premda se čovjek primarno smatra radnim bićem, ipak je činjenica da su radoholičari zapravo iznimke, a da se rad uglavnom smatra nečim opterećujućim. Ukratko, ljudi općenito rade više zato što moraju, a kudikamo manje zato što vole raditi. Nije stoga nimalo slučajno da se gotovo idealom smatra ako čovjek radi ono što voli, jer su m nogi upravo prisiljeni raditi poslove koje da ne moraju ne bi nikada radili. Čovjekovo iskustvo je pretežno takvo da tek kada ne može raditi – što zbog subjektivnih, što zbog objektivnih razloga, tj. zbog sebe ili zbog drugih – čovjek počinje uviđati, ako i tada, ljepotu i svrhovitost rada.
More...
Da je sustavna naobrazba mladih, ali i cjeloživotno obrazovanje odraslih, jedan od primarnih društvenih ciljeva, opće je poznato. Iz takvoga društvenog stava proizlaze dobrobiti kako za pojedinca koji se obrazuje, tako i za društvo u cjelini. Zato su i u prastarim ljudskim zajednicama polagane velike nade u napredak koji dolazi s naobrazbom. Nije stoga čudo što je naobrazba ponajprije bila rezervirana za odabrane, koji su ju sebi mogli priuštiti, ili za one koji su društvu bili najpotrebniji (kao što su, primjerice, svećenici, koji u starini nisu bili samo duhovni pastiri, nego i mislioci, i upravljači društvenih kretanja i još m nogo toga).
More...
„O minte bolnavă este o povară pentru națiune în mai multe feluri”. Așa a afirmat Lewellys Barker, profesor de medicină la Universitatea Johns Hopkins, la Conferința de igiena mintală care a avut loc la New York în luna noiembrie 1912. Barker a fost, de asemenea, un susținător al eugeniei, așa-numita știință a îmbunătățirii umane și a reproducerii planificate. Scopul principal al eugeniei este de a „îmbunătăți” „calitatea” genetică a populației umane prin controlul reproducerii și, la extremă, prin eliminarea celor care erau considerați a fi „inapți”, fizic și / sau mintal.
More...