We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
„Što ste nervozni, Petre?“ Ovim rečima ministar Lončar obratio senovinaru N1 Petru Gajiću na jučerašnjoj konferenciji za novinare.Cilj ovog teksta jeste da utvrdi razloge Petrove nervoze.
More...
Kada sadista za nekoga kaže da se iživljava i pri tom tu osobu zbog toga moralno osuđuje, to je u najmanju ruku – bizarno. Jeste, mislim na Vučića i na njegovu osudu lekara, njih sada preko 2.000, što se tobože iživljavaju nad članovima Kriznog štaba jer zahtevaju da se oni, članovi dakle, povuku. U Kriznom štabu, podsetimo se, pored lekara ima i političara iz redova vlasti. Zanimljivo je da su političari u Vučićevom licemernom iskazu izostavljeni. Zna Vučić, iživljavanje nad njim i drugim čelnicima države, pa među njima i nad političkim krilom Kriznog štaba, videlo bi se kao zaslužena kazna i nad tim se niko s prosečno razvijenim moralnim čuvstvom ne bi zgrozio: malo ko bi uopšte i pomislio da to nazove iživljavanjem. Sasvim je drugo pitanje – zašto bi se zahtev da neko položi račun doživeo kao iživljavanje? U Vučićevoj izopačenoj etičkoj optici ono što je stvar razumnog rasuđivanja i puke zdrave pameti izvrće se u iživljavanje, dok iživljavanje postaje… Zaista, kako Vučić vidi svoje iživljavanje nad žiteljima Srbije?
More...
Kod nas ima više obolelih jer mi testiramo više od drugih. Da li je to tačno štagod da se zaista želi reći? Nije. Gledajući vremenske serije rasta broja testova i obolelih, uglavnom se može zapaziti sledeće. Najpre povećani broj obolelih dovodi do masovnijeg testiranja. Potom se broj testova povećava zajedno sa povećanim brojem obolelih. Da bi konačno povećanje ili smanjenje broja testova i obolelih bili nezavisni jedno od drugog.
More...
Ujutru 22. decembra 1989. na rumunskom radiju je objavljena vest o zabrani okupljanja više od petoro ljudi. Razlog tome su bili sve učestaliji protesti protiv Čaušeskua i njegovog režima, koji je tog dana zbačen sa vlasti. Posle tri dana nad njim je izvršena smrtna kazna.
More...
Broj novih slučajeva vrtoglavo raste. Evropska unija je zabranila ulazak većini stanovnika Sjedinjenih Država, pokazujući tako da SAD vidi kao propalu državu nesposobnu da pandemiju stavi pod kontrolu. Za novo razbuktavanje neki krive mlade i njihova okupljanja. Ali veću štetu su napravile desničarske elite koje ne odustaju od tvrdnji da zaštitne mere poput distanciranja i korišćenja maski ugrožavaju njihove „slobode“.
More...
Pod ovim naslovom, nešto preko 300 lekara zahteva da se raspusti postojeći Krizni štab za borbu protiv zaraze i formira novi. Razlozi su očigledni i dobro poznati: Krizni štab dozvolio je da bude zloupotrebljen u političke svrhe; zloupotreba se ogledala u krivotvorenju podataka o širenju zaraze i posledicama bolesti; žitelji Srbije više ne veruju Kriznom štabu; bez poverenja, Krizni štab ne može da radi svoj osnovni posao – da utvrdi mere za efikasnu borbu protiv bolesti i privoli ljude da ih poštuju. Iz svega, reklo bi se, logično sledi da nam je potreban novi krizni štab.
More...
Kada od sutra na dalje vidite nekoga u trgovini ili javnom prijevozu da ne nosi masku, slobodno mu kažite ‘Glupane stavi masku’, jer se to više ne može smatrati uvredom, već znanstvenom činjenicom.’ To je u nedjelju, 12. srpnja, na svojoj Facebook stranici objavio mikrobiolog Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade RH. Ono ‘od sutra’ u njegovoj rečenici odnosi se naravno na ponedjeljak, 13. srpnja, otkad je na snazi odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite o obaveznom nošenju zaštitnih maski u trgovinama i javnom prijevozu.
More...
Od lažnog sanduka za ugalj do lažnog đubreta Prota Petar gleda svoj odraz na staklu biletarnice železničke stanice u Maloj Moštanici. Kasna je jesen 1942. godine. Proseda brada izgleda raščupano, iako ju je koliko juče potkresao, spremajući se za nabavku. Voza još nema, niko ne zna kad će doći. Dve platnene torbe na toj mutnoj slici izgledaju prevelike. Ako mašinovođa pre kontrole ne primi robu, ode dukat badava. Za neki dan je Sveti Nikola. Šaran, čitavih 200 dinara kila! Ispravlja se, počinje da hoda što brže može, uzdiže ramena ne bi li smanjio utisak preteških torbi, jer je u staklu maločas video mladog nemačkog vojnika sa šmajserom preko grudi kako lakim, gotovo plesnim korakom šparta po peronu, tiho zviždeći nešto nazovi romantično. Prepoznaje Lili Marlen. Ako i on putuje, voz će ipak doći, ali ako samo čuva stanicu… Samo da stigne kući pre policijskog časa, inače, čak i ako prođe kontrolu, ode roba.
More...
Da Zakon o radu ne valja, nije neka tajna. Da je naklonjen poslodavcima, još manja je nepoznanica. Da se ni takav ne poštuje, uz blagoslov vlasti, dokazano je na desetinama primera. U tom smislu, u priči o radnicama IGB Automotive u Inđiji nećemo videti ništa originalno kada je reč o matricama ponižavanja radnika. Ono što je ipak zadivljujuće jeste činjenica da se ovakve priče mogu efikasno sprečiti minimalnim zalaganjem države da se zakon promeni, a da se pri tome čak ni ne ugrozi (katastrofalna) politika dodvoravanja takozvanim stranim investitorima.
More...
Postaje sve očiglednije da su režimski elementi ubačeni u masu demonstranata da bi izazivali nasilje. Pojavilo se i nekoliko komentara u kojima se objašnjava kako ti elementi funkcionišu, gde se obučavaju i na koji način izazivaju haos. Ono o čemu je ostalo da spekulišemo jeste zašto režimu odgovara izazivanje haosa. Brojni su potencijalni odgovori na ovo pitanje: od izazivanja podela u društvu do suzbijanja protivnika i demonstracije sile. Koji god od ponuđenih odgovora bio bliži istini, da bismo odgovorili na režimsku provokaciju moramo napraviti korak unazad i zapitati se zašto je režimu baš sada neophodno da pravi podele, suzbija protivnike i demonstrira silu.
More...
Da li ste gledali Hanekeovu Ljubav (Michael Haneke, Amour, 2012)? Ne otkrivam radnju, samo nagoveštavam usku povezanosti ljubavi i smrti koja se ostvaruje kao kretanje prisustvom i intimnošću. U Srbiji je 15. marta 2020. proglašeno vanredno stanje kako bi se pobedio „nevidljivi protivnik, opasni i opaki protivnik“. „Da bismo to uspeli da uradimo, preduzećemo najteže mere.“
More...
Virusološkinja Dr Ana Gligić pokušava da objasni nagli rast broja obolelih i umrlih i tezama o aerosolnom prenošenju korone i o drugim sezonskim virusima. Razgovor vodi Vesna Rakić Vodinelić.
More...
Uzroci našeg poraznog suočavanja sa kovidom 19 tokom prethodne dve godine su potpuna nepripremljenost, organizacioni haos, pogrešno odabrani prioriteti, dominacija političke koristoljubivosti nad interesom očuvanja zdravlja, stvaranje ambivalentnog odnosa prema vakcinaciji… Govore članovi i članice Ujedinjenih protiv kovida: Vuk Vučić, Zoran Radovanović, Igor Smolić, Vesna Rakić Vodinelić i Emina Milošević. Integralni snimak KZN UPK
More...
Nekada su Šangaj zvali „začarani grad“ (modu). Činilo se kao da ga magični štit brani od letnjih tajfuna i drugih prirodnih nepogoda. U početku je izgledalo da magija čuva grad i od kovida. U protekle dve godine, Šangaj je bio primer kineske „dinamičke nulte politike“ u trci protiv virusa. Videli smo kako se to odvija u ogromnim razmerama – testiranje u šangajskom Diznilendu izvedeno je na preko 30.000 posetilaca dok ih je zabavljao vatromet – kao i u malim: jedna prodavnica čaja proglašena je „zonom kontakta“, kao najmanja u toj kategoriji. Mnogi su doživeli kampovanje u kancelariji (uz supe iz kesice i kartanje) na 48 sati ili 72 sata. Ljudi su tolerisali ove manje neprijatnosti i čak su sve to smatrali zabavnim. Mehur je pukao nakon što je u martu Hong Kong zahvaćen Omikron varijantom. Okolni gradovi takođe su bili preplavljeni slučajevima zaraze i stavljeni u lokdaun.
More...
Trends in MDG achievement in Russia are mixed. There are clear positive trends: poverty is reduced, education is more accessible, child and maternal mor-tality rates have shrunk, and Russia’s position as an in-ternational donor has strengthened. However, many issues still require serious attention, particularly the spread of HIV/AIDS, lack of committed gender policy, damage to the environment, and significant inter-regional disparities in human development. As the Report makes clear, ensuring sustainability of current positive trends is also a key challenge. We hope that this Report will not only stimulate discussion of the MDGs and Russia’s role in global development among the expert community and a broader public but that it also will provide basis for strategic decisions to strengthen human development, at both federal and regional levels in Russia.
More...
In this year’s Human Development Report, entitled “Baltic Way(s) of Human Development Twenty Years On”, distinguished social scientists from the three Baltic countries have analyzed our twenty-year journey. They have highlighted the similarities and parallels but, being serious scientists, have focused primarily on the areas in which the countries have searched for and found original paths. Their analyses provide a valuable and comparative overview of the changes that have occurred in the economic and political coordinate system since the collapse of the so-called Eastern Bloc. // The main objective of this report is not to rank countries, or once again give in to the human urge to prove to our¬selves, and everyone else, that despite all the hardships and naysayers, the three Baltic states have managed to leave behind the burden of the 50-year Soviet occupation and become developed European countries through persistent work and effort. Instead, we should look at the texts as discussions on whether our development model, our way of doing things, is the most effective and could, in the future, be set as an example for other countries and regions that currently, for various reasons, stand on the threshold of major change.
More...
The 2014 National Human Development Report clearly shows that the role of the private sector in generating human development transcends that of a tax-payer and a creator of jobs, important though these contributions are. The report presents a thoroughly documented review of global and national experience to demonstrate how the private sector can play the role of catalyst for change by promoting new approaches, technologies, services and policy proposals. We trust these examples will inspire all of the many actors who have a part to play in this and help to drive further the efforts of the Moldovan business community to advance the modernization of the country. // The sustainable and inclusive development of Moldova in a way which benefits all people will occur only if Government, the private sector and society at large join efforts to achieve this goal. The 2014 report seeks to identify what can drive the private sector’s contributions to economic and social progress, what the obstacles are, and how an ecosystem conducive for stronger private–public development engagement can be attained. It provides a set of well-defined policy recommendations for all national actors, including central government and private companies, which we hope will continue the discussions started in the process of formulating the report.
More...
This report examines the role of civil society and private sector in the Republic of Moldova in achieving the Millennium Development Goal 1 “Eradicate extreme poverty and hunger” (MDG 1). In the study participated in the civil society and the private sector and relevant government institutions and relevant international organizations.
More...
Projekat „Monitoring poštovanja ljudskih prava u ustanovama zatvorenog tipa u Crnoj Gori“, čiji je cilj unapređenje ljudskih prava osoba smještenih u ove ustanove, izvele su nevladine organizacije iz Crne Gore „Akcija za ljudska prava“ (HRA), kao nosilac projekta, Centar za antidiskriminaciju „EKVISTA“, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Sigurna ženska kuća (SŽK), uz pomoć Beogradskog centra za ljudska prava i Letonskog centra za ljudska prava, a finansirale Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ambasada Savezne Republike Njemačke. Projekat je izveden u periodu od 1. marta 2010. do 31. marta 2013. U okviru projekta, 17. juna 2011. zaključen je Sporazum o saradnji između nosioca projekta NVO „Akcija za ljudska prava“, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Javne ustanove (JU) Zavod „Komanski most“ za smještaj osoba s intelektualnim invaliditetom, koji je obuhvatio: nenajavljene posjete monitora nevladinih organizacija ovoj ustanovi; predstavljanje izvještaja o posjetama i razgovor o izvještajima na okruglom stolu; izradu brošure o pravima korisnika ustanove i saradnju na javnoj kampanji, čiji je cilj približavanje potreba i prava korisnika široj javnosti. Izvještaj u nastavku sadrži ukupnu ocjenu monitoring tima pomenutih nevladinih organizacija iz Crne Gore o stepenu primjene preporuka za unapređenje poštovanja prava korisnika Zavoda „Komanski most“ (u daljem tekstu „Zavod“) koje su dali Evropski komitet za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kao i dodatnih preporuka nevladinih organizacija koje su učestvovale u ovom projektu. Izvještaj je izrađen na način koji omogućava praćenje napretka koji je postignut od početka monitoringa u julu 2011. do objavljivanja prvog izvještaja u novembru 2011., odnosno završnog izvještaja koji je objavljen u februaru 2013. Na kraju svakog poglavlja dodali smo upućivanja na tabelu, koja pokazuje šta je unaprijeđeno u određenoj oblasti. Na kraju izvještaja, u vidu dodatka, objavljujemo tabelarni prikaz primjene preporuka prilikom objavljivanja završnog izvještaja u februaru 2013. godine, odnosno do kraja marta 2013.
More...
Ova publikacija sadrži odredbe iz zakonskih i podzakonskih propisa Crne Gore u oblasti socijalne, dječije, zdravstvene i vaspitno-obrazovne zaštite a koje su, po ocjeni Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ Podgorica, od značaja za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i njihove roditelje. Publikacija je nastala u okviru projekta Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ Podgorica „Uz pravnu podršku do kvalitetnijeg ostvarenja prava djece i mladih sa smetnjama u razvoju“ koji je realizovan od 1.08.2014. do 30.12.2014. godine, uz finansijsku podršku Delegacije EU, posredstvom Centra za gradjansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice i Građanskih inicijativa(Gi) iz Beograda. Glavni cilj projekta bio je unapređenje sveukupnog položaja djece i mladih sa teškoćama u razvoju u Crnoj Gori. Konkrentije, projekat je bio usmjeren na jačanje kapaciteta 10 nevladinih udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju u promociji i ostvarivanju prava pomenute populacije. Ciljne grupe su bile porodice djece sa smetnjama u razvoju, centri za socijalni rad, područne jedinice Fonda zdravstva Crne Gore, predstavnici lokalnih uprava i sredstava informisanja a krajnji korisnici djeca i mladi sa smetnjama u razvoju. U okviru ovog projekta, Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ Podgorica je održao 15 radionica u deset gradova u Crnoj Gori: Plav, Andrijevica, Rožaje, Berane, Mojkovac, Kolašin, Danilovgrad, Tivat, Budva i Ulcinj. Na radionicama su predavači ukazivali na prava i postupak ostvarivanja prava djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih roditelja a koja su bliže opisana u tekstovima koji su predmet publikacije.
More...
