![Nakon](/api/image/getissuecoverimage?id=picture_2015_27521.jpg)
We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Noć se nad Gelu spuštala naglo, slično vranama koje iznenada slete na neko stablo. Bila je teška, nekako ljepljiva i zastrašujuća. Eshil je pamtio i drukčije noći, one vedre, obasjane mjesečinom, zalivene vinom i ozvučene pjesmom koja blagotvorno djeluje na ljudski duh. Te vedre noći u kojima se sjedilo uz vatre koje su titrale na licima sugovornika koji su, zahvaljujući volji bogova, opet bili okupljeni u taboru nakon dana koji su proveli ubijajući neprijatelje čije su vojskovođe pokušavale uništiti sustav vrijednosti koji je stoljećima izgrađivalo društvo naroda kojemu je i Eshil pripadao, kažem: te su noći pripadale njegovoj mladosti. U takvim je noćima on puštao mislima okupiti se na sijelo u njegovoj svijesti, opustiti se i zabaviti uz priče onih kojima je još do priče bilo, uz vino koje ih je činilo tromima, ali koje je ponekad i njemu razvezivalo jezik. Misli tada nisu postavljale dubokoumna pitanja (ona će doći kasnije, s godinama koje će Eshilu postupno širiti vidike); one su pripadale mladosti i težile onome čemu mladost i inače teži – jednostavnosti i mašti. Vojnik zaista ne treba puno: njemu je potrebna noć kako bi mu rekla da je proživio još jedan dan, da bi mu dala nadu da će ih doživjeti još mnogo i potrebna mu je mašta (a vojnik najradije mašta o ženskim čarima) kako bi mogao izdržati sve nevolje koje sa sobom vojnički život nosi.
More...
Bilo je pola sata iza ponoći jedne zvjezdane noći na najprometnijoj cesti u Hrvatskoj. Mašući sam otpozdravljao svome prijatelju i njegovu ocu. Upravo smo skupa proveli šest sati u istraživanju grada. Polagano sam se vratio u svoj stan veselo raspoložen, znajući da ću imati ugodan noćni odmor, a da ću sljedeći dan s prijateljima ići na plažu.
More...
Akademik Božo Žepić, Nacija i nacionalno pitanje, Mostar, 2015.
More...
Prošla je godina dana otkako nas je napustila Tatjana (Tanja) Feher, dugogodišnja članica ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Narodnog pozorišta Mostar. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu studirala je u klasi Branka Gavelle, a 1962. diplomirala kod Georgija Para.
More...
Doajenka našeg glumišta Tatjana Feher o svojim nagradama, uspomenima, ljubavima i životu (Maxi revija; lipanj, 2008.)
More...
Josip Mlakić, Svježe obojeno, Fraktura, Zaprešić 2014. Zvonimir Balog, Stoj ili pucam od zdravlja, Hrvatska kulturna zaklada, HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb, 2015. Sonja Škobić, Kuća okrenuta moru, Zdravo društvo, Mostar, 2014. Anto Stanić, Bili su k’o braća; Štamparija Fojnica; Kreševo, 2015. Grgo Mikulić, Priče i legende iz Hercegovine (II), Gral, Široki Brijeg, 2016. Anita Martinac, Medaljon
More...
Contemporary psychopharmacotherapy: The cornerstone of treatment of people with mental disorders
More...
Iako su psihotropni lijekovi bili glavno terapijsko sredstvo u liječenje odraslih osoba s mentalnom bolešću u proteklih pola stoljeća, upotreba ovih lijekova u liječenju djece i adolescenata s psihičkim poremećajima je mnogo kraća. Jedan od razloga je da, doskora, specifične psihijatrijske dijagnoze nisu bile dobro definisane u pedijatrijskoj populaciji.
More...
Kako svaka propisana terapija može postati predmet preispitivanja na sudu, tako je potrebno sa velikom pažnjom ordinirati terapiju kako ne bi došlo do grešaka koje bi mogle imati svoje reperkusije na sudu.
More...
Usporedo sa starenjem stanovništva, demencija postaje jedan od vodećih psihijatrijskih poremećaja, s rastućim ukupnim troškovima skrbi za takve bolesnike. Do 2020. Godine se procjenjuje da će na svijetu biti 35 milijuna bolesnika s demencijom. Demencija, odnosno Alzheimerova bolest kao najčešći oblik demencije, progresivna je bolest koja zahvaća kognitivne funkcije. Kognitivna deterioracija, kao ključni simptom demencije, često je praćena bihevioralnim i psihološkim simptomima koji se skraćeno nazivaju BPSD. Navedeni simptomi se svrstavaju u određene skupine koji se mogu mijenjati u vremenu i intenzitetu.
More...
Fenomen ljudske agresivnosti predstavlja interakciju bioloških, psiholoških i socijalnih varijabli koji obuhvaća multiformne osobenosti - od negativne emocionalnosti, depresije do antisocijalnih ponašanja. Utvrđena je veza između agresivnog ponašanja i pojedinih regija mozga. Limbički sistem, hipotalamus, regije moždanog stabla, moduliraju agresivno ponašanje. Agresivno ponašanje je modulirano od više neuroanatomskih pozicija i pomoću mnogih neurotransmiterskih sistema uključujući: serotoninski, noradrenalinski, dopaminski, acetilholinski, GABA i opoidni sistem. Uprkos složenosti neurohemije agresivnog ponašanja, animalna proučavanja jasno pokazuju da se agresivno ponašanje značajno može mijenjati modifikacijom specifičnih transmiterskih sistema. U moždanom stablu, najprimitivnijem dijelu mozga, serotonin je odgovoran za kontolu fundamentalnih fizioloških aspekata u tijelu. Serotonin je involviran u mnoge ponašajne aspekte, emocionalna i psihička stanja, prehranu, agresivnost, raspoloženje i na taj način serotoninska aktivnost u širokom spektru „serotoniskih poremećaja“ kao što su depresija, shizofrenija, Parkinsonova bolest (Jacobs, 1994). Amfetaminski preparati dovode do pojačane aktivnosti noradrenalina, dopamina i serotonina i da pojačana transmisija u dopaminergičnom i noradrenergičnom sistemu dovodi do izražavanja agresivnog ponašanja (Man, 2000). Konzumiranje alkohola izaziva pojačanu aktivnost serotonina, prolazno ekscesivno povećanje serotonina i noradrenalina dovode do agresivnosti koju porast serotonina ne može modulirati.
More...
Stanisław Lem betrayed his fascination with Joseph Conrad’s writing relatively early. The first references to Lord Jim can be found in his first novel, entitled Szpital Przemienienia (Hospital of the Transfiguration). However, the nature and the extent of this Conradian inspiration was based on Lem’s reading of Jan Józef Szczepański’s well known study entitled W służbie Wielkiego Armatora (In the Service of the Great Shipowner) and his much less well known List do Juliana Stryjkowskiego (A Letter to Julian Stryjkowski), in which he presents his understanding of the Conradian principle of “meting out (not ‘doing’) justice to the visible world”. Indeed, it would seem that Lem follows Szczepański in adopting the Conradian principle of axiological absolutism. Unlike Szczepański, however, Lem sees this principle not as the result of a broadly understood rational procedure, but instead detracts from its rationality by bringing within its scope the problem of the so-called randomness of supra-universal and supra-global cosmic reason. For Szczepański, the most important phase of his own approach to reading Conrad was undoubtedly Lord Jim. Although Lem betrays a partiality for Conrad’s short (and longer short) stories, he does not single out one particular story. In the present article, I venture to suggest that given Lem’s belief in “radical solitude in the cosmos”, the story whose import would best correspond to this conviction is The Shadow Line.
More...