Sankcije Rusiji
Kao sredstvo odvraćanja, dakle kao pretnja, sankcije nisu imale željeni uticaj. Rusija je svejedno napala Ukrajinu. Šta se sada njima želi i može postići?
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Kao sredstvo odvraćanja, dakle kao pretnja, sankcije nisu imale željeni uticaj. Rusija je svejedno napala Ukrajinu. Šta se sada njima želi i može postići?
More...
„Slušaš li Putina?“ Neočekivana poruka od prijateljice iz Moskve stigla je u ponedeljak, negde oko 20. minuta govora ruskog predsednika, u kom će on obznaniti priznanje dve istočne oblasti Ukrajine kao nezavisne države i praktično izložiti svoje razloge za lansiranje nove vojne ofanzive protiv ove zemlje. Da, slušala sam ga; u tom trenutku, Putin je rekao da Ukrajina nema istoriju legitimne državnosti. Kad je govor završen, prijateljica je na Fejsbuku napisala: „Ne mogu da dišem“.
More...
Objašnjenje za, najpre, prisajedinjenje Donbasa, a potom za zauzimanje cele Ukrajine, ako do toga dođe, jeste odnosno biće da su ugrožena prava ruske manjine ili većine, već kako ko računa, ali pretpostaviću da je reč o manjini jer sve što ću reći ukoliko važi za manjinu utoliko više važi za većinu. Poređenje sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom je očigledno, pa ću odatle početi.
More...
„Mislim da će Putin investirati Kijev“, rekao mi je jedan Nato general. Na trenutak sam pomislio da sam ga pogrešno čuo, a onda sam shvatio da koristi ovu reč u starom vojničkom žargonu za opkoljavanje grada bez okupacije. Ta jedna reč pokazuje koliko smo nazadovali u Evropi tokom poslednjih 15 godina: od sveta u kom investirati znači ulagati novac u nešto, do sveta u kom investirati znači opsedati ga vojskom.
More...
Rat nije racionalan. Njegove metode i ciljevi nisu racionalni. Iako mu se uzroci mogu racionalizovati, iako se mogu izreći logički konzistentno, iako se mogu predstaviti kao pravolinijska putanja koja je kroz istoriju dovela do ovde, do rova i puške, do raznesene lobanje i granatirane šake, rat je bešćutan, on ume samo da vrišti, ciči, praska i za sobom ostavlja tišinu.
More...
Rušenje Lenjinovih spomenika postalo je uobičajena televizijska ilustracija izveštaja o masovnim protestima u Kijevu protiv Janukovičeve vlade. Bio je to lak način za demonstraciju besa: spomenici su predstavljali simbol sovjetske represije i politike ruske dominacije nad susedima čijim se nastavljačem smatra Putinova Rusija.
More...
Uskrs je vreme čuda, a uskrsnuće je najveće čudo od svih. Međutim, gospodar koji je ovoga puta bio na delu je onaj iz Kremlja, a njegove moći su prilično ograničene. Vladimir Putin je ulio novu snagu Zapadu, razjedinjenom i slabom pre ukrajinske krize. NSA afera je zaboravljena, NATO-u je udahnut novi život. Zahvaljujući zajedničkom naprijatelju.
More...
Uoči Uskrsa iz Ženeve je stigla vest da je između Rusije i Zapada, napokon, postignut načelni sporazum o pravcu rešavanja Ukrajinske krize mirnim putem. Možda od tog sporazuma neće biti nikakve vajde, jer on „preskače“ neke bitne stvari, ali njegov sadržaj ipak upućuje na zaključak da su obe strane sklone da odustanu od maksimalnih zahteva.
More...
Kada je 21. februara pobegao iz Kijeva, Janukovič se uputio u Harkov, gde je bio zakazan kongres njegove Regionalne partije. Trebalo je da on na tom kongresu objavi da su vlast u Kijevu oteli fašisti, plaćenici Zapada, da proglasi Donjecku republiku i da zamoli Rusiju da od zlih fašista vojnom intervencijom zaštiti novoosovanu republiku. Međutim, organizatori puča su se u presudnom trenutku uplašili, kongres je neslavno završio rad, a Janukovič se napio i helikopterom odleteo za Donjeck.
More...
Smatra se da ko god nije pristalica konsenzusa o neophodnoj pobedi zapadnih vrednosti u Ukrajini, i plaćeničko izveštavanje o tome smatra lakrdijom, sigurno je podlegao muževnom šarmu Vladimira Vladimiroviča Putina.
More...
Neko je rekao Ukrajina nije ni Bosna niti Kosovo. Zaista, reč je o najvećoj evropskoj zemlji, po teritoriji, ako se računaju samo one koje su u celini na evropskom kontinentu. Ima stanovništvo od oko 45 miliona. Doduše, u sporu je sa znatno većim susedom, ali i tako posmatrano to nije tek neki od balkanskih sporova. Evropska, pa i svetska, bezbednost su ulog ovog spora. Šta je predmet spora?
More...
Pred sam početak krimske kampanje, dakle pre nešto manje od mesec dana, pisala sam o tome da je jedina strateška i zaista efikasna odluka koju bi Obama u ovoj situaciji mogao da donese, odluka o smanjenju svetskih cena nafte i gasa.
More...
U svom legendarnom filmu Dijamantska ruka (1969), Leonid Gajdaj je snimio mnogo scena koje su neminovno morale izazavatine zadovoljstvo sovjetske cenzure. Predviđajući to, Gajdaj je za finalnu scenu ove komedije snimio eksploziju nuklearne bombe namoru, scenu koja nikako nije bila povezana sa sadržajem filma i koja je i sama po sebi izgledala prilično apsurdno. A kada je nasednici komisije Državnog komiteta za kinematografiju (Госкино) došao red na njegov film, Gajdaj se opasno zainatio: bio je spreman da se odrekne bilo koje scene osim te, poslednje. Prepirka se produžila i nakon nekoliko dana teških razgovora, Gajdaj je na kraju ipak „popustio“. Sve ostale scene u filmu su ostale praktično nedirnute. Tu i tamo su poneku malo podkresali, ponegde malo izmenili tekst i to je bilo sve.
More...
Putinov prelazak na otvoreno hitlerovsku spoljnu politiku kvalitativno menja političku konfiguraciju unutar zemlje. Pre svega, s dnevnog reda je definitivno skinut projekat „ujedinjene antiputinske opozicije“. Putin je, onako skoro sasvim po hitlerovski, uzjahao „postversajski sindrom“, raspalio masovnu imperijalno-šovinističku psihozu i pridobio značajnu većinu onih koji podržavaju agresivnu politiku koju je on započeo. Na njegovu stranu je dobrim delom stala i opozicija, naravno dumska, ali ne samo ona.
More...
Mediji imaju velikih teškoća sa normalnošću i sa kontinuitetom. To nije nešto novo, ali je ponovo postalo očigledno kada je reč o protestu, prevratu, revoluciji u Ukrajini i njenim posledicama. Kako bismo mogli da opišemo ono što se upravo događa, sporo i nepredvidivo, malo napred, malo nazad, tu nasagledivu aferu, kako je često slučaj sa revolucijama?
More...
„Činjenica da je čovek Bernamovih kapaciteta bio spreman da, barem izvesno vreme, o nacizmu misli kao o nečem vrednom divljenja, nečem što bi moglo da vodi, štaviše, što će verovatno dovesti do trajno uređenog društva pokazuje koliku je štetu našem osećaju za realnost nanelo negovanje nečega što danas nazivamo ‘realizmom’.“
More...
Sve je izgleda već jasno. Ruski potezi su „znak slabosti“ (Obama), Putin je „gubitnik“ (Spiegel online), živi u „nekom drugom svetu“ (Merkel), Zapad mora da mu „pokaže gde mu je mesto“ (Frankfurter Allgemeine Zeitung). Moćnici i mediji na Zapadu odavno nisu bili tako složni kao tokom Krimske krize: Ludi Ivan je prekršio međunarodno pravo, red je da zbijemo redove.
More...
U vezi sa otcepljenjem Krima od Ukrajine, aktualizovano je poređenje Krima i Kosova. Američka i evropska administracija, većina američkih i evropskih eksperata za međunarodno pravo, međunarodne nevladine organizacije i dve-tri lokalne organizacije za ljudska prava smatraju da se Krim i Kosovo ne mogu porediti.
More...
Ona dvadeset i prva starozavetna Knjiga Propovednikova nas ne ostavlja na miru, jer iz nje govori ideolog totalnog nihilizma – neumoran je. Pišemo zapis ovaj i listamo je – najradije je čitamo na latinskom – i slušamo vesti. O Ukrajini i Rusiji, te o nama ovde i sada, ali od knjige – Knjige Propovednikove – se ne odvajamo. I grozno zvuči onaj lajtmotiv u njoj – Vanitas vanitatum et omnia vanitas, ono sve je taština i sve je zalud čoveku i muka velika. Svemu ima vreme, nabraja Propovednik, i kada se seje i kada se žanje, kada se živi ikada se umire: „Vrijeme kada se ubija, i vrijeme kada se iscjeljuje, vrijeme kada se gradi i vrijeme kada se razvaljuje“.
More...