Aristotelovanje
U organizaciji Katedre za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici i Centra za društvena i interreligijska istraživanja Univerziteta u Zenici, u Zenici je 22. decembra 2016. godine održan okrugli sto pod nazivom Aristotelovanje u povodu 2400 godina od rođenja starogrčkog filozofa Aristotela. Direktan povod za ovaj skup je proglašenje 2016. godinom Aristotela od strane UNESCO-a. O Stagiraninu su tako govorili poznavaoci njegove filozofije iz Bosne i Hercegovine i to: prof. dr. sc. Željko Škuljević (Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici), prof. dr. sc. Miodrag Živanović (Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci), prof. dr. sc. Damir Marić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr. sc. SpahijaKozlić (Pravni fakultet Univerziteta u Zenici), doc. dr. sc. Bernard Harbaš (Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici), prof. dr. sc. Nebojša Vasić (Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici) i zenički književnik Aras Borić. Kako svjedoči Diogen Laertije, Aristotel (stgr. Ἀριστοτέλης, Aristotelēs; Stagira u Trakiji, 384. p. n. e. – Halkida, 322. p. n. e.) je rođen od oca Nikomaha i majke Faestide. Još dok je Platon bio živ, Aristotel je napustio učiteljevu Akademiju. Kasnije, kada se vratio, vidio je da je ona u rukama drugog učitelja pa je osnovao vlastitu školu u Likeju (Liceju), na jednom šetalištu gdje je običavao šetati s učenicima i tako im nekada držati predavanja i rasprave, odakle je ona dobila naziv Peripatetička škola (stgr. περιπατητικός, peripatetikos), dok je njegova filozofija prozvana peripatetičkom. Neki ipak smatraju da je naziv potekao od šetnji s Aleksandrom Makedonskim s kojim je razgovarao o filozofiji i drugim temama. Boravio je u Makedoniji na poziv Filipa Makedonskog kako bi poučavao njegovog petnaestogodišnjeg sina Aleksandra, a potom je stigao u Atinu i upravljao svojom školom nekih trinaest godina. U Aleksandru Makedonskom Aristotel je imao dostojnijeg učenika i vaspitanika nego što je Platonov Dionizije. Nakon toga se povukao u Halkidu i tamo umro od bolesti u dobi od šezdeset i tri godine. Prema pisanju Diogena Laertija za svog života je napisao ukupno 445.270 redova teksta.
More...