1. „Misliti partizanstvo“ by Srećko Pulig; 2. „Komunistički zločini“ by Nikola Vukobratović; 3. „Sjećanje na partizane“ by Gal Kirn; 4. „Partizanska umjetnost“ by Srećko Pulig; 5. „Partizani danas“ by Gal Kirn; 6. „Za “ovu“ Jugoslaviju“ by Ivana Momčilović; 7. „Tigrovi od papira“ by Primož Krašovec
More...
Baton Hadžiu: Pre 1982. godine, Škeljzena Malićija je na Kosovu malo ko poznavao kao čoveka od pera. Često se navodi da vas je u svet pisanja, debata, ali i politike uvelo otvoreno pismo objavljeno u beogradskom nedeljniku NIN. Otvoreno pismo upućeno srpskom akademiku Pavlu Iviću vas je nateralo da izađete iz školjke anonimnosti. Zašto ste u stvari napisali to pismo?
More...
Matthias Platzek, kome se nema šta prigovoriti, ima ideju: „Aneksija Krima mora se naknadno uskladiti sa međunarodnim pravom, tako da bude prihvatljiva za sve“. To znači da ne postoji mogućnost da se Rusija odrekne Krima. To ne žele ni stanovnici Krima. Platzek je u pravu. Treba da smo mu zahvalni, jer je razobličio zablude zapadne politike prema Rusiji.
More...
Ova arapska reč svoje današnje značenje prvobitno nije imala. Al-kuhlje najpre bio prašak za oči (sa srodnim rečima u drugim semitskim jezicima). Još u 2. veku pre naše ere u akadskom i asirskom jeziku javlja se reč quhlu, za skupoceno kozmetičko sredstvo za bojenje očiju, verovatno crnom bojom. Ovo sredstvo bilo je u starom veku veoma rašireno; pod drugim imenima pominje se kod Egipćana, Grka, Rimljana i Indusa (kajal). Sastojalo se iz fino isitnjenih minerala kao što su antimonov sulfid ili olovni sulfid, a u Egiptu i malahit (karbonat bakra zelene boje) kojima se dodavao i čađ. Koristio se, takođe, i kao lek protiv očnih bolesti.
More...
To što se događa pred našim očima nije samo obična turbulencija. Za globalizirani svijet koji je rođen na ruševinama Hladnog rata pandemija korona virusom jeste raskršće sa mnogo putokaza čovječanstvu. Nadam se da ćemo izabrati onaj smjer koji će temeljito pretresti našu savjest i inteligenciju, donijeti očekivani preokret prema onom nivou solidarnosti, razumijevanja i zajedništva među ljudima koji budućim pokoljenjima može obezbjediti stvarni mir i zdravlje na planeti. Da li će biti većine u našim društvima za taj izbor? Da li će se krenuti drugim putem izolacionizma i civilizacijske regresije? Odgovor je danas neizvjestan. Oduvijek sam pripadao onoj manjini koja je pažljivo slušala one naučnike, ekonomiste i političare koji su upozoravali čovječanstvo kroz kataklizmična predviđanja silaska u pakao jer ne marimo za prirodu već mahnito trčimo za profitom.
More...
Dok Rusija gomila svoje trupe na granici sa Ukrajinom najava razgovora Rusije i SAD-a o globalnoj bezbednosti svakako je dobrodošla. To možda neće smanjiti tenzije, ali dve strane će bar saslušati jedna drugu.
More...
Naša skrpljena Vlada nastavila je sa izdavanjem nesuvislih saopštenja koja, osim što nemaju veze sa zdravim razumom, protivreče Ustavu i zakonima Srbije. I ma koliko da se čovek već navikao da živi u pravnom limbu, ispraznom prostoru koji je svuda, pa i ovde, nekad bio popunjen osnovnim pravilima ponašanja u svakodnevnom životu, ne može da prestane da se čudi. A dok se mi čudimo oni nastavljaju sa svojim svečano, nekad i dramatično predstavljenim besmislicama koje nemilice bacaju u etar, kao da je tu središte naših života i smrti. Sad su namerili da dopunjavaju Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, iako je baš taj Zakon, i to upravo u vremenima pandemije, jedan od onih koji se sa komocijom, ignorancijom i arogancijom zvaničnika, uopšte ne primenjuje.
More...
Neprekidno mislim o tome šta mi osim slobode nedostaje. Sećanje i stvarnost, na primer. Ko se uopšte usudio da napravi granicu za godine u kojima se još može tragati za izgubljenim vremenom? Makar i sa Marselom Prustom i njegovim udžbenikom. Svi imamo samo ono što nam je ostalo, tako kaže učitelj melanholije. Običan, produženi espreso, čaša vode. Ljudi oko mene. Mnogi od njih više nisu nigde.
More...
Godine 1498, u vreme intenzivnog razmišljanja o apokalipsi, nemački umetnik Albreht Direr objavio je niz od 15 drvoreza na temu Otkrovenja. Istovremeno gotičko, barokno i renesansno, to delo, koje kao da ne spaja samo stilove već i vekove, sažeto prikazuje najapstraktniju i najzagonetniju knjigu Novog zaveta. Najupečatljiviji i najslavniji drvorez je četvrti, koji prikazuje četiri jahača apokalipse.
More...
Između dva Uskrsa, hajde da se malo pozabavimo matematikom novozavetnog milosrđa. Računaćemo onako kako računa tekuća vlada pod Vučićevom šefovskom palicom. A primere ćemo uzeti iz Programa ekonomskih mera, to jest iz Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru. Juče je Mario Reljanović govorio o tome iz ugla radnika/zaposlenih, a sa popularnom referencom na neizbežnog Superhika.
More...
Korona je u punoj ekspanziji i cifre vrtoglavo rastu. Mediji oblikuju zastrašujuću sliku pandemije i svaki naslov povećava strah građana, svaki klik na link sa skandaloznim naslovom povećava prihod medija. Porast straha ima veze sa profitom kada su mediji u pitanju. S druge strane, javno generisanje straha ima veze sa zamagljivanjem odgovornosti vladajućih elita. Građani Srbije dobro su utrenirani kada je sejanje straha i panike u pitanju, jer već osam godina žive u pretnjama katastrofalnim scenarijima: makedonskim, argentinskim, italijanskim. Jedino srpski scenario ostaje spasonosan i pravi.
More...
Nakon sloma hladnog rata radikalno se menja kultura sećanja, a time i odnos prema fašizmu. Nova sadašnjica, koja otvara novu budućnost, uvek traži i novu prošlost. Nerazdvojiva povezanost prošlosti, sadašnjice i budućnosti je osnovna crta ljudske temporalnosti i istorijske svesti. Prošlost ne čine događaji po sebi, nego dešavanja snabdevena aktuelnim smislom. Premda je svaka istorija naizgled osobena i neuporediva, na kraju 20. veka javlja se kod prevladavanja prošlosti niz sadržaja koji nisu lokalne prirode: otpor i kolaboracija sa nacizmom, izravnavanje starih računa u ime pravde, stvaranje integrativnih mitova radi ponovnog učvršćenja nacionalnog identiteta i izmirenja pocepanog društva nakon sloma evropskog socijalizma i blokovske podeljenosti sveta. To su opšti društveni podsticaji koji nenamerno i postupno ujednačavaju pisanje evropske istorije. Izgleda,međutim, da ujednačavanju doprinosi i jedan drugačiji važan proces. Naime, nakon sloma evropskog socijalizma svuda je uzdrmana antifašistička kultura sećanja. Anti-antifašizam se lagano probija pod plaštom nove istoriografske objektivnosti. U ovom prilogu bi trebalo pokazati kako domaće političke elite i revizionistička inteligencija nameću nove anti-antifašističke obrasce sećanja?
More...
U ponedeljak 23. aprila u KC Parobrod odigran je za ovdašnje prilike nesvakidašnji performans. Povodom dana rođenja Ive Lole Ribara, omladinskog aktiviste, ilegalca, partijskog rukovodioca KPJ, ratnika, Narodnog heroja, u produkciji Reflektor teatra petoro glumaca je sa izvanrednim nadahnućem Ivinim rečima govorilo o njegovom vremenu i o svevremenim temama: o poimanju pravde, o dužnosti, o odgovornosti, o antifašizmu, o slobodi. U režiji Milene Minje Bogavac – Nina Nešković, Sunčica Milanović, Strahinja Blažić, Nikola Živanović i Đorđe Živadinović Grgur proveli su nas kroz segmente Lolinog života, darujući nam kulturni i društveni događaj koji je odisao duhom jugoslovenskog antifašizma. To je bio samo deo procesa nastanka predstave Smrt fašizmu! O Ribarima i Slobodi, čija premijera se očekuje 9. maja.
More...
Kraj travnja i početak svibnja tradicionalno su dani okretanja (ružnoj) prošlosti – između jasenovačke i bleiburške obljetnice duhovi svake godine iznova bodro izlaze iz (svjetonazorskih) boca; prebrojavanja se repetiraju (i korigiraju), a interpretacije (jedva) variraju. Ključna riječ (koja, kako je svojevremeno zgodno ustvrdio Raymond Williams, otključava rječnik kulture i društva) pritom je (anti)fašizam. Nije to, dakako, uopće čudno; fašizam, u vremenu koje se u ovome razdoblju posebice komemorira, nije bio „tek“ ideologijska ili svjetonazorska naljepnica, nego – u bitnome – svojevrsni egzistencijal, odrednica koje je (najčešće jednoznačno i krvavo) odgovarala na pitanje o životu i smrti.
More...
U gradu Konjicu, Bosna i Hercegovina, u koji sam veoma često odlazila u toku protekle dve godine radeći na Bijenalu savremene umetnosti u atomskom skloništu, u bunkeru, neviđenih razmera, što nam ga je hladni rat ostavio, građani vam pokazuju kuću Zuke Džumhura, a onda vam kažu: „U ovom gradu rođen je i Ante Marković.“
More...
Jednog vrelog julskog popodneva u Nigeriji 2004, antropološkinja Hajdi Larson sedela je na niskom, zemljanom zidu i razgovarala s grupom majki, dok su se deca i životinje vrteli okolo. Zdravstveni radnici beležili su napredak u vakcinaciji više hiljada nigerijske dece protiv dečije paralize, kada su glasine da su u vakcine ubačeni virus HIV i lekovi protiv plodnosti pokrenule bojkot u nekoliko oblasti na severu. Larson je u to vreme radila za Unicefov Globalni savez za vakcine i imunizaciju (danas poznat kao Gavi). „Osim glasina o vakcinama, postoji li još nešto što vas brine?”, pitala ih je.
More...
Apel žena za mir inicirale su feministkinje i mirovne aktivistkinje iz Hrvatske 24. veljače 2022., prvog dana invazije Rusije na Ukrajinu, a dosad (8. veljače) ga je podržalo gotovo 500 feministkinja i mirovnih aktivistkinja iz postjugoslavenskih zemalja i svijeta. Apel je odmah upućen najvišim državnim institucijama u Hrvatskoj i svijetu (od Predsjednika RH, predsjednika Vlade RH do UN-a, Vijeća Europe i Europske unije), veleposlanstvima Ukrajine i Ruske Federacije u Hrvatskoj kao i Republike Bjelorusije, te međunarodnim feminističkim i mirovnim mrežama i organizacijama (War Resisters‘ International, Bund für Soziale Verteidigung, European Women’s Lobby, V-Day, Josei no kōdō nettowāku, International Fellowship of Reconciliation, Quaker Peace and Service i dr.).
More...
Dugo je jedna neugodna epizoda iz Drugog svjetskog rata bila tabu. Za vrijeme socijalističke Jugoslavije bilo je nemoguće vidjeti snimak ulaska Wehrmachta u Zagreb na dan desetog aprila 1941. i bilo je teško naići na opis tog događaja. No, kao i kod svakog tabua znalo se o čemu je riječ, kao što se znalo i zašto je događaj postao tabu. Grad Zagreb je ulazak vojske Trećeg Reicha dočekao s radošću. Tolikom da su i sami Nijemci bili iznenađeni, a po nekim njihovim izvorima nigdje u Evropi takav doček nisu ni doživjeli.
More...
„Zašto stalno ponavljamo iste greške“, pita se u tekstu koji je objavljen i na Peščaniku Timoti Garton Eš, istoričar, politikolog, autor uticajnih knjiga i analiza o jugoslovenskoj krizi i dugogodišnji vatreni pobornik širenja NATO-a na istok, i nastavlja...
More...
Mediji su javili: predsednik je u helikopteru jeo pitu zeljanicu. Taj državnički podvig, koji je šef SNS-a izveo na putu iz Novog Pazara ka centru zaraze, prilježno je oslikao Dejan Ilić u svom jučerašnjem tekstu.
More...