Vjerski prijelazi s pravoslavne na rimokatoličku i grkokatoličku vjeroispovijest (prekrštavanja) na području Zagrebačke nadbiskupije između 1941. i 1945.
Religious Conversions from Orthodoxy to Roman Catholicism and Greek Catholicism in the Archdiocese of Zagreb between 1941 and 1945

Author(s): Filip Škiljan
Subject(s): Christian Theology and Religion, Political history, Government/Political systems, Politics and religion, WW II and following years (1940 - 1949), Fascism, Nazism and WW II, Sociology of Religion
Published by: Srpsko narodno vijeće, Arhiv Srba u Hrvatskoj
Keywords: religious conversions; Serbs; The Second World War; Archdiocese of Zagreb; Roman Catholicism; Greek Catholicism;
Summary/Abstract: U prvoj polovici 20. st., balkanski i svjetski ratovi su prekrajali geopolitičku kartu svijeta. Mnoge su države nestajale, a mnoge nastajale. Odnosi Svete Stolice s novonastalim državama tradicionalno su bili uređivani posebnim, sveobuhvatnim ugovorima, konkordatima. Prije Prvog svjetskog rata Sveta je Stolica imala sklopljene konkordate s Crnom Gorom (1886.) i Srbijom (1914.), ali s obzirom da ti ugovori nisu bili primjenjivi na novonastalu državu (Kraljevinu SHS, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju), trebala je Sveta Stolica nakon priznanja nove države, Kraljevine SHS, 6. studenog 1919., s njom sklopiti sporazum kojim bi se pravno regulirao položaj Rimokatoličke crkve u državi: pitanja vjeronauka u školama i crkvama, prava vjerskih škola i ustanova, stjecanja crkvenih dobara, slobode komuniciranja sa Svetom Stolicom, slobode djelovanja katoličkih organizacija te niz drugih pitanja iz vjerskog života.3 U Kraljevini SHS živjelo je 1921. godine 48% pravoslavnih, 39% katolika i 13% pripadnika ostalih vjerskih zajednica. Pregovori oko konkordata otpočeli su ranih dvadesetih godina i potrajali više od desetljeća, da bi se 1935. postigla suglasnost oko svih detalja te se formirani ugovor (koji Stojadinovićeva vlada potpisuje 1937.) poslao u Skupštinu i Senat na usvajanje. Međutim, tada zbog ogorčenog protivljenja Srpske pravoslavne crkve konkordatu nastaje duboka politička kriza koja je, uz krizu nakon atentata na Stjepana Radića u Skupštini, bila možda i najopasnija kriza između dva rata. Proces ratifikacije konkordata tada se obustavlja. [...]

• Details
• Contents