Glasovi promene: studentski pokret i društvene transformacije u Srbiji 2024–2025.
Voices of Change: The Student Movement and Social Transformations in Serbia, 2024–2025
Contributor(s): Aleksandra Knežević (Editor), Andrej Ševo (Editor), Filip Balunović (Editor)
Subject(s): Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society, Corruption - Transparency - Anti-Corruption
Published by: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Keywords: Student protests; Civil disobedience; Democratic participation; Social movements; Direct democracy; Political transformation; Serbia
Summary/Abstract: How can one write academically about an event that is still unfolding? This edited volume emerged precisely from that challenge. Its chapters were written alongside the student- and citizen-led protests that took place during the summer and autumn of 2025, in an effort to document, understand, and interpret social change as it was happening. Bringing together different generations of scholars and diverse research perspectives, the volume is united by a shared ambition: to examine the student movement not only as an object of academic inquiry, but also as a significant social moment that raises new questions about democracy, solidarity, and political action.
- Print-ISBN-13: 978-86-6190-017-4
- Page Count: 324
- Publication Year: 2026
- Language: Serbian
Demokratija i građanska neposlušnost
Demokratija i građanska neposlušnost
(Democracy and civil disobedience)
- Author(s):Đurica Stojanović
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society, Governance
- Page Range:23-55
- No. of Pages:33
- Keywords:Democracy; civil disobedience
- Summary/Abstract:Okupirajte Volstrit (Occupy Wall Street) nastao je 2011. godine pre svega zbog velikog nezadovoljstva građana ekonomskom nejednakošću, kao i uticajem koji enormno bogati pojedinci imaju na donošenje političkih odluka u Sjedinjenim Američkim Državama. Poznati slogan pokreta bio je „Mi smo 99%” (eng. We are 99%), čime se želelo ukazati na ogromnu ekonomsku nejednakost i razlike u bogatstvu koje su se ponajviše mogle uočiti u činjenici da je 1% stanovništva kontrolisao 40% čitavog bogatstva SAD, dok je 99% plaćalo njihove greške, pogotovo nakon svetske finansijske krize iz 2007. i 2008. godine (Apps 2011).
Komparativna analiza društvenih strategija studentskih protesta 1996/1997. i 2024/2025. sa posebnim osvrtom na odnos i ulogu Evropske unije
Komparativna analiza društvenih strategija studentskih protesta 1996/1997. i 2024/2025. sa posebnim osvrtom na odnos i ulogu Evropske unije
(Comparative analysis of social strategies of student protests in 1996/1997. and 2024/2025. with special reference to the relationship and role of the European Union)
- Author(s):Nikola Perišić, Uroš Popadić
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society, Communication studies
- Page Range:59-86
- No. of Pages:28
- Keywords:Student protests; Comparative analysis; Political communication; Media framing; European Union; Collective identity; Serbia
- Summary/Abstract:Srbija ima dugu tradiciju održavanja studentskih protesta. Prvi su se javili kao deo globalnog pokreta koji je zahvatio Evropu i svet 1968. godine. Sledeći protestni talas studenata razvio se krajem 1996. i početkom 1997. godine, kada su studenti želeli da odbrane izbornu volju građana na lokalnim izborima u Beogradu i drugim gradovima i opštinama. Prvi studentski protesti u XXI veku organizovali su se tokom 2006. i 2008. godine, kada su studenti tražili bolje uslove studiranja i kasnije, kada su negodovali zbog uvođenja „bolonjske reforme”, a od 2017. se intenziviraju. Tada su pre svega organizovani Protesti protiv diktature, a zatim i Jedan od pet miliona (Balunović 2022).
Zahtevi za promenu: studentski pokret i protesti u Srbiji 2024–2025. između emancipacije i transformacije
Zahtevi za promenu: studentski pokret i protesti u Srbiji 2024–2025. između emancipacije i transformacije
(Demands for change: student movement and protests in Serbia 2024–2025. between emancipation and transformation)
- Author(s):Ivana Vuleta
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society, Governance
- Page Range:87-127
- No. of Pages:41
- Keywords:Protest movements; Democratic theory; Student protests; Insurrectional citizenship; Emancipatory change; Transformative democracy; Direct democracy
- Summary/Abstract:Kroz istoriju, protesti su imali ključnu ulogu u zagovaranju promena. Od nastanka atinske demokratije kroz organizovani otpor masa protiv tiranije, rimskih tribuna, srednjovekovnih pobuna u odbrani trgovačko-zanatskih i imovinskih prava, preko reformacije, promene u obrascu klasne borbe u periodu prelaska iz feudalizma u kapitalizam, zatim građanskih revolucija, organizovanija radničke i klasne borbe u industrijskim gradovima 19. veka, pa sve do štrajkova i masovnih demonstracija šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka i savremenih pobuna 21. veka, istorija protesta pokazuje kontinuiranu transformaciju kolektivnog otpora i njegovu važnu ulogu u društvenim i političkim promenama (Clement 2016: 16–17).
Studentski plenumi i opozicione partije: deliberacija, grupna polarizacija, osakaćena epistemologija i sobe odjeka
Studentski plenumi i opozicione partije: deliberacija, grupna polarizacija, osakaćena epistemologija i sobe odjeka
(Student plenums and opposition parties: deliberation, group polarization, crippled epistemology and echo chambers)
- Author(s):Rastislav Dinić
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Political Sciences, Civil Society
- Page Range:128-150
- No. of Pages:33
- Keywords:Student plenums; Deliberative democracy; Group polarization; Echo chambers; Epistemic exclusion; Opposition parties; Political communication
- Summary/Abstract:U maju 2025, na portalu Peščanik, objavio sam tekst pod naslovom „Šest miliona gnevnih ljudi” (Dinić 2025), u kojem sam pokušao da objasnim ono što sam video kao dva impozantna uspeha studentskog pokreta u prevazilaženju predrasuda i podela, ali i jedan vrlo simptomatičan neuspeh. Uspesi su bili pre svega prevazilaženje etničkih i ideoloških predrasuda, neuspeh je bilo utvrđivanje predrasude prema opozicionim partijama i pokretima. Objašnjenje kako za uspehe tako i za neuspeh pronašao sam u plenumskoj formi studentskog organizovanja. Plenumi, tvrdio sam, u svom najboljem izdanju uspevaju da ostvare ideale deliberativne demokratije i da inkluzivnom razmenom argumenata prevaziđu predrasude s kojima su neki od aktera možda ušli u diskusiju.
Transformacija autoriteta: generacije i kulturološke promene u savremenoj Srbiji
Transformacija autoriteta: generacije i kulturološke promene u savremenoj Srbiji
(Transformation of authority: generations and cultural changes in contemporary Serbia)
- Author(s):Milena Bjelaković
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society, Communication studies
- Page Range:153-202
- No. of Pages:50
- Keywords:Authority; Hierarchy; Generational Differences; Protest Movements; Power Distance; Organizational Leadership; Digital Technology
- Summary/Abstract:Tim rečima novi mandatar Vlade Srbije u proleće 2025. godine apelovao je na obnovu poštovanja autoriteta, oslanjajući se na hijerarhijske odnose koji su duboko ukorenjeni u domaćem društvu. Odsustvo šire javne debate ili osporavanja te izjave ukazuje na dugotrajno ukorenjeno prihvatanje hijerarhijskih odnosa u srpskom društvu. Iako je poruka o obnovi poštovanja autoriteta bila isticana u medijima bliskim vlasti kao ključna tačka govora, šira javnost na nju nije reagovala polemički. Takva ravnodušnost može biti znak da je ideja o jasnom poretku „ko je iznad a ko ispod” i dalje široko prihvaćena i doživljava se kao prirodna ili samorazumljiva.
Hoćemo sve, već imamo ništa! Performativno imaginiranje nečeg novog
Hoćemo sve, već imamo ništa! Performativno imaginiranje nečeg novog
(We want everything, we already have nothing! Performative imagining of something new)
- Author(s):Ivana Ječmenica
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society, Communication studies
- Page Range:203-234
- No. of Pages:32
- Keywords:Student protests; Political performance; Civil resistance; Rule of law; Collective solidarity; Nonviolent movement; Generation Z
- Summary/Abstract:Studentska blokada počela je 25. novembra 2024. godine na Fakultetu dramskih umetnosti, nakon režimski organizovanog nasilja na studente i građane koji su protestovali u Bulevaru umetnosti držeći 15, a od marta 2025. 16 minuta ćutanja za žrtve državne korupcije u Novom Sadu, što je izazvalo ključni društveni zaokret, oblikovan odlučnošću studenata da menjaju zemlju umesto da je menjaju. Put ka toj destinaciji zamišljen je kroz ispunjenje njihova četiri zahteva. Drugim rečima, institucije moraju biti oslobođene od vladajuće stranke i poštovati Ustav. Istovremeno, studenti su se organizovali u plenume, funkcionišući kao pluralitet bez lidera i proširujući blokadu univerziteta širom Srbije, što je, po Žižeku,3 preraslo u najveći studentski pokret u Evropi posle 1968. godine.
Protest kao prostor (re)integracije: političko učešće bošnjaka iz sandžaka i transformacija kolektivnog identiteta u Srbiji (2024–2025)
Protest kao prostor (re)integracije: političko učešće bošnjaka iz sandžaka i transformacija kolektivnog identiteta u Srbiji (2024–2025)
(Protest as a space of (re)integration: political participation of Bosniaks from Sandžak and the transformation of collective identity in Serbia (2024–2025))
- Author(s):Sabina Sali
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society, Politics and Identity, Identity of Collectives
- Page Range:237-267
- No. of Pages:31
- Keywords:Student protests; Collective identity; Bosniak minority; Political reintegration; Social mobilization; Sandžak; Democratic participation
- Summary/Abstract:Masovni studentski i građanski protesti u Srbiji tokom 2024. i 2025. godine predstavljaju jedan od najznačajnijih društvenih pokreta u postmiloševićevskoj eri (Balunović 2025). Neposredni povod bila je tragedija u Novom Sadu. Tada je, usled urušavanja novoizgrađene nadstrešnice na Železničkoj stanici, stradalo šesnaest osoba. Inicijalna reakcija građana i studenata, izražena kroz simbolički čin petnaest minuta tišine,1 ubrzo je prerasla u širok front društvene mobilizacije nakon što su tokom jednog od tih okupljanja demonstrante napali provladini simpatizeri (N1 2024). Taj čin nasilja nad nenasilnim okupljanjem imao je snažan katalitički efekat: protesti su se ubrzo proširili na univerzitete u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a u poslednjem talasu pridružili su se i studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru. Kako zapaža student Davud Delimeđac, aktivni učesnik studentskog pokreta, u razgovoru koji sam obavila s njim za potrebe ovog rada: „Novi Pazar je poslednji univerzitet koji je ušao u blokadu, trebalo je još mesec dana da studenti skupe hrabrosti, jer su na njih vršeni veliki pritisci u jednoj konzervativnoj i zatvorenoj sredini.” Time je formiran jedinstven obrazac kolektivnog delovanja koji je obuhvatio čitav visokoškolski sistem u zemlji, sa snažnim simboličkim implikacijama za pitanja demokratizacije, društvene pravde i međuetničke solidarnosti.
Negativan identitet, solidarnost i nedominacija u uslovima društvenih nemira: slučaj protestnog pokreta u Srbiji 2024–2025.
Negativan identitet, solidarnost i nedominacija u uslovima društvenih nemira: slučaj protestnog pokreta u Srbiji 2024–2025.
(Negative identity, solidarity and non-dominance in conditions of social unrest: the case of the protest movement in Serbia in 2024–2025.)
- Author(s):Đorđe Hristov
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society, Politics and Identity
- Page Range:268-298
- No. of Pages:31
- Keywords:Negative identity; Student protests; Civic solidarity; Protest movement; Democratic participation; Serbia
- Summary/Abstract:Studentski i građanski protesti, koji su izbili nakon pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. Godine, kada je život izgubilo 16 ljudi, već mesecima dovode u pitanje vlast aktuelnog režima u Srbiji. Pokret, koji je u početku bio studentska inicijativa i uključivao blokade fakultetā sa zahtevom za preuzimanje odgovornosti za tragediju, ubrzo je prerastao u širi građanski otpor i artikulisao zahtev za raspisivanje vanrednih izbora. Njegova heterogenost ogleda se u okupljanju čitavog dijapazona političkih i ideoloških pozicija, često međusobno suprotstavljenih, ali trenutno ujedinjenih zajedničkim otporom represiji režima.
Postoje krize za koje nema rešenja
Postoje krize za koje nema rešenja
(There are crises for which there is no solution)
- Author(s):Filip Balunović, Boris Buden
- Language:Serbian
- Subject(s):Politics / Political Sciences, Politics, Civil Society
- Page Range:301-322
- No. of Pages:22
- Keywords:Student protests; Civic movement; External solidarity; Democratic participation; Political resistance
- Summary/Abstract:Filip Balunović: Dobro došli u još jednu epizodu Zvuka misli, podkasta Instituta za filozofiju i društvenu teoriju. Moje ime je Filip Balunović, a naš današnji gost je Boris Buden, profesor na brojnim nemačkim i austrijskim univerzitetima, filozof, publicista, nekada urednik u legendarnom Arkzinu iz devedesetih godina i antiratni aktivista. Današnje teme uključuju pitanja koja se tiču aktuelne geopolitičke situacije, dešavanja u regionu, perspektive naših zemalja, kao i, naravno, razgovor o studentskom pokretu u Srbiji.
