On the Early Development of Prehistoric Metallurgy in Southern Transdanubia Cover Image

On the Early Development of Prehistoric Metallurgy in Southern Transdanubia
On the Early Development of Prehistoric Metallurgy in Southern Transdanubia

Author(s): Istvan Ecsedy
Subject(s): Archaeology, Social history, Ancient World, Social development
Published by: Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine
Keywords: Southern Transdanubia; development of metallurgy; metal production; copper processing; social development; metal jewelry; metal utensils;

Summary/Abstract: Ovdje se posebno radi o praistorijskoj metalurgiji u oblasti Mecsek gorja. Pri tome je važna dilema da li je u pitanju kulturna difuzija ili nezavisan pronalazak ovog procesa u samoj oblasti. Naravno, uvijek je izuzetno važna eksploatacija i '’korištenje sirovinske baze u okolnom području, a stalno se uzimao u obzir — od ranog neolita do bakarnog doba — i uticaj Bliskog istoka na kulturni razvoj jugoistočne Evrope. Prve izrađevine od prirodnog bakra — malahita u Transilvaniji su zabilježene još u ranom neolitu, više ih ima u srednjem neolitu, dole je Ida Bognâr Kutziân' obradila sve takve nalaze iz mlađeg neolitskog doba. U početku metalurške djelatnosti treba računati sa dugim periodom slučajnih eksperimenata na osnovi lokalnih sirovina. Važan je u ovom smislu lokalitet Zengovârkony sa odgovarajućom nekropolom u kojoj su ustanovljene izrađevine od azurita i malahita. Među tim izrađevinama je uglavnom zastupljen nakit, kao što su razne perle, prstenje i narukvice od bakarne žice i si. J. Dombay smatra da se radi o importu, no ne treba nikako zaboraviti da se na Mecsek gorju, naročito na zapadnoj strani, nalaze naslage azurita i malahita i da je baš zbog toga u Zengövarkony nastao važan centar odgovarajuće proizvodnje. Sličan nakit — zrna i ostalo — poznat je i u susjednim nalazištima Pćcsvarad—Aranyhegy, Villânykövesd, Lânycsok i u naseljima Lengyel, Aszöd i dr. N. Kalics misli da koncentracija Lengyel-bakra u južnoj Transđanubiji duguje svoj nastanak baš rudnim sirovinama u oblasti Mecsek gorja. Donekle sličnu situaciju imamo u krugu kasnoneolitskih kultura karpatskog bazena (Tisza, Herpâly, Csöszhalom). Svugdje se javljaju cilindrična zrna, spiralno prstenje, narukvice od žice i dr., izrađene od maiahilne rude. Ova evidencija pokazuje distribuciju inicijalnog metalurškog metoda poslije slučajne i eksperimertlalne faze. Za veliku produkciju ovakvih izrađevina u kulturama Tiszapolgar -kasna Vinca Pločnik-Gumelnifa već se može reći da je u pitanju prava bakarnodopska produkcija. Može se, dalje, reći da kontinuitet tehnologije u metalurgiji karpatskog bazena (Cucuteni, Marica, Boian, Gumelnifa, Vinca) znači i kulturno-etnički kontinuitet.

  • Issue Year: 1990
  • Issue No: 28
  • Page Range: 209-231
  • Page Count: 23
  • Language: English