Wer Waren Illyrii Proprie Dicti und Wo Siedelte Man Sie An?
Who Were the Illyrians proprie dicti and Where Were They Settled?

Summary/Abstract: Raspravljajući temeljito i na osnovu velikog broja antičkih izvora o teritoriji pojedinih ilirskih plemena, autor je u svom radu došao do sljedećih zaključaka: 1. Pravi Iliri — Illyrii proprie dicti — nastanjivali su teritoriju između Lissosa na jugu i Neretve na sjeveru. Na istoku se zemlja Ilira pružala do doline Crnog Drima i oblasti Šar-planine (antička planina Skardos). Nazivom Iliri pokušalo se obuhvatiti i Labeate, Dokleate, Daorse, Sesarete, Enhelejce i druga plemena nastanjena na gore određenom pod- ručju; u vrijeme principata Iliri su nastanjivali južni dio provincije Dalmacije. 2. Južno od Ilira, do rijeke Vojuše nalazilo se područje Ilirima srodnih Taulanta. 3. Na južnoj granici ilirskog područja, između donjeg toka rijeke Vojuše i niza Keraunijskih planina, bili su nastanjeni Bilini. Jedan njihov dio mogli su da čine Abanti, koji su se nazivali i Amantini. 4. Istočno od Taulanta smatramo da su bili nastaljeni Atintani. Na jugu iznad rijeke Vojuše Atintani su graničili sa narodom Molosa iz Epirusa; na istoku su imali zajedničku granicu sa Orestima. Narod Atintana je, po Strabonu, pripadao grupi naroda, koju on označava epirotskim narodima. Atintani nisu, dakle, bili ilirski narod. 5. Sjeverno od Atintana naselila se grupa naroda koja se može nazvati Brigi. Na istoku se njihova naseobina pružala do Vardara. Pošto se u etničkom smislu Brigi identifikuju sa Peoncima, njihovo područje stanovanja mora se pomjeriti više na istok, na područje Peonije. Grupi Brigi (Peonci) pribrajaju se Partini, Eordeji. Oba ova naroda bila su nastanjena na zapadnoj granici Lihnidskog jezera. Brigima pribrajamo još i Dasarete, čija je teritorija ograničena na malu zemlju koja se nalazila oko grada Lihnidosa. Na zapadnoj granici Lihnidskog jezera nailazimo na lokaliziranje zemlje, koja je, po Ps. Skylaksu, nosila ime Edonia (Idonia) a koja opet stoji u vezi sa brigijskim narodom Edonaca. Sa ovom zemljom su, po Ps. Skylaksu, zajedničku granicu imali Atintani. Na taj način se teritorija određena za naseobinu Dasareta sada određuje za naseobinu Atintana i Edonaca. U grupu brigijskih naroda, osim toga, ubrajaju se još Abri, Helidonci, kao i Pirusti, Penesti, Pelagonci, Eujeri (identični i sa Boijerima), zatim centri Kydrai (identični sigurno sa Codrione), Cnidos i drugi. Brigi su bili južni i jugoistočni susjedi Ilira. Rijeka Crni Drim je, kako izgleda, bila granica između Briga i Ilira. 6. Komad jadranske obale od Neretve do zemlje Liburna bio je nastanjen ovim redom: na obali donje Neretve, nasuprot otoka Hvara bili su Nesti; sjeverno od Nesta bili su nastanjeni Bulini (Bulimaji); iza Nesta, u unutrašnjosti zemlje, nalazili su se Manijci, a iza Bulina (Bulimaja) Hileji. Manijci su bili nastanjeni na srednjoj Neretvi. Njihova teritorija je dopirala do Velikog jezera, koje se nalazilo oko 15 km udaljeno od obale. Iz jezera su, po Ps. Skylaksu, izvirale rijeka Neretva i rijeka Drim. Postoji mišljenje da Veliko jezero, koje spominje Ps. Skylaks, može da odgovara području sadašnjeg Hutovog blata i »Deranskog jezera«. Područje Nesta, Mani jaca, Bulina i Hilera vremenom je postalo pozornica procesa formiranja saveza Dalmata. U IV vijeku prije n. e. ovo područje je bilo pozornica i cilj ekspanzije vršene od strane Ilira nastanjenih južno od Neretve. 7. Iza prebivališta Manijaca, u unutrašnjosti zemlje, na gornjoj Neretvi, nalazila se teritorija Autarijata. Ovaj narod je bio naseljen, osim toga, još u dolinama Lima, Tare i Morave. U ranijem periodu svoje isto- rije Autarijati su bili na sjeveru susjedi Panona, na sjeveroistoku Tribaia i na istoku, možda, Dardanaca. Na jugozapadu su Autarijati, možda, imali zajedničku granicu sa Ilirima. 8. Prva, prvobitna prebivališta Ardijejaca nalazila su se u unutrašnjosti zemlje. Ardijejci su do kraja III vijeka prije n. e. nastanjivali zemlju koja se prostirala istočno od zemlje Ilira, sjeverno nasuprot zemlji Peonaca i zapadno zemlji Dardanaca. Na sjeveru su Ardijejci do kraja IV vijeka prije n. e. imali zajedničku granicu sa Autarijatima. Zemlja Ardijejaca je nosila ime Arđia, koja, izgleda, odgovara današnjoj Metohiji, južnom Kosovu, zapadnom dijelu sadašnje Republike Makedonije. Ovdje prikazana shema naseobine Ilira i njihovih susjeda nije ni u kom slučaju bila statična. Kao rezultat keltske ekspanzije Autarijati su se pomjerili na jug, na područje Peonije. Na njihov teritorij su tada krajem III vijeka došli Ardijejci, koji su se nakon propasti Dalmata opet pomjerili na obalu, sjeverno od donje Neretve.

• Details
• Contents