TKO SU BILI “GOSTI” U CRKVI BOSANSKOJ?
WHO WERE THE "GUESTS" IN BOSNIAN CHURCH?

Summary/Abstract: Glavni cilj istraživanja problematike Crkve bosanske se u dobroj mjeri oslanjao na pokušaj odgonetanja zagonetnih titula unutar njene crkvene hijerarhije. Svi dosadašnji pokušaji da se titula “gost” veže za dualističke crkve na Zapadu i Istoku, ili pak za Katoličku i Pravoslavnu crkvu su propale i nemaju oslonca u izvorima. Sasvim je sigurno da se ovdje radi o jednog originalnoj tituli svojstvenoj bosanskoj srednjovjekovnoj duhovnosti, koja bi morala imati oslonca u ranokršćanskoj praksi gostoljublja. Ovu tezu su sugerirali i neki raniji istraživači ističući istovjetnost termina “stranac” i “gost” u izvorima, te u skladu sa tim Stari i Novi Zavjet obiluju mnogobrojnim upotrebama ovih termina. Znajući da se Bog prema Bibliji “otkrivao” kroz inkarnirajućeg Krista predstavljajući se kao stranac ili gost u domovima ljudi, nameće se prikladan zaključak kako je koncept “gostoljublja”, “kuće” (hiže) i “gostinjce” morao biti od velike važnosti za Crkvu bosansku. U skladu sa etimologijom titule “gosti” razumno je pretpostaviti da je njihova crk vena djelatnost bila usko povezana sa misionarskim djelatnostima propovijedi i širenja Riječi na jednom uzvišenom nivou koji je zahtijevao od zajednice ogromno poštovanje prema ovom crkvenom činu. Poznato je da se Krist poistovjećivao sa gostima, da je uslužnost prema gostu izjednačavana sa služenjem samog Krista, te da je nagrada za gostoljubivost prema gostu bila vječni život, a da je negostoljubivost prema gostu značilo vječnu kaznu. Duhovna djelatnost gostiju je vrlo vjerovatno imala uporišta u teologiji afirmacije tako karakterističnoj za kršćanski misticizam, a objašnjenju ovih pojmova će se posvetiti posebna pažnja unutar rada. Dragocjene podatke u tom pogledu pružaju prizori i poruke na nadgrobnim spomenicima “gostiju”, na kojima su slikom i riječju zabilježene njihove poruke i prikazana obilježja službe i časti.

• Details
• Contents