JEZIK DNEVNIKA AHMEDA HAMDI ALIEFENDIĆA (1905. – 1930.)
LANGUAGE EXPRESION IN AHMED HAMDI ALIEFENDIĆ DIARY (1905-1930)

Summary/Abstract: U našoj zajednici kao i u većini zajednica u Bosni i Hercegovini svakodnevno „susrećemo“ svjedočanstva opstojnosti naše domovine, njene historijske i kulturne prošlosti koju nikako ne smijemo zanemariti, a kamoli zaboraviti. Dnevnik Ahmeda Hamdi Aliefendića je svojevrsno svjedočanstvo o postojanosti jednoga naroda i njegovog jezika, koji je determiniran prostorom na kojem bivstvuje i vremenom u kojem živi. Narodni stvaralački duh uobličen je jezičkim izrazom koji predstavlja onu sponu koja svjedoči o dinamičnom kretanju i razvoju bosanskoga jezika. Jezik je društvena pojava, on je nezamjenjivo sredstvo općenja unutar društva i van njega. Jezik je jedno od glavnih, ako ne i glavno kulturno obilježje naroda: u njemu je čitava jedna materijalna i duhovna historija naroda. Koliko god je jezik prije svega sredstvo komunikacije, on je jednako i vid nacionalne identifikacije. U njemu je čitava kultura, historija i svijest naroda o sebi, bolje reći kolektivna podsvijest o svojoj prošlostii sadašnjosti, pa možda i budućnosti. Narod sebe čuva nigdje drugdje do u svom jeziku i zato niti tog jezika ima bez naroda, niti naroda uopće ima bez njegovog jezika. Dakle, jezik je najizvornije i najtrajnije dobro naroda, a odnosom naroda prema svom jeziku uveliko se mjeri i odnos toga naroda prema samome sebi – Bilo je sve ono što je zapisano, a ono što nije zapisano, toga ni bilo nije. U radu su analizirane neke jezične osobitosti Dnevnika, najinteresantnija grafijska, fonetska, morfološka te sintaksička obilježja. Leksika će potvrditi tezu o bosanskim, turskim, germanskim ili elementima iz drugih jezika i njihovu šarolikost. Analizirana su i pisma koja su korištena, a posebno je interesantna upotreba bosančice i arebice, te je urađena transliteracija. Ukazano je i na stilska obilježja koja su evidentna (kur'anski stil, datiranje događaja po hidžretskim godinama, upotreba fraza, sentencija i sl.). Dnevnik sadržajno nudi dosta informacija o historijskim dešavanjima u Janji i Bosni i Hercegovini uopće, zatim informacije o ljudimai uslovima života ljudi tog doba, te o jeziku i njegovim karakteristikama. Dnevnik Ahmeda Hamdi Aliefendića pruža dosta materijala za podrobnija istraživanja. Takođe leksičko bogatstvo Dnevnika te antroponomijska građa nude mogućnost detaljnijih istraživanja. U okviru proučavanja jezika dnevnika nastojale su se dati početne smjernice za eventualna kasnija proučavanja.

• Details
• Contents