Religious signs in the judiciary of Bosnia and Herzegovina - pro et contra Cover Image

Vjerska obilježja u pravosuđu Bosne i Hercegovine — pro et contra
Religious signs in the judiciary of Bosnia and Herzegovina - pro et contra

Author(s): Demirel Delić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Politics and religion
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Law; Religious signs; Judiciary; Bosnia and Herzegovina;

Summary/Abstract: Neuobičajen broj neujednačenih reakcija, sa izraženim pomanjkanjem valjane pravne argumentacije, na zaključak Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) o zabrani nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama ne treba da iznenađuje. Ipak, sadržaj reakcija koje ispoljavaju kritičari Zaključka VSTV-a je uglavnom zabrinjavajući, jer ukazuje na suštinsko nerazumijevanje/nepoznavanje standarda zaštite ljudskih prava garantovanih ustavnim sistemom Bosne i Hercegovine. Da društvene prilike i stvarni uvjeti egzistencije ljudi u dominantnoj mjeri utiču na njihove misli i postupke nije sporno. Ni pravnici nisu izuzetak. Čini se da pravničko razumijevanje vjerskih sloboda u sekularnoj državi, kao i ljudskih prava nije pošteđeno ideoloških pritisaka ili pritiska interesnih grupacija kojima pripadaju. Kako drugačije objasniti da slična javna reakcija, samoproglašenih zaštitnika individualnih i kolektivnih prava povodom Zaključka VSTV-a, nije uslijedila u pogledu diskriminacije “Ostalih” koji su, praktično, onemogućeni da zauzimaju odgovarajuće pozicije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, instituciji Ombdusmena za zaštitu ljudskih prava itd. Ne sporim mogućnost odgovora. Zaključujem da postoje dva potencijalno moguća. Prvi, da je diskriminacija “Ostalih” duboko ukorijenjena u javnom diskursu, pa je suvišno ukazivati na općepoznatu neuralgičnu tačku bosanskohercegovačkog društva, kad to “i vrapci na grani” znaju. U tom slučaju deklarisani zaštitnici ljudskih prava gube kredibilitet zbog konformizma i nekonzistentnosti. Drugi, za koji se a priori nadam da je u domenu fikcije, u što nisam uvjeren. Taj bi bio, dvije situacije nisu kompatibilne, jer dominacija većine nad “Ostalima” treba da se prihvati kao bosanskohercegovačka koncepcija demokratije. To bi značilo da manjina treba da prihvati nemogućnost uticaja na javne politike, a kreatori (konstitutivni narodi) javnih politika treba da budu zaštićeni. Zaštićeni od sebe?! Ta koncepcija je prevaziđena.

  • Issue Year: 7/2016
  • Issue No: 24
  • Page Range: 22-28
  • Page Count: 7
  • Language: Bosnian, Croatian, Serbian