Komentar na prijedlog Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine i prijedlozi amandmana za unaprjeđenje prijedloga zakona
Comments on the draft Law on Human Rights Ombudsman of Bosnia and Herzegovina and the proposals of amendments for improving the draft law

Summary/Abstract: Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u martu 2016. dostavilo dopunjen i revidiran prijedlog Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Novi zakon bi trebao da zamijeni važeći Zakon o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 19/02, 35/04 i 32/06). Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine je centralna nezavisna institucija za zaštitu i promociju ljudskih prava. Imajući na umu da u Bosni i Hercegovini ne postoje druge državne institucije ombudsmenskog karaktera (npr. specijalizovani ombudsmeni za prava osoba sa invaliditetom) niti druge nezavisne institucije za ljudska prava, značaj Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine (Institucije) još je veći. Postojeće zakonsko rješenje uređuje osnove za rad i djelovanje Institucije ombudsmena, ali je po svojoj strukturi i sadržaju zastarjelo. Stoga, novo zakonsko rješenje neophodno je kako bi se: − osigurala veća nezavisnost i nepristranost ombudsmena i Institucije, − unaprijedila efikasnost Institucije u obavljanju svog mandata zaštite i promocije ljudskih prava, te dodatno regulisale nadležnosti institucije kao a) (nacionalnog) preventivnog mehanizma za prevenciju torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka i b) tijela za ravnopravnost i suzbijanje diskriminacije, − omogućilo jače prisustvo Institucije među građanima/kama i jačalo povjerenje u istu, − jačala institucionalna finansijska nezavisnost i kadrovska kapacitiranost, − unaprijedila interna struktura i efikasnost rada Institucije, te otklonilo postojeće preklapanje u obavljanju poslova između imenovanih ombudsmena i uvela struktuirana podjela rada između samih ombudsmena, − jačala i sistemski uredila saradnja Institucije sa predstavnicima/ama organizacija civilnog društva, akademske zajednice i struke, − jasno definisala prava na zakonodavnu inicijativu i apstraktnu kontrolu ustavnosti, − zakon usaglasio sa UN-ovim Pariškim principima, preporukama Međunarodnog koordinacionog komiteta nacionalnih institucija za zaštitu i promociju ljudskih prava (ICC), preporukama ICC pod-komiteta i preporukama Venecijanske komisije, i − stvorili uslovi za reakreditaciju institucije u statusu A kod ICC-a.

• Details
• Contents