Mišljenja struke
Expert opinions

Summary/Abstract: I Zaštita ličnih podataka; 1. Koje su nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka kao inspekcijskog organa?; 2. Kakav je status ličnih podataka umrlih lica?; 3. Kako se definiše „zajednički kontrolor“ u pravnom smislu?; 4. Koje su obaveze rukovodioca organa kada službenik zloupotrijebi pristup ličnim podacima?; 5. Šta obuhvata pravo na prigovor nosioca podataka?; 6. Može li se JMBG prikupljati i obrađivati bez posebne zakonske osnove?; 7. Koja je razlika između roka čuvanja podataka u operativnoj evidenciji i arhivske građe?; 8. Kakva je obaveza informisanja lica kada se podaci ne prikupljaju direktno od njega?; 9. Može li poslodavac vršiti nadzor službenih e-mail adresa zaposlenika?; 10. Šta se dešava sa ugovorom o obradi podataka (DPA) u slučaju stečaja ili likvidacije obrađivača?; 11. Koja je uloga suda u zaštiti ličnih podataka?; 12. Zaposleni je od poslodavca zatražio pristup svojim ličnim podacima koji se nalaze u evidenciji o radnom vremenu, uključujući podatke o tome kada je evidentiran njegov dolazak i odlazak s posla. Poslodavac mu je odgovorio da može dobiti samo kopiju evidencije koja se odnosi na njega, ali ne i informacije koje se odnose na rok čuvanja tih podataka i svrhu njihove obrade. Da li je takav odgovor poslodavca u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka?; 13. Privatna zdravstvena ustanova angažovala je vanjsku IT kompaniju za održavanje informacionog sistema u kojem se nalaze podaci o pacijentima. IT kompanija, radi održavanja sistema, ima mogućnost pristupa tim podacima, ali sama ne određuje svrhu zbog koje se podaci obrađuju. Ko je u ovom odnosu kontrolor, a ko obrađivač ličnih podataka i da li je dovoljno da zdravstvena ustanova samo usmenim dogovorom ovlasti IT kompaniju za pristup podacima?; II JAVNE NABAVKE; 1. Šta je „ništavnost ugovora o javnoj nabavci“?; 2. Pod kojim uslovima se rješava sukob interesa u javnim nabavkama?; 3. Koji su uslovi za primjenu kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda“?; 4. Može li ugovorni organ odbiti sve ponude i ako su prihvatljive?; 5. Koji je pravni značaj Obavještenja o dodjeli ugovora?; 6. Šta je „dinamički sistem kupovine“ (DPS)?; 7. Može li se ugovor o javnoj nabavci prenijeti na treće lice?; 8. Šta su „zelene javne nabavke“ i kako se inkorporiraju u tendersku dokumentaciju?; 9. Da li zdravstvena ustanova koja učestvuje u postupku javne nabavke za pružanje sistematskih pregleda mora angažovati drugu zdravstvenu ustanovu kao podugovarača za specijalističke usluge koje sama ne pruža, ili te usluge može zasebno nabaviti od drugog pružaoca primjenom posebnog režima javne nabavke za usluge iz Aneksa II ZJN?; 10. Da li je kod javnih nabavki usluga iz Aneksa II ZJN potrebno na Portalu javnih nabavki objavljivati obavještenje o dodjeli nakon svakog pojedinačnog ugovora odnosno računa, ili se za sve ugovore realizovane tokom godine podnosi jedno godišnje obavještenje? Da li je potrebno izvršiti obje radnje?; III Finansijsko upravljanje i kontrola; III. 1. Republika Srpska; 1. Šta predstavlja upravljačka odgovornost u sistemu finansijskog upravljanja i kontrole i da li se ona može prenijeti na druga lica?; 2. Od kojih se elemenata sastoji sistem finansijskog upravljanja i kontrole i koja je uloga COSO okvira?; 3. Kako se prema sistemu FUK-a razlikuju prethodne i naknadne kontrolne aktivnosti?; 4. Koje vrste rizika se mogu identifikovati u procesu upravljanja rizicima u javnom sektoru?; 5. Šta predstavlja prihvatljivi nivo rizika i kako se određuje odgovor na rizik?; 6. Koje su osnovne faze procesa upravljanja rizicima?; 7. Koji su osnovni načini postupanja sa identifikovanim rizikom?; 8. Zašto Registar rizika ne bi trebalo svoditi na formalno ispunjavanje obrasca?; 9. Koje su prednosti elektronskog vođenja podataka o rizicima u odnosu na manuelne evidencije?; 10. Šta je Knjiga poslovnih procesa i koja je njena funkcija u sistemu FUK-a?; 11. Šta predstavljaju „ulaz“ i „izlaz“ u mapiranju procesa obračuna i isplate plata?; 12. Koji propisi čine pravni okvir procesa obračuna i isplate plata u javnom sektoru Republike Srpske?; 13. Koja je funkcija dijagrama toka u Knjizi poslovnih procesa?; 14. Kako su razgraničene odgovornosti rukovodioca, lica zaduženog za FUK i interne revizije?; III. 2. Federacija Bosne i Hercegovine; 1. Šta je sistem finansijskog upravljanja i kontrole (FUK) i na kojem zakonskom osnovu se uspostavlja?; 2. Ko imenuje koordinatora za FUK i koje su njegove ključne dužnosti?; 3. Šta je upravljanje rizicima u okviru FUK-a i da li se rizici identifikuju samo jednom godišnje?; 4. Koje su osnovne faze procesa upravljanja rizicima pri izradi registra rizika?; 5. Koji su osnovni načini odgovora na rizik i kako se procjenjuje adekvatnost mjera?; 6. Koji su ključni elementi mape poslovnog procesa prema Priručniku za FUK?; 7. Na koji način novi Zakon o zaštiti ličnih podataka utiče na FUK i registar rizika?; IV Radno i službeničko pravo; IV. 1. Bosna i Hercegovina; 1. Institucija Bosne i Hercegovine želi popuniti upražnjeno radno mjesto državnog službenika direktnim izborom kandidata koji već radi u instituciji, bez provođenja javnog konkursa. Obrazloženje je da kandidat ima potrebno iskustvo i da bi konkurs samo nepotrebno produžio postupak. Može li se radno mjesto državnog službenika u instituciji BiH popuniti bez javnog konkursa samo zato što institucija već ima odgovarajućeg kandidata?; 2. Ministar imenuje savjetnika i savjetnik tvrdi da na njega automatski primjenjuju sva prava, obaveze i ograničenja koja Zakon o državnoj službi propisuje za državne službenike. Da li se na savjetnika u institucijama BiH u potpunosti primjenjuje Zakon o državnoj službi na isti način kao na državnog službenika?; IV. 2. Republika Srpska; 1. Radnik je kod istog poslodavca zaključivao više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme. Ukupno trajanje tih ugovora prešlo je zakonom dopušteni period, bez prekida radnog odnosa. Poslodavac i dalje smatra da je radnik zaposlen na određeno vrijeme jer posljednji ugovor izričito sadrži datum njegovog isteka. Može li se takav radni odnos i dalje smatrati radnim odnosom na određeno vrijeme ili nastupa zakonska posljedica u pogledu njegovog trajanja?; 2. Radniku prestaje radni odnos prije nego što je iskoristio godišnji odmor koji mu pripada za tekuću godinu. Poslodavac smatra da radnik gubi pravo na neiskorišteni godišnji odmor samim prestankom radnog odnosa. Da li prestankom radnog odnosa radnik automatski gubi sva prava u vezi sa neiskorištenim godišnjim odmorom?; 3. Protiv državnog službenika u Republici Srpskoj pokrenut je krivični postupak zbog radnje koja istovremeno predstavlja i povredu radne dužnosti. Službenik tvrdi da se protiv njega ne može voditi disciplinski postupak dok traje krivični postupak, jer bi to predstavljalo dvostruko kažnjavanje. Isključuje li pokretanje krivičnog postupka disciplinsku odgovornost državnog službenika?; 4. Državni službenik u jednom periodu nije radio dovoljno dugo da bi mogao biti ocijenjen za cijelu kalendarsku godinu. Rukovodilac ipak smatra da je obavezan sačiniti ocjenu rada jer se ocjenjivanje državnih službenika vrši periodično. Da li se svaki državni službenik mora ocijeniti bez obzira na dužinu vremena provedenog na radu u toj godini?; 5. Državni službenik dobio je nalog neposrednog rukovodioca da preduzme određenu službenu radnju. Službenik smatra da je nalog nezakonit i odbija da ga izvrši, ali rukovodilac tvrdi da je službenik dužan izvršiti svaki nalog jer je dužan poštovati hijerarhiju. Da li je državni službenik dužan izvršiti svaki nalog neposrednog rukovodioca, bez obzira na njegovu sadržinu?; 6. Radnik je poslodavcu dostavio potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad, uz navedeni datum kontrolnog pregleda. Na dan kada je kontrolni pregled trebalo da bude obavljen, radnik je lišen slobode i određen mu je pritvor. Zbog toga se narednog dana, kada je prema rasporedu trebalo da radi, nije pojavio na poslu. Kako poslodavac treba evidentirati odsustvo radnika i koja je njegova obaveza prema radniku za vrijeme trajanja pritvora?; IV. 3. Federacija Bosne i Hercegovine; 1. U kojem periodu poslodavac može, odnosno mora, podnijeti zahtjev za produženje radne dozvole i u kojem roku nadležna kantonalna služba donosi rješenje?; 2. Strancu ističe radna dozvola, ali je poslodavac 35 dana prije isteka dozvole podnio uredan zahtjev za njeno produženje. Kantonalna služba još nije donijela rješenje. Može li stranac nastaviti raditi nakon isteka radne dozvole ako je zahtjev za njeno produženje podnesen na vrijeme?; 3. Poslodavac je zaključio ugovor o radu sa novim radnikom koji treba početi raditi u ponedjeljak. Do kada poslodavac mora izvršiti prijavu radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa?; 4. Strancu je izdata radna dozvola, ali on na kraju nije zasnovao radni odnos kod poslodavca. U drugom slučaju, stranac je počeo raditi, ali je kasnije prestao raditi kod tog poslodavca. Ko je dužan biti obaviješten o tim okolnostima i u kojem roku?; 5. Zbog prirode proizvodnog procesa poslodavac želi da radnici tokom određenog perioda rade duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena. Poslodavac razmatra mogućnost da takav raspored tretira kao prekovremeni rad. Pod kojim uslovima je dopuštena preraspodjela radnog vremena i da li se tako ostvareni sati smatraju prekovremenim radom?; 6. Na određenom radnom mjestu postoji rizik od povrede koji nije moguće u potpunosti otkloniti tehničkim i organizacionim mjerama. Poslodavac smatra da radniku nije potrebno dati ličnu zaštitnu opremu jer su osnovne mjere zaštite već provedene. Da li je poslodavac u takvoj situaciji dužan osigurati ličnu zaštitnu opremu i koje zahtjeve ta oprema mora ispunjavati?; 7. Kod poslodavca je došlo do promjene uslova rada, a na jednom radnom mjestu dogodila se teška povreda na radu. U kojim slučajevima akt o procjeni rizika podliježe potpunoj, a u kojim djelimičnoj izmjeni i dopuni?; 8. Na određenom radnom mjestu, i pored primijenjenih mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti otkloniti štetne uticaje kojima je radnik izložen. Poslodavac želi uvesti skraćeno radno vrijeme. Da li poslodavac može samostalno odrediti skraćeno radno vrijeme i koja je uloga stručnog nalaza ovlaštene organizacije?; 9. Poslodavac uvodi novu mašinu u proizvodni proces. Radnik je ranije radio na sličnim mašinama, ali nije osposobljen za rad na konkretnoj mašini. Može li se smatrati osposobljenim samo zato što ima iskustvo u radu na sličnim mašinama?; IV. 4. Brčko distrikt BiH; 1. Radnik u Brčko distriktu prvi put zasniva radni odnos. Nakon četiri mjeseca rada zahtijeva korištenje punog godišnjeg odmora, tvrdeći da je pravo na godišnji odmor stekao samim zasnivanjem radnog odnosa. Kada radnik koji prvi put zasniva radni odnos stiče pravo na korištenje godišnjeg odmora u Brčko distriktu BiH?; 2. Radnik u Brčko distriktu daje otkaz poslodavcu i želi odmah prestati dolaziti na posao, bez poštovanja otkaznog roka. Kao razlog navodi samo to što više ne želi raditi kod tog poslodavca. Može li radnik jednostrano otkazati ugovor o radu bez poštovanja otkaznog roka?

• Details
• Contents